Rat u Ukrajini pokrenuo je vojnu industriju. Evo kako se tu snalaze hrvatski startupi

featured image

18. stu 2024. 08:48

Vojna industrija do sada nije previše privlačila startupe u Hrvatskoj. Tek mali dio bavi se njome, a prodajni ciklusi znaju biti iznimno dugi što traži dodatne izvore financiranja. Veliki uspjeh ostvarila je Orqa, čiji suosnivač Srđan Kovačević već ima rezervne planove. Kad potražnja padne, tehnologiju će prilagoditi civilnim potrebama.

Rat u Ukrajini pokrenuo je vojnu industriju, a s njom i startupe koji se bave tom tematikom. Od siječnja do rujna ove godine takvi startupi su u svijetu prikupili gotovo 2,6 milijardi dolara.

Hrvatska ima svoju vojnu industriju o kojoj se dosta zna. Đuro Đaković proizvodi oklopna vozila i tenkove, HS Produkt pištolje, Šestan Buch kacige, brodogradilišta vojne brodove, a DOK-ING je upravo krenuo u zajednički projekt s njemačkim Rheinmetallom. Forbes Hrvatska istražio je kakvo je stanje među hrvatskim startupima koji se bave ovim područjem.

Bernard Ivezić, suosnivač i direktor Unicorn Undergrounda, tvrtke koja mapira startup ekosustave, kaže kako su takvi startupi kod nas relativno rijetka pojava. Vjeruje da se na svakih stotinu hrvatskih startupa tek jedan ili dva bave tom tematikom.

Međutim, ističe da ima i značajnih igrača poput Defenspherea, koji djeluje u području proširene stvarnosti, te ReversingLabsa koji je u području kibernetičke sigurnosti. Njihove proizvode koriste države, ali i kompanije koje ih ugrađuju u svoje proizvode, poput Patrije, ili ih koriste za zaštitu svojih proizvoda, poput Microsofta.

Mnoga znanja o bespilotnim letjelicama iz domovinskog rata ostala neiskorištena

Startupe povezane s područjem obrane i sigurnosti prati i Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambenih industrija. Klaster pokušava doći do svih startup tvrtki, kako bi im pomogao da projekte predstave u državnim institucijama s ciljem korištenja domaćeg znanja i samodostatnosti. Ističe startupe koji se bave dronovima, među kojima je najdalje otišla osječka Orqa.

“Ostali se bore na tržištu, ali sam siguran da se uz pravo usmjerenje i potporu države mogu dobiti kapaciteti u tom području. Naime, razvoj u ovom polju zahtjeva i usku suradnju sa oružanim snagama, ministarstvom obrane, ministarstvom unutarnjih poslove kao krajnjim korisnicima. Za istaknuti je da je RH uz Izrael u 90-im godinama bila jedna od prvih država koje je aktivno koristila besposadne letjelice u ratnom sukobu za primarno izviđanje i obavještajnu djelatnost. Na žalost, nismo nastavili s tim razvojem kapaciteta i mnoga stečena znanja su možda ostala dosta neiskorištena tijekom godina neulaganje u sektor obrane i sigurnosti” – kaže Basarac.

Goran Basarac; Foto: Matija Habljak / Pixsell

Orqa u prednosti jer nije kineska kompanija

Hrvatski startup koji se vjerojatno najbolje snašao u vojnoj industriji je osječka Orqa poznata po dronovima i vizijskim sustavima. Direktor i suvlasnik Srđan Kovačević za Forbes Hrvatska kaže kako su još 2018. godine kad je tvrtka osnovana počeli raditi i na proizvodima i tehnologijama koje imaju vojnu namjenu. Tada su razvili uređaj za noćni vid u suradnji s jednim američkim timom.

Tri godine utrošili su i na projekt razvoja privatnih 5G mreža i proširene stvarnosti (AR) za potrebe obuke.

Cijelo vrijeme bavili su se i područjem dron tehnologije, a okolnosti im u zadnje vrijeme idu u prilog. Kovačević kaže kako interes za multikoptere raste, a Orqa je jedna od rijetkih zapadnih, nekineskih kompanija koje nude dron komponente. U trenutku u kojem se mnogi iz sigurnosnih razloga pokušavaju odmaknuti od kineskih tvrtki, to je za njih dobra vijest.

Potražnja za vojnom tehnologijom na vrhuncu, kad padne prilagodit će se za industrijske potrebe

Uz ove projekte, tu je još jedan zbog kojeg su s estonskim partnerima osnovali tvrtku Defensphere. Ona se bavi razvojem vizijskih sustava za oklopna vozila. Drugim riječima, onima koji upravljaju oklopnim vozilom omogućavaju puno bolji pregled okolne situacije nego je to slučaj u vozilu bez prozora.

