Komentar: MUP godinu dana petlja s izmjenama Zakona o strancima, pa je zavladao zakon džungle
Nije problem samo u tome koliko dugo se čeka na izdavanje dozvola za boravak i rad te viza za strane radnike, dakle u birokratskim procedurama, nego ponajviše u tome što se prilično liberalan sustav uvoza stranih radnika zloupotrebljava. Umjesto da djeluje hitno i spriječi kaos, MUP još od početka prošle godine porađa prijedlog izmjena Zakona o strancima koji bi trebao postrožiti uvjete za uvoz stranih radnika i nadzor
Nakon što je praksa pokazala da je nužno bolje uređenje uvoza strane radne snage u Hrvatskoj, kao i veći nadzor samih agencija i poslodavaca koji te radnike dovode ili angažiraju, vladajući su krenuli u pripremu izmjena regulative, ali rade to brzinom puža, već skoro godinu dana. U zadnje vrijeme iz Ministarstva unutarnjih poslova medijima se pak puštaju selektirane informacije o tome što su sve uvrstili u izmjene Zakona o strancima koje samo što nisu ušle u javno savjetovanje i saborsku proceduru.
O nekim izmjenama slušamo, doduše, od prošlog proljeća – primjerice da će se radne i boravišne dozvole ubuduće izdavati na tri godine (umjesto jednu), a produljit će se i trajanje sezonskih dozvola sa šest na devet mjeseci, što bi trebalo smanjiti pritisak na MUP-ove urede i olakšati poslodavcima organiziranje poslovanja. Kako je u međuvremenu ipak postalo očito da nije problem samo u tome koliko dugo se čeka na izdavanje dozvola za boravak i rad te viza za strane radnike, dakle u birokratskim procedurama, nego ponajviše u tome što se prilično liberalan sustav uvoza stranih radnika i zloupotrebljava, trenutno je najvažnije što podrazumijeva najavljeno postrožavanje uvjeta i nadzora.
Drugim riječima, kako će se postići da Hrvatska što efikasnije dođe do nužne radne snage, a da pritom ne bude oaza za uvoznike radnika koji se samo transferiraju dalje na zapad, da se ne događa da se stranim radnicima u Hrvatskoj ‘deala’ kao da su roblje na tržnici, te da oni koji su kod nas stvarno zaposleni imaju pristojne, redovite plaće i ostale uvjete rada, smještaja (ukoliko im ga osigurava poslodavac), kao i odgovarajuće kvalifikacije i znanja, pa da se uspiju i integrirati u društvo ukoliko tu ostanu.
Zašto se čekalo?
MUP uporno ističe da sada uvode promjene „kojima se bolje regulira i nadzire zapošljavanje strane radne snage u svrhu zaštite stranih radnika, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, osobito ona kvalificirana”, kako je prenijela Hina. Navode i da će postrožiti uvjete za izdavanje radnih dozvola tako što će postaviti nove uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a dodatno će se provjeravati poslodavce i uvjete rada koje nude. Drugim riječima, žele da strane radnike zapošljavaju „uredni poslodavci“, žele detektirati one koji zloupotrebljavaju sustav i tako su „nelojalna tržišna konkurencija, a s ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sustava zapošljavanja“.
Čovjek se pritom mora zapitati – a zašto se s time čekalo? Donijevši loša rješenja i odugovlačeći s njihovim izmjenama, država je zapravo kumovala tome da na terenu, uz postojeći Zakon o strancima, vlada zakon džungle.
Poslodavci, zadužnice i strani radnici
Događa se, primjerice, da radnike koji imaju dozvolu i vizu na aerodromu na koncu nitko ne dočeka, odnosno za njih zapravo (više) nema posla, ali i da oni dođu u Hrvatsku s jasnom namjerom da posao traže negdje drugdje, u drugoj članici EU-a ili kod drugog poslodavca u odnosu na onog za kojeg su dobili dozvolu. U svakom slučaju, iz brojki koje je objavljivao i FORBES Hrvatska, jasno je da se radi o skoro 30 tisuća tisuća radnika koji imaju važeće dozvole, ali nisu prijavljeni u HZMO-u (na dan 31. prosinca 2023. godine).
Zbog svega je, kako je objavljeno u medijima, sada u prijedlogu Zakona o strancima zamišljeno, među ostalim, da poslodavci izdaju zadužnice kojima bi jamčili za strane radnike koje dovode. Hoće li takvo rješenje proći, vidjet ćemo, lobiranja ima raznih. Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, primjerice poručuje u prilogu na Dnevnku Nove TV da „je veliki broj slučajeva kad se radnik ne pojavi ili ne dođe, te nije korektno da bi se u tom slučaju aktivirala zadužnica“.
Nakon što su lani izdali više od 172 tisuće radnih dozvola – a iz HUP-a objavljuju alarmantne procjene da bi ukupan broj stranih radnika do 2030. mogao dosegnuti 400-500 tisuća (uz pretpostavku rastaBDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina) – vladajući socijalnim partnerima poručuju da su zakonske izmjene hitna stvar i da ih žele progurati kroz Sabor prije parlamentarnih izbora. Valjda će tako biti, svima nam je uinteresu da se tržište (strane) radne snage što prije sredi.