Zašto kripto tokenizacija propada? Nedostatak povjerenja, ili nešto više…

Kripto tokenizacija trebala je revolucionarizirati financijske usluge. Zašto onda, nakon gotovo deset godina i uz podršku igrača poput Goldmana Sachsa i McKinseya, ona nije postala popularnija?

Sredinom srpnja ove godine, dva partnera iz konzultantske tvrtke McKinsey govorila su na njujorškoj burzi pred desecima državnih regulatora i financijskih direktora o privlačnosti blockchaina, inzistirajući da njegove koristi sežu mnogo dalje od skandalom opterećenog tržišta kriptovalutama.

Vrijednost bitcoina, ethera, solane i preko 10.000 drugih kriptovaluta pala je za 60 posto od rekordnih razina iz studenog 2021. godine, što je gubitak tržišne vrijednosti u iznosu od 2 bilijuna dolara (2 tisuće milijardi dolara). Kripto platforme redovito se hakiraju, a oko najvažnijih tvrtki u sektoru konstantno kruže regulatori. Ipak, konzultanti su inzistirali da je tehnologija koja stoji iza digitalnog novca još uvijek održiva i da ima svijetlu budućnost.

“Ovo je blockchain, a ne kripto, i tu postoje stvarne koristi,” tvrdio je partner u McKinseyu, Julian Sevillano.

Konzultanti su objasnili osnove, definirajući digitalne izraze poput “pametnih ugovora” (transakcije koje se automatski provode ispunjenjem određenih uvjeta) i objašnjavajući kako bi se tradicionalna financijska imovina – poput dionica i obveznica – ili neki drugi oblici financijskog vlasništva mogli “tokenizirati”, odnosno kako bi im se mogli pripisati blockchain kodovi koji bi omogućavali transfere diljem svijeta u roku od nekoliko sekundi, a ne sati ili dana kao što je slučaj sada.

Ipak, uz sve priče o “povećanoj efikasnosti kapitala”, “smanjenju troškova poslovanja” i “većoj transparentnosti”, prezentacija je zvučala isprazno. Osim nekoliko referenci na prošlogodišnji kataklizmičan pad vrijednosti kriptovaluta, isti govor lako je mogao biti održan i 2015. kada su najavljene prve platforme za tokenizaciju, poput R3CEV-a. Malo tvrtki prihvatilo je te platforme, a mnogi projekti još uvijek se bore s istim izazovima i debatama. Tokenizacija je možda još uvijek budućnost svijeta financijskih usluga, no ta budućnost vrlo je daleka.

Za ilustriranje tog argumenta ne treba gledati dalje od govora pred savjetodavnim odborom za globalna tržišta Komisije za trgovanje robnim ročnicama. Per van Zelowitz iz inovacijskog centra njujorškog FED-a publici je rekao da je pilot-projekt za depozite velikih klijenata na privatnim mrežama u kombinaciji s bankama poput Well Farg ili Citigroupa još uvijek “na razini znanstvenog eksperimenta čisto teoretske infrastrukture financija i tržišta.”

Kada ga je Sandy Kaul iz holdinga Franklin Templeton upitao jesu li u FED-u razmišljali o testiranju otvorenog sustava kako bi se iskoristile prednosti koje pruža sustav u stilu blockchaina, Zelowitz je odgovorio: “Koje, na primjer?”

Otkako je na velika vrata stupila na scenu na Noć vještica 2008., priča se o čitavom nizu navodno fenomenalnih primjena kripto tehnologije. One uključuju instantna plaćanja u stvarnom vremenu bilo gdje u svijetu, i to za sitniš, alate za zaštitu identiteta i osobnih informacija od znatiželjnih pogleda regulatora i korporacija, kao i zaštitu od inflatornih vladinih politika.

Na ovom vrtuljku sjedi i tokenizacija, odnosno digitalni računi za stvarnu imovinu poput nekretnina, umjetnosti, obveznica ili čak intelektualnog vlasništva. U početku se tokenizacija fokusirala na privatne glavne knjige (eng. private ledgers), odnosno blockchaine koje kontrolira tijelo ili konzorcij korporacija bez elementa javne potvrde. Ta alternativa – navodno – omogućava brzinu i transparentnost blockchaina, a bez rizika da će netko s lošim namjerama platformu iskoristiti na nezakonite načine.

Pravi uzlet se dogodio 2015., kada je pokrenut niz značajnih takvih knjiga, uz velike ambicije – a često i podršku poznatih banaka – za iskorištavanje tehnologije blockchaina i pojednostavljivanje svega, od plaćanja do rješavanja isplata za podršku u poslovanju. I IBM se ozbiljno posvetio blockchainu, osmislivši i uglačanu marketinšku kampanju.

