Svjetske burze u 2024. godini: Kakvi su trendovi?

Nenad Gujaničić iz novosadske brokerske kuće Momentum Securities za Forbes Srbija napravio je analizu očekivanja tržišnih očekivanja za ovu godinu

Kada je sredinom ožujka kriza američkih regionalnih banaka zapljusnula tržište, podsjetila na 2008. i izbrisala sve dobitke s početka godine, malo tko se usudio pomisliti da će 2023. biti jedna od najboljih burzovnih godina.

Pažnja investitora sa sanacije bankarskog sektora brzo je prešla na temu generativne umjetne inteligencije koja je bila glavni pokretač tehnološkog sektora, a time i cijelog tržišta. Uz to, Fed je u srpnju zaustavio intenzivni ciklus podizanja kamatnih stopa, da bi krajem godine došla i konačna potvrda da slijedi razdoblje snižavanja kamatnih stopa. Ova promjena narativa povukla je naviše i druge sektore koji su tijekom godine bili u sjeni tehnologije, točnije nekoliko dominantnih kompanija.

Američke tehnološke dionice porasle 44 posto

Indeks S&P 500 priveo je prošlu godinu kraju s dobitkom od gotovo 25 posto, dok je Nasdaq, sastavljen od dionica tehnološkog sektora, porastao oko 44 posto. Oštar pad prinosa na tržištu obveznica donio je snažne dobitke i vlasnicima dužničkih vrijednosnica, dok se zlato krajem godine vinulo na nove rekordne vrijednosti uslijed geopolitičkih previranja i očekivanog razdoblja snižavanja kamatnih stopa. Rasterećenost investitora u pogledu percepcije rizika povukla je naviše i kripto tržište, dijelom i zbog najava da bi američki regulator uskoro mogao odobriti ETF-ove na ovu vrstu imovine.

I kao što je u 2022. bilo gotovo nemoguće pronaći klasu imovine u kojoj se investitor mogao skriti, osim u dionicama naftnog sektora, 2023. je bila plodonosna na većini frontova. Izgledi za 2024. bit će omeđeni nizom faktora koji su dominirali i u godini na izmaku: brzina pada kamatnih stopa i Fed-ovo balansiranje između inflacije i gospodarskog rasta, oporavak korporativnih dobiti koji će u velikoj mjeri ovisiti o efektima primjene umjetne inteligencije, te geopolitička trvenja koja će vjerojatno dobivati na značaju kako se politike centralnih banaka postepeno budu povlačile s glavne scene.

Fed ostaje i dalje važan

Zadnje zasjedanje Fed-a u 2023. donijelo je priličnu opuštenost ulagača te je više od polovice ovogodišnjih dobitaka S&P-a skoncentrirano u posljednja dva mjeseca. Ključne riječi koje su investitori čekali bila je potvrda da je intenzivni ciklus kamata završen i da će sljedeće godine uslijediti obrnuti trend što je bila tema koju su dužnosnici ove centralne banke do tada skidali s dnevnog reda. Fed sada očekuje tri smanjenja kamatnih stopa od po 25 postotnih bodova u 2024. godini, dok tržište ide nekoliko koraka dalje i vidi kamatnu stopu za 12 mjeseci na razini od četiri posto.

Kojim putem će ići ova ključna tema za financijska tržišta ove godine ovisit će u prvom redu o uspjehu ove centralne banke u misiji koja se početkom 2023. činila gotovo nemogućom – visokim kamatnim stopama zauzdati inflaciju, a uz to ne ugušiti gospodarsku aktivnost. Iako se čini da je ovaj posao uspješno obavljen, očekivano usporavanje američke ekonomije u narednoj godini (Fed očekuje rast od 1,4 posto) ostavit će ovo balansiranje centralne banke na još tanjoj žici.

A gospodarski rast u velikoj mjeri ovisit će upravo o okruženju visokih kamatnih stopa odnosno o sposobnosti tvrtki da podnesu visoke troškove financiranja i uz to ne doprinesu većem povećanju nezaposlenosti (Fed očekuje rast nezaposlenosti s 3,8 na 4,1 posto). Povijesno gledano, razlika između viših prinosa na obveznice i troškova financiranja tvrtki ide i do 18 mjeseci pa se s velikom vjerojatnošću može reći da će se tvrtke s nepovoljnom strukturom financiranja u narednoj godini suočiti s daleko većim problemima.

