Milijarderi koji su u SAD stigli kao imigranti: Među njima i osnivači svjetski poznatih kompanija
Nekoliko imigranata milijardera započelo je svoje karijere u SAD-u uz pomoć vize osmišljene za privlačenje visoko kvalificiranih talenata. Danas su neke od najvećih tehnoloških kompanija, iza kojih stoje milijarderi, među najčešćim korisnicima ovih H-1B viza.
Jeff Skoll, kanadski inženjer koji je bio prvi zaposlenik eBaya s punim radnim vremenom i prvi predsjednik, vjerovao je da mu je budućnost u SAD-u sigurna u kasnim 1990-ima. Na čelu tada mladog e-commerce diva proveo je tri godine, stvarajući njegov poslovni plan. Vodio je tvrtku dok nije narasla na 3000 zaposlenika prije nego što je 1998. izašao na burzu.
Bio je zbunjen kada mu je 1999. godine odbijen zahtjev za obnovu H-1B vize, koja strancima s posebnim vještinama omogućuje legalan rad u SAD-u.
“Viza H-1B bila je ključna za mene”, rekao je Skoll za Forbes. “U suprotnom bih morao napustiti zemlju, a ne mogu reći da bi eBay preživio te prve godine.” Financijski, Skoll bi bio u redu. Samo godinu dana nakon što je eBay izašao na burzu, postao je milijarder zahvaljujući vlasništvu nad dionicama.
Odlučan zadržati posao na eBayu, Skoll se za pomoć obratio tadašnjoj kalifornijskoj senatorici Dianne Feinstein i tadašnjem potpredsjedniku Alu Goreu. I to zahvaljujući preporuci Stevea Westleya, utjecajnog direktora i demokratskog donatora na eBayu. Uz Feinsteinovu pomoć, Skoll je uspješno dobio drugu vrstu vize, O-1 – za useljenike s “iznimnim sposobnostima” u poslovanju i drugim područjima. Zatim je 2007. godine dobio zelenu kartu i konačno postao američki državljanin.
Skoll sada kaže: “Ne radi se o izbjegavanju zapošljavanja Amerikanaca. Jednostavno ih nema dovoljno da popune potrebe tih tvrtki.
Čak i najveći znaju koliko vrijede imigranti
Zbog toga su mnoge od najpoznatijih i najdinamičnijih tehnoloških tvrtki među najvećim poslodavcima za osobe s H-1B vizama. Među njima su Amazon Jeffa Bezosa, Microsoft Billa Gatesa, Meta Marka Zuckerberga i Google Larryja Pagea. Ovo su podaci američke Službe za državljanstvo i imigraciju, koja je dio američkog Ministarstva domovinske sigurnosti.
“To je više od politike useljavanja”, rekao je nedavno za Forbes biotehnološki milijarder i vlasnik LA Timesa Patrick Soon-Shiong. Imigrant iz Južne Afrike došao je u Los Angeles 1980. kao specijalizant na kirurgiji i kaže da su vize poput ovih “živi dokaz da je američki san stvaran”.
Elon Musk, najpoznatiji imigrant današnjice u SAD-u, također je veliki zagovornik H-1B vize. Njegova tvrtka za električna vozila, Tesla, sada je među 25 najvećih američkih poslodavaca koji koriste ovu vizu. Bilo je to prvi put da se našla na tom popisu.
“Razlog zašto sam u Americi, zajedno s mnogim ključnim ljudima koji su izgradili SpaceX, Teslu i stotine drugih kompanija koje su osnažile Ameriku, je viza H-1B”, napisao je Musk na Platformi X u prosincu.
Što je H-1B viza?
Viza H-1B, koja je uvedena 1990., stvorena je kako bi potaknula dolazak talentiranih radnika poput znanstvenika, inženjera i nastavnika u SAD. Ova privremena viza traje do tri godine i može se obnoviti. Ubrzo je postao popularan alat za zapošljavanje u Silicijskoj dolini.
Tijekom godina, broj izdanih viza – koje se dobivaju putem lutrije – varirao je od 48.600 u 1992. do 163.600 u 2001. godini. Od 2006. godišnji limit je postavljen na 85.000 viza – od kojih je 20.000 rezervirano za strane radnike s magisterijem ili doktoratom s američkih sveučilišta.
Prema procjenama Forbesa, oko 12 posto američkih milijardera su imigranti. Ali samo je nekoliko njih osobno imalo koristi od H-1B vize na početku svoje karijere. Evo nekoliko njih:
Jeff Skoll
| Zemlja rođenja: Kanada | Neto bogatstvo: 5,2 milijarde dolara |
Nakon studija elektrotehnike na Sveučilištu u Torontu, Skoll je otišao na poslovnu školu Sveučilišta Stanford kako bi stekao MBA diplomu. Tamo je upoznao osnivača eBaya Pierrea Omidyara, koji ga je 1995. zaposlio kao predsjednika startupa. Skoll je izvorno radio na eBayu na J-1 studentskoj vizi 18 mjeseci prije nego što je dobio vizu H-1B. On i dalje podržava ovaj program: “Američke škole jednostavno ne obrazuju dovoljno ljudi koji bi ispunili potrebe za ova radna mjesta”, kaže. Posebno misli na poslove u području tehnologije, zdravstva i znanosti. “Viza H-1B ključni je način za dovođenje kvalificiranih radnika koji će popuniti praznine.”
