Porezna uprava istražuje srpsku tvrtku koja se našla na listi sankcija EU

Porezna uprava Srbije trenutno istražuje beogradsku tvrtku Conex, saznali su u uredništvu Forbesa Srbija. Navedena tvrtka našla se na popisu sankcioniranih tvrtki koji je objavilo Vijeće Europske unije.

Vijeće Europske unije objavilo je prošlog tjedna da je donijelo 13. paket individualnih i ekonomskih sankcija protiv Putinovog režima i onih koji omogućavaju nastavak njegovog ilegalnog, neizazvanog i neopravdanog rata agresije i onih koji ga značajno podržavaju – navodi se u priopćenju Vijeća povodom druge godišnjice agresije Rusije na Ukrajinu.

U paketu sankcija našla se i jedna tvrtka iz Srbije – Conex iz Beograda.

Riječ je o tvrtki koja je osnovana 1992. godine i registrirana kao društvo za proizvodnju i promet Conex, a njezina djelatnost su konzultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem.

Mikro tvrtka s 1,7 milijuna eura prihoda

U vlasništvu je 50-godišnjeg Aleksandra Ivanovića, dok je direktorica tvrtke 45-godišnja Nadica Stošić.

Riječ je o mikro poduzeću s dva zaposlena, a jedno vrijeme bila je i neaktivna. Prema posljednjem financijskom izveštaju za 2022. godinu, kompanija je ostvarila ukupne prihode od 1,7 milijuna eura, , ali je imala i nešto veće rashode pa je zabilježila neto gubitak od 2167 eura.

Inače, Europska unija uvodi sankcije firmama koje pomažu u zaobilaženju sankcija Rusiji, odnosno zbog sudjelovanja u plasmanu proizvoda koji mogu biti označeni kao proizvodi dvostruke namjene i upotrebljeni u vojne svrhe.

Radio Slobodna Europa dostupnim bazama podataka nije našla da je Conex imao promet s Rusijom ili nekom drugom zemljom.

Porezna uprava započela kontrolu

Međutim, kako Forbes Srbija saznaje, centrala Porezne uprave 14. Veljače objavila je kako započinje s kontrolom u ovoj kompaniji.

Prema zakonu, Agencija za privredne registre ne smije registrirati najvažnije statusne promjene kod firmi kod kojih je pokrenut nadzor. To su promjena osnivača, oblika organiziranja, naziva, djelatnosti, visine uloga, promjene sjedišta ili bilo koju promjenu od značaja za utvrđivanje poreza.

APR ne može izvršiti brisanje firme po zahtjevu njenog zastupnika, registrirati statusne promjene i vršiti promjene drugih podataka do obavijesti Porezne uprave da je kontrola završena. To se odnosi ne samo na poreznu kontrolu Porezne uprave već i na kontrolu Porezne policije u cilju otkrivanja poreznih krivičnih dela.

Također, kompanija nad kojom se obavlja ovakva kontrola, ne može steći udjele odnosno dionice u drugim privrednim subjektima niti može osnovati novu firmu. Po dobijanju informacije od Porezne uprave da je započeta kontrola, službenici APR-a više na šalterima ne mogu primiti zahtjeve da se registrira promjena podataka.

S druge strane, navodi se da ova mjera privremenog ograničenja koju je dostavila Porezna uprava nije predmet kaznene evidencije odnosno da je riječ o poreznoj kontroli.

Prema dostupnim podacima, nadzor Porezne uprave u ovoj kompaniji, započet 14. veljače, i dalje traje.

Borrell: Još 106 pojedinaca i 88 entiteta pod sankcijama

„Kako smo stigli do tužne druge godišnjice otkako je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Europska unija nastavlja pritisak na Rusiju. Danas dodatno pooštravamo restriktivne mjere protiv vojnog i obrambenog sektora Rusije, ciljajući dalje entitete u trećim zemljama koji je opskrbljuju opremom, kao i one odgovorne za ilegalno deportiranje i vojno preodgajanje ukrajinske dece. Ostajemo ujedinjeni u našoj odlučnosti da oslabimo ratnu mašineriju Rusije i pomognemo Ukrajini da pobijedi u njezinoj legitimnoj borbi za samoobranu i obnovu svoje nezavisnosti, teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta“, izjavio je visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Kako se navodi u priopćenju, Vijeće je odlučilo uvesti restriktivne mjere za dodatnih 106 pojedinaca i 88 entiteta odgovornih za akcije koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

„Nova navođenja koja su danas dogovorena ciljaju pretežno vojne i obrambene sektore i povezane pojedince, uključujući one uključene u opskrbu oružjem Rusije, kao i članove pravosuđa, lokalne političare i ljude odgovorne za ilegalno deportiranje i vojno preodgajanje ukrajinske djece. Sveukupno, restriktivne mere EU u vezi sa akcijama koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine sada se primjenjuju na više od 2.000 pojedinaca i entiteta. Oni koji su označeni su podložni zamrzavanju imovine, a EU građanima i kompanijama je zabranjeno osiguravati im sredstva. Fizičkim licima dodatno je zabranjeno putovanje, što ih sprječava u ulasku ili tranzitu kroz teritorije EU“, navodi se u priopćenju.

Kontrola uvoza-izvoza i restrikcije

Vijeće je dodalo 27 novih entiteta na listu onih koji direktno podržavaju vojno-industrijski kompleks Rusije u njenoj ratnoj agresiji protiv Ukrajine. Biće podvrgnuti strožim restrikcijama izvoza koji se odnose na dvostruko upotrebljive robe i tehnologije, kao i robe i tehnologije koje bi mogle doprineti tehnološkom unaprjeđenju obrambenog i sigurnosnog sektora Rusije. Neki od ovih entiteta smješteni su u trećim zemljama (Indija, Šri Lanka, Kina, Srbija, Kazahstan, Tailand, i Turska) i bili su uključeni u zaobilaženje trgovinskih restrikcija, dok su drugi ruski entiteti uključeni u razvoj, proizvodnju i opskrbu elektroničkim komponentama za ruski vojno-industrijski kompleks.

Osim toga, današnja odluka proširuje listu ograničenih stavki koje bi mogle doprinijeti tehnološkom unaprjeđenju obrambenog i sigurnosnog sektora Rusije dodavanjem komponenti za razvoj i proizvodnju bespilotnih letelica (UAV).

Na kraju, EU je uvela dalje restrikcije na izvoz robe koja posebno doprinosi unaprjeđenju industrijskih sposobnosti Rusije, kao što su električni transformatori.

Današnja odluka dodaje Ujedinjeno Kraljevstvo na listu partnerskih zemalja koje primenjuju set restriktivnih mera na uvoz željeza i čelika iz Rusije, i set mjera kontrole uvoza koje su suštinski ekvivalentne onima EU.