Rizici za rast korporativnih zarada

Nakon recesijske godine za korporacije u kojoj su profiti pali za oko četiri posto, tržišni sudionici predviđaju niske dvocifrene stope rasta u 2024. i 2025. godini. Ovaj scenarij zvuči prilično optimistično, gotovo kao opredjeljenje investitora u ovom ciklusu da je Fed uspješno okončao misiju i inflaciju i recesiju pohranio u povijest.

Međutim, neće samo okruženje visokih kamatnih stopa biti izazov za korporativne dobiti. Pojačani uvjeti financiranja svakako će biti jedan od ključnih rizika po ostvarenje očekivanih stopa rasta, ali ništa manje osjetljivo mjesto neće biti potrošački sentiment, od neprocjenjive važnosti u ekonomiji u kojoj osobna potrošnja čini oko 70 posto BDP-a.

Kumulirana štednja tijekom pandemije, zbog smanjene potrošnje i obilnih fiskalnih poticaja američke države, faktički je istopljena, što između ostalog rezultira rekordnim rastom zaduživanja po kreditnim karticama. Pritisak na potrošački sentiment donijet će i studentski krediti koji su od prije nekoliko mjeseci, nakon dugog moratorija, ponovno postali vrlo važna rashodna stavka u velikom broju američkih domaćinstava.

Gledano s poslovne strane, ovogodišnja tema generativne umjetne inteligencije donijela je veliki rast tržišta, iako su konkretne koristi u bilancama zabilježile samo one tvrtke (da ne kažemo jedna jedina) koje su ponudile ulaznicu za ovo novo područje tehnološkog napretka.

Tvrtke koje nude tehnološka rješenja i konkretnu primjenu novog alata i dalje po ovom osnovu imaju samo projekcije novčanih tokova pa ne bi trebalo da iznenade pojedinačna razočaranja zbog odgađanja očekivanih profita u daljnju budućnost. Ova tema je posebno osjetljiva s obzirom na potpunu dominaciju velikih tehnoloških tvrtki – sedam najvećih predstavnika sektora trenutno drži ponder od 30 posto u indeksnoj košarici, veći nego što je tijekom povijesti činio skup bilo kojih sedam tvrtki.

Geopolitika kao tržišna svakodnevica

Rastući učinci globalizacije teško da će ubuduće i jednu burzovnu godinu ostaviti bez značajnog utjecaja geopolitičkih događanja. Početak rata u Ukrajini u 2022. raspirio je inflaciju putem cijene energenata i poremećaja u lancima opskrbe, dok je sukob na Bliskom istoku bio okidač za, istina kratkotrajni, rast cijene sirove nafte i porast generalne neizvjesnosti.

Čak i da se ne dogodi nijedan novi geopolitički događaj, samo ova dva sukoba velikih razmjera kojima se ne nazire ishod mogu imati velikog utjecaja na tržišna kretanja i u 2024. Kao latentna opasnost kontinuirano tinja sukob vodećih svjetskih ekonomija, američke i kineske, koji se u prošloj godini uglavnom ogledao kroz sankcije američke administracije na sofisticirane čipove za sustave koji koriste umjetnu inteligenciju.

Nema sumnje da će razdoblje pred nama otvoriti i neke nove, nepredvidive frontove ovih dviju globalnih sila, dok tajvansko pitanje ostaje ključna točka koja bi u negativnom scenariju mogla predstavljati vrhunac usijanja odnosa.

Na strani predvidljivih političkih događanja, u studenom se održavaju novi američki predsjednički izbori koji svakako imaju značajan utjecaj na kretanje tržišta dionica. Povijesni podaci govore da tržišta dionica uglavnom bilježe rast vrijednosti u izbornoj godini, a on je posebno izražen u godini kada je dolazilo do reizbora predsjedničkog kandidata. Nešto više od tri godine Bidenove administracije obilježile su prije svega pandemija, visoka inflacija i intenzivan rast kamatnih stopa, ali je indeks S&P 500 u ovom razdoblju ipak zabilježio rast.

Nenad Gujaničić, Momentum Securities za Forbes Srbija