Zašto Trump toliko želi kupiti Grenland i koje sve teritorije je SAD tijekom prošlosti kupio?
Izabrani američki predsjednik Donald Trump u posljednje vrijeme sve glasnije ponavlja kako bi SAD trebao preuzeti kontrolu nad Grenlandom, inače danskim teritorijem. Ipak, malo je vjerojatno da će taj otok postati prvi novi američki teritorij u posljednjih 50 godina: lideri i u Danskoj i na samom Grenlandu prijedlog s prijezirom odbijaju.
Zašto Trump hoće kontrolu nad Grenlandom?
Grenland, na kojemu se već nalazi velika američka vojna baza, posljednjih godina postaje sve važniji. Topljenje leda na Arktiku omogućilo je otvaranje novih ruta plovidbe na sjevernom Atlantiku i izazvalo veliki interes Rusije i Kine. Wall Street Journal prvi je izvijestio kako je Trump tijekom kolovoza 2019. sa savjetnicima razgovarao o kupnji Grenlanda. U izvješću stoji kako je Trump, “uz različite doze ozbiljnosti”, u nekoliko navrata izražavao interes za kupnju najvećeg otoka na svijetu zbog njegove važnosti za nacionalnu sigurnost, ali i gospodarskog potencijala.
Priče o potencijalnoj kupnji stale su vrlo brzo nakon što su danski lideri odlučno odbili prijedlog. Ipak, Trump je ponovno počeo govoriti o toj ideji nakon pobjede na predsjedničkim izborima prošlog studenog. Sredinom prosinca, Trump je na svojoj platformi Truth Social objavio kako je “američko vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost”, nakon što je bivšeg financijskog šefa u PayPalu, Kena Howeryja, imenovao veleposlanikom u Danskoj.
Trump je također zaprijetio preuzimanjem američke kontrole nad Panamskim kanalom, koji je prešao u ruke Paname za vrijeme administracije predsjednika Jimmyja Cartera.
Trump nije prvi američki lider koji želi Grenland
Bivši američki državni tajnik William H. Seward davne je 1868. godine ideju kupnje i Grenlanda i Islanda nazvao “vrijednom ozbiljnog promišljanja” i naručio detaljno izvješće i mogućnostima za takvo nešto. Ipak, od ideje na kraju nije bilo ništa. Početkom 20. stoljeća nastavilo se o tome raspravljati, a 1946. godine SAD je ponudio kupiti Grenland za 100 milijuna dolara u ugovoru kojim bi u zamjenu Danskoj ponudili naftom bogati teritorij Aljaske.
Ovo su drugi američki teritoriji koje je SAD preuzeo tijekom godina:
| 1803. • Najveća akvizicija teritorija u američkoj povijesti, u kojoj je SAD kupio na stotine tisuća kvadratnih kilometara teritorija od Francuske. Dobili su dijelove više od deset sadašnjih saveznih država, uključujući Oklahomu, Arkansas, Kansas, Nebrasku, Missouri i Iowu. Za sve to platili su oko 15 milijuna dolara. To bi u današnjim iznosima bilo oko 342 milijuna dolara. |
| 1819. • SAD je od Španjolske kupio Floridu. U sklopu ugovora Adams-Onis nisu ništa platili za saveznu državu. Ipak, SAD je pristao preuzeti odgovornost za 5 milijuna dolara štete koju su počinili američki građani u pobuni protiv Španjolske. |
| 1845. • SAD je anektirao Republiku Teksas, čime je ona postala 28. savezna država. To se dogodilo 10 godina nakon uspješnog rata za neovisnost Teksasa od Meksika. |
| 1848. • Meksiko je SAD-u predao 851 tisuću kvadratnih kilometara teritorija, koji se sastoji od današnje Kalifornije, Nevade, Utaha, Arizone i dijelova Colorada, New Mexica i Wyominga, nakon meksičko-američkog rata. SAD je za teritorij platio 15 milijuna dolara. |
| 1867. • SAD je Rusiji platio 7,2 milijuna dolara za Aljasku – tada za manje od 2 centa po jutru zemlje. Sporazumom, koji bi danas vrijedio oko 120 milijuna dolara, Aljaska je postala teritorij. Savezna država postala je 1959. godine. |