Eric Yuan
| Zemlja rođenja: Kina | Neto bogatstvo: 5 milijardi dolara |
Osnivač i izvršni direktor sada sveprisutne tvrtke za videokonferencije Zoom suočio se s čak osam odbijenica za vizu prije nego što je konačno dobio H-1B vizu 1997. za rad u Silicijskoj dolini, u startupu WebEx. “Rekao sam sebi: ‘Učinit ću sve što mogu dok mi ne kažu da više nikada ne mogu doći ovamo’, rekao je Yuan za Forbes 2019. Proveo je 14 godina radeći u WebExu, a zatim u Ciscu (koji je preuzeo WebEx 2007.). Zatim je osnovao konkurentsku tvrtku Zoom sa sjedištem u San Joseu u Kaliforniji.
Ja to želim. Njegova je tvrtka stekla ogromnu popularnost tijekom pandemije covida-19.
Rajiv Jain
| Zemlja rođenja: Indija | Neto bogatstvo: 4,9 milijardi dolara |
Rođen u Indiji, Jain se ranih 1990-ih preselio u SAD kako bi stekao MBA diplomu na Sveučilištu u Miamiju, prije nego što je dobio vizu H-1B. Od 1994. proveo je više od dva desetljeća radeći u švicarskoj tvrtki Vontobel Asset Management, uglavnom u Fort Lauderdaleu na Floridi. Tamo je 2014. postao suvlasnik i direktor. S poslovnim partnerom Timom Carverom 2016. godine osnovao je tvrtku za upravljanje imovinom GQG Partners. Tvrtka je izašla na australsku burzu 2021. Sada upravlja imovinom vrijednom 153 milijarde dolara. Jain je predsjednik i glavni direktor za investicije.
Jayshree Ullal
| Zemlja rođenja: Ujedinjeno Kraljevstvo | Neto bogatstvo: 4,7 milijardi dolara |
Rođena u Londonu, Ullal je odrastala u New Delhiju u Indiji prije nego što se preselila u SAD. Otišla je tamo kako bi stekla diplome inženjera na Državnom sveučilištu San Francisco i Sveučilištu Santa Clara. Radila je u tvrtkama poluvodiča Fairchild Semiconductor i Advanced Micro Devices u Silicijskoj dolini. Njezin predstavnik potvrdio je da je dobila vizu H-1B, ali nije otkrio za koju poziciju. Godine 1992. pridružila se startupu Crescendo Communications, koji je sljedeće godine kupio Cisco Systems. Ullal je provela 15 godina radeći u Ciscu. Od 2008. je izvršna direktorica tvrtke za računalno umrežavanje Arista Networks.
Thierry Cruanes
| Zemlja rođenja: Francuska | Neto bogatstvo: 1,1 milijarda dolara |
Nakon što je 1992. stekao doktorat iz računalnih znanosti u Francuskoj, Cruanes je započeo svoju karijeru u SAD-u radeći za Oracle. Tamo je na kraju vodio tim za optimizaciju, poboljšavajući baze podataka tvrtke. Prije nego što se pridružio Oracleu, Cruanes je sedam godina radio u IBM-u u Europi. On je suosnivač Snowflakea, diva za pohranu podataka u oblaku. Vodio je njegovu inicijalnu javnu ponudu (IPO) vrijednu 3,9 milijardi dolara. To je najveći IPO softverske tvrtke u povijesti. Cruanes je izumitelj više od 200 patenata. Njegov udio u Snowflakeu vrijedan je nešto više od milijardu dolara.
Useljenici primatelji vize H-1 (prije 1990.)
Patrick Soon-Shiong
| Zemlja rođenja: Južna Afrika | Neto bogatstvo: 6 milijardi dolara |
Rođen u obitelji koja je pobjegla iz Kine u Južnu Afriku tijekom Drugog svjetskog rata, Soon-Shiong je postao najmlađi profesor kirurgije na UCLA-i 1983. godine. Izumio je lijek protiv raka Abraxane. Tvrtka koja stoji iza Abraxanea, Abraxis BioScience, prodana je Celgeneu 2010. za 2,9 milijardi dolara u gotovini i dionicama. Ovaj liječnik milijarder kasnije je osnovao tvrtku NantWorks, gdje je predsjednik i CEO. Kupio je Los Angeles Times i San Diego Tribune 2018. za 500 milijuna dolara. Soon-Shiong svoju vizu H-1, prethodnicu vize H-1B, naziva “živim dokazom američkog sna na djelu”. Dodaje da “iako su zabrinutosti oko ilegalne imigracije legitimne i složene, važno je razlikovati ta pitanja od programa poput H-1B vize. “Kad se dobro upravlja, ova inicijativa osnažuje talentirane pojedince da pokreću inovacije, jačaju gospodarstvo i obogaćuju raznoliko tkivo Amerike za generacije koje dolaze.”
Raj Sardana
| Zemlja rođenja: Indija | Neto bogatstvo: 2 milijarde dolara |
Nakon što je diplomirao na Tehnološkom sveučilištu u Delhiju, Sardana se 1981. preselio u Sjedinjene Države. To je učinio kako bi stekao magisterij iz strojarstva na Georgia Techu. Bila je to velika prilika, ali ne i laka za Sardanu. Kaže da je u Atlantu stigao s “možda sto dolara” u džepu. “Ovdje sam započeo život od nule”, kaže. “Radio sam u kafeteriji u GT-u i tako sam se uzdržavao kroz fakultet.” Nakon što je diplomirao, Sardana je dobio H-1 vizu za rad u Howmet Aerospaceu, koji je proizvodio dijelove motora za Pratt & Whitney. Godine 1998. osnovao je preteču svoje tvrtke za IT usluge, Innova Solutions, sa sjedištem u Atlanti.