Pogledajte fascinantnu građevinu koja je niknula usred najveće solarne elektrane u Europi
Najveći pogon za solarnu energiju u Turskoj i Europi, te jedan od najvećih u svijetu, Kalyon Karapınar SPP, obuhvaća približno 3,5 milijuna solarnih panela na površini od oko 20 milijuna četvornih metara, što je ekvivalentno veličini 2600 nogometnih igrališta, ovih dana se našao u žiži svjetske javnosti jer je njihova upravljačka zgrada proglašena jednom od najboljih novih građevina u 2024. godini – prema izboru u sklopu uglednog World Architecture Festivala (WAF) održanog u Miamiju od 12. do 14. studenog.
Cijela solarana elektrana je nevjerojatan poduhvat: izgrađena je na zemljištvu koje je bilo ekološki uništeno i pretvoreno u pustinju. Izgradnja elektrane započela je u kolovozu 2020. godine, a puna operativna kapacitet postignuta je u ožujku 2023. godine. Jedan od ključnih elemenata projekta, fotonaponski paneli, proizvedeni su od 80 posto lokalnog sadržaja u tvornici Kalyon PV Solar Technologies u Ankari za potrebe projekta Karapınar YEKA-1 SPP. Projekt također uključuje sustav praćenja sunca na istočno-zapadnoj osi (jednoosni tracker), koji povećava učinkovitost proizvodnje energije za 15 posto u usporedbi s fiksnim panelima.
Tvrtka se u tom gotovo SF pejzažu odlučila i za izgradnju iznimne upravljačke zgrade, a detaljnije je predstavlja portal baustela.hr.
Usred pustinje i “mora” solarnih panela
Projekt je autorski rad arhitektonskog studija Bilgin Architects na čelu kojega su Begüm Yılmaz Bilgin i Caner Bilgin. Proglašen je najboljim ostvarenjem prijavljenim na WAF 2024 u kategoriji ‘Proizvodnja energije i logistika’.
Jedna od primarnih funkcija zgrade bila je osigurati tehnološku infrastrukturu za upravljanje postrojenjem. Međutim, osim pružanja ove infrastrukture, zgrada se smatra sučeljem koje predstavlja tehnologije održive energije. U izazovnoj geografiji pustinje, sučelje koje predstavlja nove energetske tehnologije u ravnoj topografiji koja se proteže do horizonta.
Naime, zgrada je savršeno pozicionirana. Postavljena je na 40 metara od solarnih panela, u području koje neće bacati sjene na njih.
Fasada koja sprječava veliku izloženost vrućini
Pročelja zgrade osmišljena su ne samo kao arhitektonski element već i kao dio zemlje, pa čak i neba, analizira izgled impresivne zgrade Baustela.hr. Zahvaljujući visokoj razini refleksije fasada, zgrada postaje integrirana s zemljopisom koji nastanjuje. Silueta na horizontu nastavlja se na pročeljima.
Iako osigurava precizno korištenje energije, dizajn fasade također služi kao značajan dio identiteta zgrade. Fasada, koja se sastoji od dva sloja, dizajnirana je tako da minimizira zračenje koje pada na glavnu fasadu.
Sekundarnu fasadu, koja sprječava visoku izloženost toplini tijekom većeg dijela godine, čini 7.200 ploča od nehrđajućeg čelika na četiri različite razine prozirnosti. Dizajn fasade temelji se na parametrima kao što su geografski smjer, okolni prostor i optimalni zahtjevi za svjetlom, dok se stvara jedinstveni uzorak koji se ne ponavlja.
Zbog svoje reflektirajuće površine, materijal mijenja boju, pružajući pasivno kinetičko iskustvo u različitim svjetlosnim uvjetima tijekom dana. Za oblačnih dana granice fasade postaju zamagljene.
Fasada postaje ne samo dio zgrade nego i dio neba. Kako pada noć, fasada se okreće naopako, u kontrastu s iskustvom na dnevnom svjetlu i otkrivajući interijer i dvorište noću.
WAF: Zgrada nudi različite iskustvene prostore
Iz WAF-a ističu kako ova jednokatna zgrada, odvojena od tla, nudi različite iskustvene prostore na raskrižju ljudi, prirode i tehnologije. Dok fasada preuzima reflektirajuću ulogu za okolinu, ona tvori nježnu barijeru poput prozirne zavjese za interijer.
Foaje, gdje su granice nejasne, dočekuje posjetitelje dvorišnom fasadom. Ovaj niz prostora koji se proteže do kavane i višenamjenske dvorane dizajniran je s infrastrukturom koja može ugostiti razne organizacije, događaje, panele i radionice.
