Stephen Schwarzman – direktor moćnog Blackstonea i biznismen kojem se čak i Trump uvijek nasmiješi

Ljudi Forbes Srbija 3. ožu 2025. 17:27
featured image

3. ožu 2025. 17:27

Dok se predsjednik Donald Trump obraćao panelu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, mnoge je zadivio njegov srdačan razgovor s gospodinom koji je prvi imao čast upoznati Trumpa sa svjetskim ekonomskim temama i raspravama tog dana u ovom idiličnom zimskom raju.

O kome se radi

Trumpu se prvi obratio njegov susjed u Mar-a-Lagu i bivši bliski suradnik Stephen Allen Schwartzman. I našalio se da bi se njegov govor najviše dopao vladaru Saudijske Arabije Mohammedu bin Salmanu. Ni Trump nije krio oduševljenje. A kada takva srdačnost dolazi od Trumpa, prvo što pada na pamet je da je riječ o nekome tko je prilično moćan i utjecajan.

Schwarzman nije iznimka, on je predsjednik, izvršni direktor i suosnivač Blackstonea (s Peterom Petersonom). Jedna od najvećih svjetskih alternativnih investicijskih tvrtki s imovinom pod upravljanjem većom od 1,1 trilijuna dolara (podaci od 30. rujna 2024.). Schwarzman je bio uključen u sve faze razvoja Blackstonea od njegova osnutka 1985. godine. Nakon toga tvrtka postaje vodeća u privatnom kapitalnom ulaganju. To je jedan od najvećih svjetskih alokatora za hedge fondove.

Kada je riječ o nekretninama, trenutačno je najveći vlasnik komercijalnih nekretnina u svijetu. Krediti? To je jedan od glavnih zajmodavaca za tvrtke svih veličina. Blackstone također ima vlastite tvrtke posvećene ulaganju u infrastrukturu. Tko nije razumio Trumpove osmijehe na početku teksta, sada više ne sumnja. Jer ni moćnici ne bi bili to što jesu da nisu dio barem nekakvog kruga.

Korijenje

Schwartzman je odrastao u židovskoj obitelji u Huntingdon Valleyu u Pennsylvaniji. Otac mu je imao trgovinu tkaninama i odjećom. Obitelj nije bila imućna pa je Schwartzmanov prvi posao bio košenje travnjaka kada je imao 14 godina. Njegov talent vođenja iskristalizirao se kad je zaposlio svoju mlađu braću blizance, Marka i Warrena. Oni kose, on dovodi klijente.

Schwartzman je završio srednju školu Abington, a kasnije se upisao na Sveučilište Yale kao talentirani student. Tamo je bio član visokog društva Skull and Bones, a osnovao je i prvu Davenportovu baletnu trupu tog, ni manje ni više, uglednog sveučilišta. Nakon što je diplomirao 1969., kratko je služio u pričuvi američke vojske. Zatim je pohađao Harvard Business School, gdje je diplomirao 1972. godine.

Yale i Harvard, obrisi poslovne slave i njezini zvjezdani tragovi kao da su se već tada mogli vidjeti golim okom.

Blackstone
REUTERS/Andrew Kelly

Karijera

Prije Blackstonea, Schwarzmanov prvi posao u financijskim uslugama bio je u investicijskoj banci DLJ. Spojila se s Credit Suisse 2000. Znanje je kasnije stjecao u banci Lehman Brothers, gdje je s 31 godinom postao direktor.

Tijekom godina gotovo da nije bilo pogrešnih poslovnih odluka. Blackstone je proširio svoj raspon poslovanja od akvizicija poduzeća, poslova s ​​nekretninama, izravnih zajmova i alternativne imovine. Više od trilijun dolara imovine pod upravljanjem, prema podacima od prije nekoliko mjeseci, govori o uspjehu ovog financijskog titana, koji je mnogima izvan radara. Međutim, ne u poslovnom svijetu.

Njegov utjecaj otvorio mu je mnoga vrata pa su se etablirane institucije jednostavno utrkivale tko će ga prvi pridobiti u svoje okrilje. Schwarzman je član Vijeća za vanjske odnose, Poslovnog vijeća, Poslovnog okruglog stola i Međunarodnog poslovnog vijeća Svjetskog ekonomskog foruma.

Također je bio supredsjedavajući Partnerstva za New York, a i dalje je član odbora Azijskog društva. Kao i savjetodavni odbor Škole ekonomije i menadžmenta na Sveučilištu Tsinghua u Pekingu. U rujnu 2011. Schwarzman je naveden kao član međunarodnog savjetodavnog odbora Ruskog fonda za izravna ulaganja. Nepotrebno je reći da ova funkcija nije na njegovom trenutačnom popisu.

Schwarzman je svoje viđenje financijskih tržišta jednom opisao riječima: “Želim rat, a ne niz okršaja. “Uvijek razmišljam o tome što će ubiti drugog ponuditelja.”

Čini se da ih je sve “ubio”.