Nasdaq je pokrenuo projekt korištenja privatnih lanaca blockchaina kako bi olakšao prodaju privatno izdanih “tokeniziranih” vrijednosnica. Izvješće Santanderovog odjela za ulaganja rizičnog kapitala iz 2015. tvrdi kako bi ta “tehnologija, raširena, mogla srezati troškove banaka za prekogranična plaćanja, trgovanje vrijednosnicama i usklađivanje s propisima za 15 do 20 milijardi dolara do 2022. godine.” Ta godina je došla i prošla, a zamjetni efekt je izostao.

Vratimo se u sadašnjost, kada zagovornici tokenizacije još uvijek pokušavaju popularizirati koncept. Projekti se nižu od izdavanja obveznica vrijednih stotine milijuna dolara u Europi do aplikacija za ulaganja koji, gotovo u stilu Robina Hooda, omogućavaju ljudima da s kauča kupuju tokenizirane dionice američke državne riznice uz otprilike onoliko truda koliko im treba da promijene TV kanal. Najbolje što se trenutno o njima može reći jest da funkcioniraju u malim dozama i kontroliranim uvjetima, no ni za jedan projekt nije došlo do šire potražnje.

U studenom 2022. godine, Goldman Sachs je pokrenuo platformu za tokenizaciju koja je procesuirala europsku obveznicu Europske investicijske banke, vrijednu 100 milijuna dolara, zajedno s Santanderom i bankom Societe Generale, što je bilo “revolucionarno na čitav niz različitih načina.” kaže generalni direktor Matthew McDermott. Ciklus je trajao 60 sekundi, dok inače traje pet dana, umanjio rizik od pogrešaka i učinio sredstva likvidnijima.

McDermott za Forbes kaže kako banka želi upakirati ovo izdanje obveznica Europske investicijske banke s drugim izdanjima kako bi stvorili likvidno sekundarno tržište. To je lakše reći nego učiniti: takav pothvat zahtijevat će još veću infrastrukturu i okupljanje sudionika iz industrije oko jedinstvenog seta tehnologija, što je velika prepreka jer se od konkurenata traži da rade zajedno.

Jedina iole uspješna primjena tokenizacije do danas bila je u takozvanom stablecoinu, vrsti digitalne valute sa stabilnom vrijednošću. Globalno tržište stablecoina naraslo je u samo nekoliko godina na 127 milijardi dolara, no primarna upotreba tokena – koje uglavnom u stopostotnom iznosu osigurava kolateral, a trebali bi zadržavati vrijednost jednog američkog dolara – bila je da olakša spekulativnu trgovinu na nereguliranim burzama kriptovaluta diljem svijeta, od kojih mnoga ne prihvaćaju plaćanja tradicionalnim valutama. Uz to, tržištem dominira Tether, mutna tvrtka koja već dugo izbjegava nadzor regulatora. Tether ima 84 milijarde dolara u stablecoinu, a tvrtka nikada nije bila podvrgnuta revizijama i odbija navesti u kojim bankama čuva sredstva.

Ipak priopćenja i pilot projekti tokenizacije ne prestaju. Usluga Swift nedavno je objavila rezultate eksperimenta s BNP Paribasom, DTCC-jem, BNY Melonom i Lloyd’s Banking Groupom kako bi odredili mogu li se njihovi backend sustavi spojiti s javnim i privatnim blockchainovima koji podržavaju tokeniziranu imovinu. Također, Citi je najavio plan za tokeniziranje depozita klijenata u banci kako bi oni sredstva mogli slati u trenu bilo kamo u svijetu, bez obzira na vrijeme. Inicijalni pilot projekt proveden je u suradnji s gigantom u svijetu transporta, tvrtkom Maersk, koja je klijent banke.

Londonska burza također želi pokrenuti biznis tokeniziranja trgovanja, vjerojatno s početnim fokusom na mutna privatna ulaganja. Čelnik odjela za tržišta kapitala u LSE Groupu, Murray Roos, poput pokvarene je ploče ponavljao komentare koji su godinama ranije stizali od ASX-a, govoreći kako je tehnologija došla do “ključne točke” i kako je njihova “ideja da se digitalna tehnologija upotrijebi za stvaranje jednostavnijeg, jeftinijeg i transparentnijeg procesa… i da on bude reguliran.”

“Nešto se mora dogoditi u idućih godinu i pol do dvije,” kaže Chakar.

Možda je definicija ludila konstantno ponavljati isto, a očekivati drugačije rezultate. Iz tehničke perspektive, budućnost blockchain tokenizacije stvarne svjetske imovine vrijedne bilijune i bilijune dolara već je iza ugla, no ona se nikada neće ostvariti dokle god je povjerenje u kripto tržišta gotovo nepostojeće.

Autor originalnog članka: Steven Ehrlich, Forbes
Link: Why Tokenization Is Failing
(Prevela: Nataša Belančić)