Europska vojna industrija obara rekorde u poslovanju: Imamo konkretne brojke

Dionice najvećih europskih tvrtki za proizvodnju oružja već su od početka rata u Ukrajini na rekordnim razinama. Nakon sukoba na Bliskom istoku, moguće je da će postati još više.

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine probudila je europski sektor obrane, koji je dugo zaostajao za konkurencijom na međunarodnoj sceni. Dionice divova poput njemačkog Rheinmetalla, britanskog BAE Systemsa i francuske Thales Grupe skočile su na rekordne razine, dok vlade članica NATO-a i Bruxellesa jačaju izdatke za obranu.

Osim toga, rat između Izraela i palestinskog pokreta Hamas, koji se s napadima jemenskih pobunjenika na trgovačke brodove prelijeva u Crveno more, može značiti veći broj narudžbi za europske proizvođače vojne opreme, iako se govori i o zabrinutosti vezano uz izvoz u nestabilna područja.

Prije nekoliko dana, unatoč višegodišnjem protivljenju, Njemačka je dala zeleno svjetlo za prodaju zrakoplova Eurofighter Saudijskoj Arabiji. Ove zrakoplove proizvodi koncern najvećih europskih proizvođača oružja i uglavnom ih isporučuje konzorciju europskih članica NATO-a. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock obrat njemačkog stajališta opravdala je riječima da je Bliski istok od Hamasovih napada u listopadu “potpuno drugačije mjesto”.

Analizirali smo tko su glavni igrači na tržištu i kako je na njihove dionice utjecao početak rata u Ukrajini te nedavne napetosti na Bliskom istoku.

Britanski vojni giganti

Najveći proizvođač oružja u Europi je britanska tvrtka BAE Systems. Ona se rangira kao šesti najveći proizvođač oružja na svijetu, iza pet vodećih američkih poduzeća: Lockheed Martin, RTX Corporation, Boeing, Northrop Grumman i General Dynamics.

BAE Systems je u 2022. godini povećao prihode za devet posto, dosegnuvši iznos od 23,2 milijarde funti (oko 27 milijardi eura). Njegova tržišna vrijednost porasla je za 81 posto od početka rata u Ukrajini, dostižući preko 35 milijardi funti (40 milijardi eura). Od 7. listopada, kada je Hamas napao Izrael, dionica tvrtke je porasla za otprilike 20 posto.

Britanski div BAE Systems proizvodi vojnu opremu za zrak, more, kopno i svemir. U posljednje vrijeme narudžbe obuhvaćaju sve, od fregata za britansku mornaricu do podmornica s nuklearnim pogonom, različite modele vojnih zrakoplova, tenkova za slovačku vojsku i arktičkih vozila za američku vojsku. Njihova najveća tržišta su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Saudijska Arabija.

Na kontinentu je najveća obrambena tvrtka Airbus, poznata po komercijalnim zrakoplovima. Međutim, tvrtka s proizvodnjom u Francuskoj također proizvodi vojne zrakoplove i bespilotne letjelice. Prihodi iz obrambenog sektora povećali su se za četvrtinu u 2022. godini, dosegnuvši iznos od 11,4 milijarde eura. Do rujna 2023., Airbus je prodajom vojne opreme zaradio više od sedam milijardi eura.

Airbus je od početka rata u Ukrajini zabilježio rast dionice od 27 posto, iako se to ne može pripisati isključivo njihovom vojnom segmentu, barem ne u najvećoj mjeri. Airbus je najveći proizvođač oružja po prihodima u EU, ali ti prihodi čine manje od 20 posto ukupnih prihoda tvrtke.

Uspon njemačkog Rheinmetalla

Najveći uspon od početka rata u Ukrajini zabilježio je njemački Rheinmetall, ključni dobavljač vojne opreme za Ukrajinu. Dionica tvrtke iz Düsseldorfa, koja između ostalog proizvodi topove, različite vrste streljiva i vojna vozila, gotovo se utrostručila od početka rata. Sa tadašnjih 107 eura, skočila je na trenutnih 312 eura.

Poduzeće opskrbljuje Ukrajinu s velikim količinama streljiva, ali također isporučuje tenkove Leopard i Marder te sustave zračne obrane Skynex. Za povećanje proizvodnje streljiva, u kolovozu prošle godine, preuzeli su španjolskog proizvođača Expal. Akvizicija je bila vrijedna 1,2 milijarde eura.

U listopadu su u Ukrajini u suradnji s vojskom osnovali podružnicu. Ta će se tijekom rata baviti popravkom i opskrbom opreme. Kasnije planiraju proizvodnju tenkova koja će biti “usmjerena prema zapadnim standardima”, navodi se u priopćenju tvrtke.

Rheinmetall je u 2022. godini povećao prihode od prodaje za 13 posto, dosegnuvši iznos od 6,4 milijarde eura. Prema financijskim izvještajima tvrtke, prošle godine su, nakon prvih tri kvartala, predviđali godišnje prihode između 7,4 i 7,6 milijardi eura.

