Analiza Ariane Vele: Je li europska politika potpora spremna za novu globalnu realnost s Trumpom?
Kada promatramo kako globalne sile koriste politike subvencioniranja za oblikovanje svog gospodarstva, Europska unija često ostavlja dojam sporosti, nedosljednosti i nedostatka hrabrosti. Ova kritika postaje još važnija sada kada se Sjedinjene Američke Države vraćaju pod vodstvo Donalda Trumpa, čija su protekcionistička politika i ekonomski pritisak na saveznike u prvom mandatu jasno pokazali što Europa može očekivati.
Uz to, Trumpova administracija donosi i dodatne izazove – intenziviranje globalne utrke u potporama/subvencijama, trgovinske napetosti i prijetnje europskim industrijama. Je li EU spremna odgovoriti na ovu novu realnost?
Donald Trump je već tijekom prvog mandata pokazao kako zamišlja globalnu ekonomsku igru – “America First” i „Make America Great Again“ politika usredotočena je na povratak proizvodnje u SAD, trgovinske tarife i smanjenje ovisnosti o uvozu, uključujući iz Europe.
Trupov alat za jačanje domaće industrije
Povratak Trumpa na vlast vjerojatno će donijeti povećanje subvencija za američka poduzeća jer je za očekivati da će Trump nastaviti koristiti subvencije kao alat za jačanje domaće industrije, osobito u energetskoj i tehnološkoj sferi. Ovo će dodatno pritisnuti europske proizvođače, osobito u automobilskom i zelenom sektoru. Europa bi se mogla suočiti s većim carinama na proizvode poput automobila i čelika, što bi oslabjelo europsku industrijsku bazu, dok se očekuje vidjeti kako će američki odnosi s Kinom dodatno utjecati na Uniju.
Dodatan problem predstavljat će i realna mogućnost da Trump nastavi potkopavati europsko jedinstvo kroz otvaranje izravnih kanala s Poljskom i Mađarskom, što bi moglo dodatno podijeliti EU, osobito ako zemlje članice dobiju različite ekonomske uvjete ili pristupe trgovini s SAD-om.
EU će se suočiti s dodatnim izazovima podjela u sustavu potpora jer bi bogatije članice poput Njemačke i Francuske mogle brzo povećati subvencije svojim industrijama, dok bi manje razvijene zemlje bile prisiljene gledati kako gube konkurentnost, a moguća su i nova unutarnja neslaganja: jer bi Trumpova politika mogla potaknuti članice poput Mađarske i Poljske da se oslanjaju na SAD umjesto na europski konsenzus, stvarajući dodatne prepreke u donošenju odluka o zajedničkoj politici subvencija.
Trumpova strategija sukobljavanja s Kinom kroz carine i sankcije može privremeno oslabiti kineske tvrtke, ali dugoročno Kina koristi ovakvu situaciju kako bi učvrstila svoju poziciju u europskom gospodarstvu.
Kina koristi neodlučnost EU-a
Kineske tvrtke godinama koriste europsku neodlučnost kako bi se pozicionirale kao lideri u sektorima poput zelene tehnologije i digitalne infrastrukture te istovremeno iskorištavaju otvoreno tržište EU-a dok Europa oklijeva uvođenjem obrambenih mehanizama protiv subvencioniranog uvoza i u tome je vrlo spora te neefikasna. Sjetimo se samo nedavne presude Europskog suda koja je vrući krumpir zaštite europskog tržišta u postupcima javnih nabava spustila na pojedine naručitelje u samim državama članicama, iako je ovo pitanje zapravo trebalo davno biti riješeno na razini Europske komisije.
U kontekstu Trumpovog preuzimanja dužnosti, ali i ostalih globalnig događanja, Europska unija mora konačno shvatiti da globalni ekonomski poredak više nije baziran na idealima slobodnog tržišta. Trumpova administracija, poput kineskog modela, vidi subvencije kao legitiman alat ekonomske moći, dok EU ostaje zarobljena u svojim pravilima o državnim potporama i beskrajnim kompromisima među članicama koji u konačnici dodatno oslabljuju europsko gospodarstvu umjesto da ga podupiru.
Što Europa treba učiniti:
- Reforma pravila o subvencijama: EU mora omogućiti članicama veću fleksibilnost u potpori strateškim industrijama bez ugrožavanja unutarnjeg tržišta.
- Strateški fondovi: Uvesti EU fondove za zajedničke projekte u sektorima poput zelene energije, tehnologije i obrane, kako bi se izbjegla neravnoteža između članica.
- Obrambene mjere protiv subvencioniranog uvoza: Uvesti strože mjere protiv proizvoda iz Kine ili SAD-a koji dolaze s nelojalnom prednošću zbog subvencija.
- Jedinstvena vanjska politika: EU mora djelovati kao jedinstven blok u pregovorima sa SAD-om i Kinom, umjesto da dopusti individualne sporazume koji slabe poziciju Unije.
Slijedom navedenoga, povratak Trumpa na vlast donosi dodatni pritisak na ionako tromu europsku politiku državnih potpora. Dok SAD i Kina igraju na pobjedu, koristeći svaki alat koji im je na raspolaganju, Europa se mora riješiti vlastitih okova i konačno pokazati hrabrost i odlučnost jer, ako EU ne redefinira svoju ekonomsku strategiju, budućnost europskog gospodarstva neće ovisiti o njezinim pravilima, već o volji drugih – a Trump će to s lakoćom iskoristiti.
Ariana Vela jedna je od najpriznatijih stručnjakinja za fondove EU-a i javnu nabavu u Republici Hrvatskoj i regiji, s više od 20 godina iskustva. Sudjelovala je u pripremi i provedbi više od 500 projekata financiranih bespovratnim sredstvima EU-A (portfelj 6+ milijardi eura), od kojih je najveći projekt tzv. „Pelješki most“, odnosno „Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom“. Vanjska je stručnjakinja konzultantske tvrtke McKinsey & Company, kao i predavačica na brojnim visokim učilištima i fakultetima. Posjeduje MBA iz područja menadžmenta te certifikat iz područja projektnog menadžmenta – IPMA Level A. Certificirana je trenerica javne nabave, a trenutačno pohađa doktorski studij iz poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Na Učilištu EU Projekti obnaša funkciju ravnateljice te funkciju predavačice. U poduzeću AVELANT d.o.o. kao CEO zadužena je za cjelokupno upravljanje društvom i portfeljem, jačanje kapaciteta cijelog konzultantskog tima, uvođenja inovacija u rad i poslovanje te vođenje velikih projekata.
