Nova vrsta ukrajinskog drona možda je uništila važan ruski naftovod
![featured image](https://forbes.n1info.hr/wp-content/uploads/2025/02/Dron-3-1000x667.jpg)
Nova bombaška bespilotna letjelica mogla bi biti korištena u ukrajinskom napadu na rusku naftnu industriju. U srijedu navečer ili rano u četvrtak, dronovi kojima upravlja ukrajinska 14. posebna pukovnija bespilotnih letjelica pogodili su pumpnu stanicu na naftovodu Družba, uz granicu Rusije i Bjelorusije, u Brjanskoj oblasti.
Naftovod Družba jedan je od najvećih na svijetu – ključna infrastruktura za najprofitabilniju rusku industriju.
Precizan udar
Požar koji je izbio osvijetlio je noćno nebo i gorio dovoljno snažno da ga registriraju NASA-ini sateliti za detekciju požara. “Sudeći po požaru, udar je bio precizan”, primijetio je estonski analitičar WarTranslated.
Ukrajinci već dvije godine napadaju rusku naftnu infrastrukturu. Međutim, gotovo svi napadi dosad su uključivali dronove napunjene eksplozivom koji su, radi učinkovitosti, jednostavno letjeli izravno prema metama. Za razliku od toga, dronovi su “bombardirali Brjansku oblast bombama”, prema popularnom ukrajinskom Telegram kanalu Nikolaev Vanek.
Ukrajina već koristi preuređene sportske zrakoplove koji se mogu daljinski upravljati i nositi bombe od oko 100 kilograma ispod trupa. Čini se da su ti dronovi dosad jednostavno padali na mete umjesto da su ispuštali bombe.
![Druzhba](https://forbes.n1info.hr/wp-content/uploads/2025/02/Druzhba-692x1024.jpg)
To ima smisla za napade na veće udaljenosti. Sportski avion Aeroprakt A-22 napunjen eksplozivom teško bi mogao prijeći više od 650 kilometara na povratnom putovanju. No Ukrajina je napadala rusku naftnu infrastrukturu na udaljenostima od 1.300 kilometara ili više od crte bojišta.
Slanje A-22 na jednokratne misije omogućuje domet od 1.300 kilometara umjesto samo 650. Nema potrebe za ispuštanjem bombe kada se ne očekuje povratak drona u bazu.
Da li će postati višekratno oružje
Napad na Družbu ciljao je pumpnu stanicu samo 40 kilometara od Ukrajine, što znači da izdržljivost dronova nije bila ključan faktor planiranja. Mogli su ispustiti bombe i ostaviti mogućnost povratka u bazu.
To ne znači da su se vratili u bazu. Daljinsko slijetanje jedno je od najzahtjevnijih aspekata upravljanja vojnim dronovima. Umjesto da riskiraju neuspješno noćno slijetanje, operateri su možda odlučili ispustiti bombe i potom u drugom prolazu usmjeriti dronove da se sruše na istu metu koju su upravo bombardirali – robotski dvostruki udar.
Bilo kako bilo, ako su veći ukrajinski dronovi sada sposobni ispuštati bombe ispod trupa, možda su sposobni i za povratne misije – pod uvjetom da operateri nauče kako ih sigurno prizemljiti. Time bi postali višekratno oružje sposobno za uništavanje više rafinerija ili pumpnih stanica prije nego što budu izgubljeni.
David Axe, novinar Forbes