Na pitanje o potencijalu rasta, kaže da je značajan, no postavlja pitanje koliko će potrajati ciklus velike potražnje za vojnom tehnologijom. Smatra kako je potražnja moguće na vrhuncu te će trajati sve dok god se ne smiri trenutna geopolitička situacija. Kada se to dogodi, potražnja u sigurnosnom sektoru će pasti. Obzirom da se Orqa bavi razvojem tehnologija dvojne namjene, njih neizbježan pad potražnje u sigurnosnom sektoru ne brine, jer smatraju da još veći potencijal postoji u civilnim primjenama iste tehnologije.

Za sada nisu osjetili porast javnog sufinanciranja u branši, a misle da glavni problem startupima predstavljaju iznimno dugi prodajni ciklusi u obrambenoj industriji. Oni često traju po tri godine, a za to vrijeme tvrtke u pravilu same trebaju financirati svoj razvoj vlastitim sredstvima.

Dronovima u kontekstu vojne industrije bavi se još nekoliko hrvatskih startupa poput Air-rmld-a, Alpha Sagittariusa i Stratowavea. No, za razliku od Orqe, oni tek pokušavaju pronaći svoje mjesto na tržištu.

“Igra” koja služi za pripremu na hakerske napade

Među hrvatskim tvrtkama u vojno-obrambenom sektoru je i zagrebački Utilis koji ne ispunjava baš sve kriterije kako bi se zvao startupom, no može se “ugurati” u tu kategoriju. Oni se bave razvojem softvera i konzultantskim uslugama iz područja cyber sigurnosti.

U područje obrane ušli su razvojem svojeg Cyber Conflict Simulatora. Suosnivač i direktor Utilisa Zdenko Ćorić za Forbes Hrvatska pojašnjava kako su prije osam godina ostvarili suradnju s FER-om. Tada su uočili kako se puno vježbi NATO saveza i drugih organizacija iz područje cybersigurnosti dugo priprema, a rezultat bude linearan, krut i neinteraktivan. Nakon toga razvili su vlastitu platfomu za bržu pripremu vježbi.

Suvlasnici Zdenko Ćorić i Goran Polonji i screenshot njihovog simulatora; Foto montaža: Forbes Hrvatska; Foto: Utilis; Screenshot: Utilis

Četiri milijuna kuna na natječaju za razvoj prototipa

Prijavili su se na natječaj Europske obrambene agencije (EDA) s FER-om i između 280 prijavljenih prijedloga bili izabrani među najboljih šest. To im je osiguralo tehničku podršku, zahvaljujući kojoj su na IRI natječaju dobili četiri milijuna kuna sredstava.  Od 2018. do 2020. godine razvili su prototip i nastavili s razvojem. Njihov simulator globalno je jedinstven. Podsjeća na kompjutersku igru, a specifičan je i po tome što je zamiljen kao vježba za cijelu organizaciju. Sudionicima vježbe omogućava da upravljaju virtualnim timom koji je kreiran prema stvarnim ljudima koji postoje u organizaciji i vještinama koje ti ljudi imaju.

U početku su imali podršku MORH-a, no vježba 2020. godine u kojoj se trebao koristiti njihov softver otkazana je zbog pandemije koronavirusa. MORH im je tada pokušao pomoći kako bi pokušali nešto dogovoriti s NATO savezom, no do dogovora nije došlo.

No, to ih ne sprječava da i dalje pokušavaju dobiti nekog klijenta među različitim vojskama. Klijente za simulator već imaju u drugim industrijama, a tu im u prilog ide i regulativa koja sve veći broj velikih tvrtki i organizacija prisiljava da provode određene mjere u području cybersigurnosti.

Računalni vid i umjetna inteligencija

Osječki Protostar Labs bavi se računalnim vidom i umjetnom inteligencijom za potrebe svemirske i drugih industrija. Suvlasnik i direktor Filip Novoselnik pojašnjava kako su nedavno krenuli i u smjeru obrane, jer svemir i obrana zbog slične regulative “često idu zajedno”.

“Dovodimo umjetnu inteligenciju na satelite i na svemirske letjelice” – pojašnjava Novoselnik. Prva su hrvatska tvrrtka koja je uspjela implementirati vlastiti softver na satelitu u svemiru. Inače se bave pametnom obradom podataka, na osnovu čega donose razne odluke.

Infracrveno snimanje koriste kako bi pružili bolju situacijsku svjesnost u raznim okruženjima. Njihova rješenja mogu se koristiti za nadzor granice, poboljšanje situacijske sigurnosti na bojištu, detekciju raznih objekata i druge svrhe. Pri tome to obavljaju učinkovitije i brže nego se može običnim kamerama.

Financiraju se komercijalnim projektima, no znaju da im na raspolaganju mogu biti i fondovi poput European Defense Funda.

Detekcija ljudi kroz dim; Screenshot: Protostar Labs