Komentar Marka Repeckog: Bi li Primorčev porez na nekretnine izdržao test na Ustavnom sudu

Primorčev porez na nekretnine ima niz izuzeća, a odgovornost je uglavnom prebačena na lokalne jedinice, kojima ide i glavnina prihoda.

Vlada se napokon, nakon mjesec dana oklijevanja, ohrabrila i u ponedjeljak predstavila detalje poreza na nekretnine. Porez na nekretnine najavljivan je kao rješenje za pregrijano tržište nekretnina, kao i poticaj za aktivaciju navodnih 600 tisuća praznih stanova. No, na kraju je i sam ministar financija Marko Primorac, tijekom predstavljanja, rekao da ne očekuje da će zaista u kraćem roku doći do pada cijena – i da to ni ne bi bilo dobro.

Primitivan obračun poreza po površini stana

Sam dizajn poreza je prilično primitivan. Naime, neće se oporezivati vrijednost imovine, jer su vjerojatno shvatili da državna administracija nema kapacitete napraviti masovnu procjenu, kao što je to učinjeno u susjednoj Sloveniji, iako već godinama postoje i Zakon i Uredba koje reguliraju procjenu nekretnina.

Vlada se odlučila na oporezivanje po površini objekata, te je predvidjela raspon unutar kojeg će se određivati visina poreza – konkretno od 0,6 do 8 eura. Također, Vlada je odluku o visini poreza prepustila lokalnim jedinicama, kojima ide i većina – 80 posto prihoda od tog poreza.

Osim toga, lokalnim jedinicama bit će omogućena i uspostava različitih zona unutar svog područja, pa će za “atraktivnije” lokacije moći odlučiti uvesti veće poreze, nego za one manje atraktivne. 

Ciljaju se isključivo stambene nekretnine

Zanimljivo je primijetiti da se porezom ciljaju isključivo stambene nekretnine, dok su industrijski i poslovni prostori izuzeti od oporezivanja. Od oporezivanja su izuzeti i stanovi u vlasništvu lokalnih jedinica – što je i logično jer nema smisla da gradovi i općine sami sebi plaćaju porez, osim u slučaju kada se stan nalazi na području druge lokalne jedinice. Tada moraju plaćati porez.

Država je sebe u potpunosti izuzela od plaćanja poreza iako je poznato da u svom vlasništvu ima tisuće stambenih nekretnina, od kojih su mnoge prazne, pa se nameće pitanje, zašto ih ne stave na tržište – bilo kroz prodaju ili najam – što bi sigurno brže i efikasnije utjecalo na “priuštivost stanovanja” od nekakvog poreza. Ili, zašto ne bi platili barem 80 posto poreza na nekretnine, koji pripada gradovima i općinama na kojima se one nalaze.

Od plaćanja poreza izuzete su i nekretnine koje nisu primjerene za stanovanje, a također moći će biti izuzeti i oni koji zbog lošeg socijalnog statusa ne mogu plaćati porez, ali imaju negdje nekakvu nekretninu koju nije moguće staviti u funkciju. Tko će procijeniti je li neku nekretninu moguće ili nije moguće staviti u funkciju, za sada nije poznato.

U Sloveniji je porez pao na Ustavnom sudu

Vidjet ćemo hoće li netko piti zainteresira poslati ovakav Zakon, nakon što bude usvojen, na Ustavni sud. Slovenski zakon pao je na Ustavnom sudu prije nego što je uopće ušao u primjenu, svega par mjeseci nakon izglasavanja. 

Slovenski Ustavni sud je, na primjer, odlučio da stanovi trebaju biti jednako oporezovani, bez obzira živi li u njima vlasnik ili ne živi. Bilo je još zamjerki, pa je na kraju cijeli taj zakon odbačen. S obzirom da je i hrvatska Vlada predvidjela cijeli niz izuzeća, pitanje je bi li ovo što je Primorac danas predstavljao izdržalo test Ustavnog suda.