“Brojne države trebaju Rheinmetall kako bi zadovoljile dramatično povećano traženje vojne opreme – to dokazuju rekordni brojevi novih i postojećih narudžbi”, izjavio je u studenom prošle godine glavni izvršni direktor tvrtke Armin Papperger.

Francuska “velika trojka”

U Francuskoj, uz Airbus, djeluje još tri velika nacionalna obrambena poduzeća. To su Thales Group, Dassault Aviation i Safran. Sva tri od 2022. godine bilježe rekordne rezultate na burzama.

Thales je prošle godine u prvih devet mjeseci ostvario otprilike polovicu prihoda od prodaje u sektoru obrane, gdje proizvode sve, od brodova do oklopnih vozila i radarske opreme. Prihodi od obrane iznosili su 6,7 od ukupno 12,8 milijardi eura. To predstavlja rast u jednom znamenkom u usporedbi s prethodnom godinom, ali u isto vrijeme količina narudžbi u sektoru opala je za gotovo 30 posto, prema posljednjem financijskom izvješću tvrtke.

Dionica tvrtke povećala se za 53 posto od početka rata u Ukrajini, dok je od izbijanja sukoba na Bliskom istoku porasla za oko 10 posto. Tržišna vrijednost tvrtke iznosi oko 30 milijardi eura.

Dassault Aviation ima u svojem asortimanu “paradnog konja”, vojni zrakoplov Rafale. Osim toga, proizvode i bespilotnu letjelicu Neuron, dok u civilnom sektoru imaju liniju zrakoplova Falcon, kojeg koristi i Vlada Slovenije. Dassault Aviation je u 2022. godini ostvario ukupne prihode od 6,9 milijardi eura, što je za 300 milijuna eura manje nego prethodne godine. Pad je rezultat manjeg obujma isporuka zrakoplova Rafale. No, istovremeno, narudžbe za zrakoplov su se gotovo udvostručile u 2022. godini, sa 49 na 92 zrakoplova.

Podaci za 2023. još nisu dostupni. Dionica Dassaulta je od 25. veljače 2022. porasla za 50 posto, a ukupna vrijednost tvrtke iznosi 15 milijardi eura.

Safran se uglavnom bavi proizvodnjom motora za zrakoplove i rakete te povezane opreme. Tvrtka je u prvom dijelu prošle godine ostvarila prihode od gotovo 11 milijardi eura, od čega je nešto više od četiri milijarde eura došlo iz sektora obrane. U 2022. godini, Safran je od ukupnih prihoda od 19,5 milijardi eura, ostvario oko 7,5 milijardi u obrambenom sektoru. Dionica tvrtke je porasla za 47 posto od ruske invazije, što tvrtki daje vrijednost od 72 milijarde eura.

Zajednički europski projekti

Ključni skupni projekti europske obrambne industrije uključuju suradnju sa BAE Systems, iako Ujedinjeno Kraljevstvo više nije članica EU. To uključuje djelomično vlasništvo u proizvođaču raketa MBDA sa sjedištem u Njemačkoj, te proizvođačima vojnih zrakoplova Eurofighter Typhoon i Tornado.

Zrakoplove Eurofighter proizvodi istoimena tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj, dok zrakoplove Tornado proizvodi tvrtka Panavia registrirana u Francuskoj. U sva tri poduzeća najveći dioničari su BAE i europski Airbus, dok je manji udio u vlasništvu tvrtke Leonardo.

Za potrebe francuskog zrakoplovstva i mornarice, te zbog neslaganja s europskim partnerima u projektu Eurofighter, Francuska je u 70-ima razvila vlastiti zrakoplov Rafale, kojeg proizvodi tvrtka Dassault Aviation. Rafale se koristi u nekoliko zemalja, uključujući i Hrvatsku.

Prema podacima Europske obrambene agencije (EDA), europski obrambeni proračun u 2022. godini dosegnuo je rekordnih 240 milijardi eura. Europska unija je prošle godine putem Europskog fonda za obranu izdvojila 1,2 milijarde eura za razvoj i istraživanje u obrambenoj industriji.

Med većim tvrtkama vrijedi spomenuti talijanski Leonardo i Fincantieri, te švedski Saab. Slično kao i Rheinmetall, Saab je gotovo utrostručio svoju vrijednost od veljače 2022. godine. Dionica je porasla za 178 posto, dajući tvrtki tržišnu vrijednost od gotovo 90 milijardi švedskih kruna (osam milijardi eura).

Švedski proizvođač vojnih zrakoplova, minobacača i podmornica ostvario je prihode od 42 milijarde švedskih kruna (3,7 milijardi eura) u 2022. godini, dok su u prvih devet mjeseci prošle godine iznosili 35 milijardi kruna (3,1 milijarda eura).

