Hoće li poreznici u Hrvatskoj, po uzoru na slovenske, krenuti u lov na OnlyFans kreatore?
Slovenski poreznici krenuli su u lov na neprijavljene, a onda i neoporezovane prihode od rada putem digitalnih platformi, pa smo odlučili provjeriti kako se takvi prihodi oporezuju u Hrvatskoj, te što je potrebno učiniti kako bi se izbjegli problemi s poreznicima.
S početkom prošle godine, 1. siječnja 2023. stupila su na snagu nova pravila koje je donijela Europska komisija, kojima se operatere digitalnih platformi obvezuje da poreznim vlastima šalju podatke o korisnicima koji putem njih ostvaruju prihode.
Platformom se, prema definiciji iz te EU direktive smatra svaki softver ili aplikacija koja povezuje prodavatelje i kupce te naplaćuje naknadu koju djelomično ili u cijelosti isplaćuje prodavateljima, odnosno pružateljima usluga.
Platforme poreznicima dostavljaju podatke do kraja siječnja
Podaci se dostavljaju jednom godišnje do 31.01. tekuće godine za prethodnu godinu. Prva dostava podataka, na razini EU bila je do 31. siječnja 2024. za 2023.godinu.
Operateri izvan EU morat će proći postupak registracije u bilo kojoj državi članici EU kojom prilikom će im se dodijeliti identifikacijski broj putem kojeg će dostavljati tražene podatke.
Iz Porezne uprave, do zaključenja teksta, nismo dobili odgovore na naša pitanje kakva je situacija u Hrvatskoj što se tiče oporezivanja ovih prihoda, pa smo se za pojašnjenje obratili Vesni Varšavi, iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske.
Varšava kaže da je Hrvatska malo kasnila s implementacijom te regulative te su izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim su regulirana ta pitanja, u Narodnim novinama objavljene tek u listopadu ove godine.
“S obzirom na to kašnjenje, mislim da će naše porezne vlasti tek 31. siječnja 2025. godine primiti prva izvješća za 2024.”, kaže. No, dodaje i da Porezna uprava vrlo vjerojatno od platformi može tražiti podatke i za prethodne godine.
“Na temelju tih izvješća koje prime oni će točno znati tko je koliko zaradio i moći će pozvati one koji zaradu nisu prijavili”, upozorava.
Tko je propustio prijaviti prihode može ih sam prijaviti
Oporezivanje ovih prihoda regulirano je Zakonom o porezu na dohodak.
“Ako se radi o povremenim primicima iz inozemstva porezni obveznik je dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika (RPO) u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti odnosno ostvarivanja dohotka iz inozemstva te obračunati porez i doprinose na primitak iz inozemstva, platiti davanja državi i predati JOPPD obrazac Poreznoj upravi. Ako se, pak, radi o stalnim primanjima porezni obveznik bi trebao registrirati djelatnost – obrt ili firmu kako bi platio porez na te prihode”, pojašnjava Varšava.
Bruto | 10.000,00 |
MO 1.stup 7,5% | 750,00 |
MO 2.stup 2,5% | 250,00 |
Ukupno doprinosi | 1.000,00 |
Dohodak | 9.000,00 |
Porez Zagreb 23,6% | 2.124,00 |
Neto | 6.876,00 |
Porezni obveznici su u ovom slučaju obvezni sami prijaviti porez. “Ako su propustili prijaviti prihode iz inozemstva za prethodne godine, to mogu učiniti putem dobrovoljne prijave primitaka iz inozemstva što je regulirano Općim poreznim zakonom”, kaže.
U tom slučaju, pojašnjava, porezna obveza nastaje danom prijave inozemnog primitka, bez obzira na to kada su primici iz inozemstva ostvareni. Važno je naglasiti da u tom slučaju Porezna uprava ne obračunava kamate niti pokreće prekršajni postupak.
Inače, redovno mogu prijaviti inozemni dohodak do 31. siječnja tekuće godine za primitke iz prethodne godine putem obrasca INO DOH. Upute za njegovo popunjavanje nalaze se na linku.