Plivanje u ledenoj vodi postalo je najvrući trend u Europi

“Vikinško plivanje”, “ledeni skokovi”, “polarni skok”… plivanje u ledeno hladnoj vodi ima mnogo imena. Možete se kupati sami ili u društvu, goli ili u kupaćem kostimu, ali treba vam topla kapa: ipak je ovo zimska aktivnost. Čak i kapa Djeda Božićnjaka prolazi.

Nije važno gdje ste, dokle god je voda ledeno hladna, po mogućnosti ispod nule. More, jezero, rijeka ili zamrznuti bazen, sve može.

Ono što jest važno: ovdje je riječ o aktivnosti za one najhrabrije, a testiranje takve hrabrosti postao je trend među mnogima diljem svijeta, od Kine do Portugala, od Turske do SAD-a.

Postoje čak i skupine entuzijasta koji putuju svijetom u potrazi za najboljim destinacijama za ledeno plivanje, kao i ozbiljni sportaši koji žele ostaviti svoj trag u raznoraznim sportskim natjecanjima u hladnoj vodi.

Vikinško plivanje nije ništa novo. Već stoljećima se prakticira u Skandinaviji i zemljama istočne Europe, kao i Rusiji, Kanadi, Kini i ostalim državama koje organiziraju natjecanja, festivale, kampove i proslave oko ove aktivnosti. Na mnogim mjestima ovo je dugotrajna novogodišnja tradicija.

Više od samo izazova

‘Stručnjaci’ vraćanje ove aktivnosti u modu nazivaju “renesansom,” a ono se – osim odvažnosti i uzbuđenja koje donosi uranjanje u ledenu vodu na nekoliko minuta – slavi i zbog navodnih “moćnih” i “transformativnih” učinaka za tijelo i dušu.

Ovakvo plivanje postalo je popularno tijekom pandemije koronavirusa, kada ljudi nisu mogli obavljati svoje svakodnevne aktivnosti pa su se okrenuli ledenom plivanju, koje je postalo pravi hit ulaskom u prenapučeni svijet wellnessa na društvenim mrežama na kojima zvijezde, influenceri i čitav niz “zdravstvenih stručnjaka” kune u njegove koristi.

Zagovornici ledenog plivanja

Ipak, ovo nije tek još jedan u nizu internetskih trendova. Ovako NPR objašnjava glavne učinke skoka u ledenu vodu: “Inicijalna reakcija tijela je takozvani ‘ledeni šok’. Puls skoči, kao i hormoni stresa. Gubite dah, možete početi i hiperventilirati. Što ćete dobiti ako ostanete u vodi dovoljno dugo da izdržite ove početne, užasne trenutke? Počnete drhtati. Ipak, oni koji su se priklonili ovom trendu… često opisuju moćne, čak i transformativne efekte po njihov um i osjećaj blagostanja.”

Skok u ledeno hladnu vodu navodno izaziva oslobađanje adrenalina, serotonina, kortizola i dopamina, što – osim drugih koristi – rezultira poboljšanjem imunološkog sustava, cirkulacije krvi, povećanjem libida, jačim izgaranjem kalorija i smanjenjem stresa.

Dodajte tome i sposobnost nošenja sa stresnim situacijama i smanjenje tjelesnih upala i rizika od depresije.

Jedni od glavnih zagovornika ove aktivnosti oni su koji su ju unijeli u sferu ekstremnog sporta. Među njima je i “guru” s milijunima pratitelja na društvenim mrežama: Zovu ga “Ledeni čovjek” (Iceman), a on je Wim Hof, Nizozemac koji je razvio neobičnu sposobnost izdržavanja toliko niskih temperatura da je srušio Guinnessov svjetski rekord za plivanje ispod leda i duljinu izladanja tijela ledu.

Hof također drži rekord za bosonogi polumaraton na ledu i snijegu.

Preplivao je 75 metara ispod leda i u rupi u ledu ronio 1 sat, 52 minuta i 42 sekunde. Kaže kako umom može kontrolirati tjelesnu temperaturu, a razvio je i osobnu metodu koja se sastoji od čestog izlaganja hladnoći i tehnika disanja i meditacije koje su iznimno hvaljene – no i žestoko kritizirane.

Najmanje troje ljudi utopilo se u ljeto 2023. godine, a njihove obitelji za to krive metodu Wima Hofa.

Protivnici aktivnosti

“Nevjerojatna popularnost ovog trenda – društvene mreže preplavljene su polusmrznutim tijelima – dovela je do potražnje za snažnim zdravstvenim dokazima,” objašnjava NPR. “Trenutno dostupne informacije temelje se na ‘vrlo tankim istraživanjima’ a popularna vjerovanja daleko su ispred onoga što zapravo znamo.”

Osim činjenice da vas ova aktivnost približava prirodi, učinci ovise o vrsti izlaganja, trajanju, intenzitetu i, naravno, fizičkim i mentalnim osobinama svakog pojedinca.

Hvalospjeva na društvenim mrežama ima onoliko koliko i znanstvene literature o potencijalnim manama, koje uključuju rizik od srčanog zastoja, hipotermije i utapanja.

Ipak, kroz povijest “reference na pozitivne učinke hladne terapije datiraju čak do 3.500 godine prije Krista. Rimski liječnik Klaudije Galen navodno je koristio tu metodu za liječenje groznice. Sportaši već dugo uranjaju u ledene kupke kako bi ubrzali oporavak, a od 1903. članovi Polar Bear Cluba s Coney Islanda svake zime se okupljaju kako bi plivali u ledenim vodama Atlantika,” piše Guardian.

Članak također navodi kako su “stvari znanstveni dokazi o dobrobiti ledenog plivanja poprilično nejasni.” Na pitanje je li ova aktivnost dobra za zdravlje ili ne, profesor emeritus instituta zdravstvenih znanosti na UiT-ju u Norveškoj, James Mercer, odgovara: “Ne znamo.”

Autor originalnog članka: Cecilia Rodriguez, viša suradnica Forbesa
Link: The Hottest Winter Trend In Europe: Plunging In Freezing Water
(Prevela: Nataša Belančić)