Odnos s Trumpom

Njegovi ekonomski pogledi oštro su se slagali s republikancima – niži porezi, državna potrošnja i reproduktivna prava. Georgeu W. Bushu davno je u kampanji “poklonio” 100.000 dolara, a bez problema je javno kritizirao Baracka Obamu. Godine 2010. mediji su ponovili njegovu usporedbu plana Obamine administracije da poveća poreze s Hitlerovom invazijom na Poljsku 1939. godine. Nešto kasnije ispričao se zbog te paralele koja je donekle smirila njihove međusobne odnose. Godine 2012. Obama ga je (iako je još podržavao republikanskog kandidata Mitta Romneya) pozvao da mu pomogne u pregovorima o proračunu s republikancima u Kongresu. Dogovor je postignut velikim dijelom zahvaljujući Schwarzmanu.

Slično dvostranačje danas više ne postoji u Americi.

Politički odnosi s Trumpom, kojeg je poznavao puno prije njegovog ulaska u tu vrstu arene te mu je bio blizak prijatelj, započeo je 2016. kada ga je podržao u dvoboju s Tedom Cruzom.

Krajem 2016. Schwarzman je mogao okupiti tim korporativnih rukovoditelja koji bi savjetovali Trumpa o poslovanju i gospodarstvu. Grupa, koja je uključivala izvršnog direktora JPMorgan Chasea Jamieja Dimona, izvršnog direktora Walt Disneyja Boba Igera i bivšeg izvršnog direktora General Electrica Jacka Welcha, postala je Trumpov strateški i politički forum. Nešto kasnije, Schwarzman je imenovan predsjednikom 16-članog Predsjedničkog strateškog i političkog foruma. Okupio je direktore najvećih američkih korporacija, banaka i investicijskih tvrtki na konzultacije s predsjednikom. U ljeto 2017., nakon ostavki pet članova, predsjednik Trump objavio je putem Twittera da raspušta forum.

Schwarzman je navodno izjavio nakon događaja na Capitolu 6. siječnja da je napad bio “nered i uvreda demokratskim vrijednostima”, ali se suzdržao od daljnjih javnih kritika.

Trump mu očito nije zamjerio što je 2020. donirao 15 milijuna dolara “super paketu” demokrata Mitcha McConnella (tada “samo” 3 milijuna dolara akcijskoj skupini Donalda Trumpa). Ni to da je prvotno odbio podržati Trumpovu treću kandidaturu, da bi na kraju rekao da je to “glas za promjene”.

Stephen A. Schwarzman
Stephen i Christine Schwarzman; Foto: Dia Dipasupil / Getty images / Profimedia

Na mnogim listama

Schwartzman je povjerenik Frickove zbirke u New Yorku i predsjednik emeritus Upravnog odbora Centra za izvedbene umjetnosti John F. Kennedy. Uvršten je na Timeov popis “100 najutjecajnijih ljudi” 2007. godine. A 2016. bio je na vrhu liste najutjecajnijih ljudi u financijama časopisa Forbes. Dvije godine kasnije, bio je rangiran među 50 najboljih na Forbesovoj listi “Najmoćnijih ljudi svijeta”. Također je proglašen jednim od Bloombergovih 50 najutjecajnijih ljudi godine 2014. i 2016. godine.

Francuska Republika dodijelila mu je dva ordena, od kojih je jedan prestižni Ordre d’Honneur, drugi je Ordre des Arts et des Letters na razini zapovjednika. To ga čini rijetkim Amerikancem koji je dobio obje nagrade za značajan doprinos francuskoj državi. Popis njegovih odlikovanja tu ne završava. Njegov nastavni program uključivao je i titule orla, viteza te brojna odlikovanja iz raznih zemalja, od Britanije, Kanade do Meksika.

Filantropija

Prema Forbesovim procjenama, Schwarzman, koji živi u duplexu na 740 Park Avenue koji je prethodno bio u vlasništvu Johna D. Rockefellera Jr., trenutačno ima neto vrijednost od 48,2 milijarde dolara. Stoga ne čudi da je za svoj šezdeseti i sedamdeseti rođendan potrošio desetke milijuna dolara.

No, nije trošio samo na zabavu, već je davao i astronomske svote novca, posebice obrazovnim ustanovama. Početkom 2008. donirao je 100 milijuna dolara za proširenje javne knjižnice u New Yorku. Zatim 2013. dao je osobni dar vrijedan 100 milijuna dolara za uspostavljanje i dodjelu programa stipendiranja u Kini, s ciljem dosezanja 200 milijuna dolara. Yaleu je 2015. dao 150 milijuna dolara (istu brojku dobio je i Oxford). I 25 milijuna matičnoj osnovnoj školi. Međutim, najveća donacija otišla je 2018. Massachusetts Institute of Technology, za stvaranje Schwarzman College of Computer Science – nevjerojatnih 350 milijuna dolara.

Pavle Jakšić, Forbes Srbija