Italijanski proizvođač zrakoplova, helikoptera i bespilotnih letjelica, Leonardo, trenutno nije blizu rekordne vrijednosti koju je postigao 2000. godine. Međutim, dionica tvrtke iz Rima porasla je za 148 posto od početka rata u Ukrajini, a tržišna vrijednost iznosi oko 10 milijardi eura.

Skroman rezultat u Italiji

Leonardo je upravo pred Božić isporučio Slovenskoj vojsci jedan od dva naručena aviona Spartan, namijenjenih za gašenje požara. Narudžba je zapravo isporučena još u studenom 2021. godine.

Fincantieri iz Trsta od početka 2022. godine ne bilježi značajan rast. Ipak, to je najveći proizvođač brodova u Europi s tržišnom vrijednošću od preko 900 milijuna eura, koji ima brodogradilište i u Tržiču. U tom brodogradilištu uglavnom proizvode krstarice. Međutim, drugdje grade i nosače zrakoplova, razarače, fregate, korvete, podmornice i druge vrste plovila.

Ključni kupac je američka mornarica, koja je u svibnju prošle godine naručila izgradnju nove fregate od u vrijednosti više od 500 milijuna eura. Prihodi tvrtke u prva tri kvartala 2023. godine iznosili su 5,4 milijarde eura, od čega je 1,4 milijarde eura od vojnih brodova.

Promjena odnosa prema Saudijskoj Arabiji

Vojni sukob između Hamasa i Izraela vjerojatno će omogućiti prodaju europskih vojnih zrakoplova Saudijskoj Arabiji, koju često optužuju za kršenje ljudskih prava. Do sada je tu prodaju blokirala Njemačka.

Njemačka je zaustavila prodaju zrakoplova Eurofighter bliskoistočnoj monarhiji 2018. godine nakon ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u saudijskom veleposlanstvu u Istanbulu. Kancelar Olaf Scholz također se poziva na ulogu zemlje u ratu u Jemenu. Njemačka je prvotno pomogla jemenskoj vladi u borbi protiv pobunjeničkih hutija koje podržava Iran, ali je kasnije sklopila primirje s njima.

Otkako je Saudijska Arabija prošle godine ublažila napetosti i s regionalnim suparnikom Iranom, Ujedinjeno Kraljevstvo je pozivalo Njemačku da promijeni svoju politiku. Naime, BAE Systems je 2018. godine sklopio ugovor s Saudijskom Arabijom za isporuku 48 zrakoplova Eurofighter, ali ih ne može dostaviti bez odobrenja Njemačke. Trećina komponenti dolazi iz Njemačke.

Moguće je da bi ih u poslu mogao preteći francuski Dassault. U prosincu je direktor tvrtke, Eric Trappier, potvrdio da su u pregovorima sa Saudijcima oko isporuke 54 zrakoplova Rafale. Četvrti najveći uvoznik oružja pristupio im je upravo zbog njemačke blokade. Narudžba bi trebala biti “nezavisna od krize na Bliskom istoku”, rekao je direktor.

Većinu zrakoplova Rafale kupuje francuska vojska, a glavna izvozna tržišna su države na Bliskom istoku. Od 2015. godine, kada je Dassault sklopio prvi međunarodni ugovor o isporuci s Egiptom, 171 od ukupno 285 zrakoplova završilo je u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, navodi portal Breaking Defense.

Njemačka i Italija naoružavale Izrael

Prema podacima Stockholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI), Njemačka i Italija su Izraelu tijekom razdoblja od 2013. do 2022. godine isporučivale oružje koje sada koristi u sukobu s Hamasom.

Postoji važna suradnja između Njemačke i Izraela u vojnoj industriji, uključujući razvoj raketa i drugog streljiva. To uključuje tvrtke poput Rheinmetalla, MBDA i Krauss-Maffei Wegmanna (KMW), prema izvještaju portala Euronews citiranog od strane SIPRI-ja.

U listopadu je njemački kancelar Scholz u parlamentu izjavio da je ponudio vojnu pomoć Izraelu, navodeći kao razlog naslijeđe holokausta. “U ovom trenutku postoji samo jedno mjesto za Njemačku – uz Izrael”, rekao je zastupnicima. “Zbog vlastite povijesti, odgovornosti koja proizlazi iz holokausta, naša trajna zadaća je brinuti se za sigurnost države Izrael.”

Italija je Izraelu isporučivala uglavnom dijelove zrakoplova, a izvoz tih dijelova u desetljeću do 2022. godine iznosio je oko 120 milijuna eura, navodi Euronews.

U izraelskim napadima na mete u Gazi do sada je poginulo više od 20 tisuća Palestinaca, većinom žena i djece, prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi. U Hamasovim napadima 7. listopada poginulo je oko 1.100 Izraelaca i stranaca, od toga više od 700 civila.

(Tekst je izvorno objavljen na Forbes Slovenija.)