| 1898. • SAD je anektirao Havaje, koji su teritorij postali 1900., a savezna država 1959. godine. Havaji su se smatrali strateškom lokacijom za pacifičku mornaričku bazu i vrata ka trgovini s Azijom, a tadašnji predsjednik William McKinley aneksijom je ispunio cilj proširenja američkog utjecaja u inozemstvu. • SAD je dobio i Guam od Španjolske nakon španjolsko-američkog rata. kasnije je tijekom Drugog svjetskog rata obranio otok od japanske okupacije. • Španjolska je SAD-u predala kontrolu nad Portorikom u sklopu Pariškog sporazuma kojim je prestao rat. Portoriko je postao američki teritorij, a njegovi građani postali su građani SAD-a 1917. godine. |
| 1900. • Berlinskim sporazumom Samoansko otočje podijeljeno je na dva politička entiteta. Američka Samoa, pored istočne obale Australije, predana je SAD-u tijekom narednih 25 godina. |
| 1917. • SAD je Danskoj platio 25 milijuna dolara u zlatu za Američke Djevičanske Otoke, a stanovnici su postali građani SAD-a deset godina kasnije. Ova kupnja, koja bi danas vrijedila oko 674 milijuna dolara, smatrala se strateški važnom za kontrolu nad Karibima zbog blizine otočja Panamskom kanalu i američkoj istočnoj obali. |
| 1944. • SAD je godine zauzeo Sjevernomarijanske otoke, u blizini Guama. Otočje je službeno postalo američki teritorij 1975. godine. |
Je li Grenland uopće na prodaju?
Ukratko – ne. Greland je dobio autonomiju 2009. godine, a promjena njegovog vlasništva ili pravnog statusa zahtijevala bi mijenjanje danskog Ustava, piše Reuters. Lideri na Grenlandu i u Danskoj odbili su Trumpove prijedloge.
Premijer Grenlanda Mute Egede prošlog je mjeseca izjavio: “Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti našu dugogodišnju bitku za slobodu.” Danski kralj Frederik nedavno je promijenio kraljevski grb koji sada naglašava polarnog medvjeda, simbol Grenlanda, i ovna, simbol Farskih Otoka. Neki spekuliraju kako je takav potez bio signal Trumpu, iako između Grenlanda i Danske već neko vrijeme vladaju povišene napetosti nakon što je grenlandska vlada počela pozivati na neovisnost.
Trump je u utorak Danskoj zaprijetio “jako visokim carinama” ako država odbije njegove želje da kupi Grenland, a nije isključio ni upotrebu vojne ili ekonomske sile za ispunjavanje tog cilja. Lideri Danske i Grenlanda su i 2019. godine snažno odbacili ideju prodaje Grenlanda SAD-u. Danska premijerka Mette Frederksen tada ju je nazvala “apsurdnom” i dodala: “Iskreno se nadam da ne misli ozbiljno.” Njeni kmentari su izazvali javnu svađu s Trumpom, koji je otkazao planirani posjet Danskoj, a premijerku nazvao “odbojnom” i “neprimjerenom.”
Na otok je stigao i Trumpov najstariji sin
Donald Trump Jr., najstariji sin izabranog američkog predsjednika u utorak je stigao na Grenland, navodno u privatni posjet. Iz vlade Grenlanda kažu kako se Don Jr. neće sastati s nijednim vladinim dužnosnikom. Nakon slijetanja, Trump Jr. je izjavio kako je “zaista uzbuđen” što je na otoku, dodavši kako njegov otac “pozdravlja sve na Grenlandu.”
Pozivajući se na izvore upoznate s njegovim planovima, američki Fox News prenosi kako će Trump Jr. tijekom posjeta snimati sadržaj za svoj podcast.
Autor originalnog članka: Mary Whitfill Roeloffs, Forbes; Sara Dorn, Forbes
Link: Here’s When The U.S. Acquired Its Territories – And How Much They Cost – As Trump Renews Calls To Take Over Greenland; Why Does Trump Want To Buy Greenland? Here’s What To Know – As Don Jr. Arrives On Island.
(Prevela: Nataša Belančić)
