Naftni obračun: Iran želi od Kine više novaca za isporuke dragocijenog tereta
Iran je zaustavio isporuke sirove nafte najvećem uvozniku te sirovine, dok kineski kupci ne pristanu na više cijene. Najviše pogođene ovim potezom su male rafinerije u Kini
Trgovina naftom između sankcioniranog Irana i najvećeg svjetskog uvoznika, Kine, temelji se na uzajamnim koristima: Kina dobiva sirovu naftu s popustom kako bi pokrenula svoju “tvornicu svijeta”, kako se “tepa” njezinoj industriji, dok Iran, unatoč zapadnim sankcijama, može izvoziti svoj glavni proizvod nezasitnom kupcu.
Ova trgovina je zastala početkom prosinca. Tada je Iran obavijestio kineske kupce da će popust za iransku sirovu naftu (Iranian Light Crude) s dobavnim rokom u prosincu i siječnju smanjiti na 5-6 dolara u odnosu na cijenu referentne nafte “brent”, javlja Reuters. Ti ugovori su bili dogovoreni u studenom s popustom od otprilike 10 dolara.
Prosječni popust za iransku naftu koju Kina kupuje bio je prošle godine 13 dolara u usporedbi s naftom “brent”.
Kineski uvoz iranske nafte smanjivao se posljednja dva mjeseca. Od rekordnog listopada, kada je Kina uvozila 1,53 milijuna barela dnevno, u studenom je pao na 1,22 milijuna barela, a u prosincu na 1,18 milijuna barela. To je 23 posto manje u odnosu na listopad, pokazuju podaci analitičke tvrtke Vortex.
Geopolitička igra
Iranska nafta čini otprilike 10 posto kineskog uvoza sirove nafte. Kina osigurava popuste za pošiljke uvozeći iz sankcioniranih zemalja, uključujući Venezuelu i nedavno Rusiju, čime godišnje uštedi nekoliko milijardi dolara. Ukupno, Kina uvozi 30 posto sirove nafte iz tih triju zemalja. Odluka Irana da zadrži određene pošiljke može biti i odgovor na američku odluku u listopadu da privremeno ukloni sankcije na venezuelsku naftu. Ta odluka je preusmjerila pošiljke iz Venezuele prema SAD-u i Indiji, što je za Kinu rezultiralo višim cijenama uz manje pošiljki.
Prema ocjenama nekih trgovaca naftom, s kojima je razgovarao Reuters, vlada iz Teherana izdala je naredbu za podizanje cijena i zaustavljanje određenih pošiljki.
Uticaj na kineske rafinerije
Čak 90 posto uvezene iranske nafte u Kini prerade manje nezavisne rafinerije, poznate kao “čajnici”. Veće državne rafinerije izbjegavaju preradu iranske nafte kako ne bi prekršile američke sankcije.
Te manje rafinerije su najviše pod pritiskom zbog iranskog povećanja cijena. Još nije poznato koliko će kupaca prihvatiti više cijene, ali barem jedan kineski kupac je to već učinio u prosincu.
Većina pošiljki iranske nafte za Kinu službeno se deklarira kao pošiljke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Malezije, dodaje Reuters.
Cijene nafte na globalnim tržištima nisu se značajno promijenile zbog cjenovnog pritiska između država. Sjevernomorska nafta “brent” poskupjela je za 0,4 posto, na 77,9 dolara po barelu.
(Tekst je objavljen na Forbes Slovenija)
