Hrvatska kao protočni bojler: Strani radnici koji su stigli ovdje odlijevaju se dalje u Europu
Vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Stjepan Jagodin za FORBES Hrvatska komentira stanje na tržištu i navodi da tvrtke iz drugih članica EU-a sve više aktivno regrutiraju strane radnike koji su iz trećih zemalja došli u Hrvatsku. Na oglasima u Facebook grupi filipinske zajednice u Hrvatskoj zovu ih u Poljsku, Češku, Mađarsku…
„Zapošljavamo! Za one u Hrvatskoj koji imaju važeću hrvatsku boravišnu iskaznicu i radnu dozvolu. Otvoreno za sve nacionalnosti.“ Poslovi koji se nude locirani su u Poljskoj. U drugoj se objavi nude radna mjesta za varioce u Češkoj. Treća objava kaže: „Dostupne mađarske radne dozvole, pošaljite poruku ako ste zainteresirani“. Sve to je s Facebook grupe pod nazivom „Filipinska zajednica u Hrvatskoj“.
Uz rastući broj izdanih, ali također i ukinutih radnih dozvola za strance u Hrvatskoj, takvi su oglasi tek ilustracija koliko je živo (i sivo) na domaćem tržištu rada, pogotovo među stranim radnicima.
Oni prilično često mijenjaju poslodavce tražeći bolje uvjete, pa i odlaze iz Hrvatske u druge članice EU-a iako tamo ne mogu legalno raditi na osnovu hrvatske dozvole. Za Nepalce je uobičajena destinacija Portugal gdje već imaju velik broj sunarodnjaka, o čemu su naveliko pisali i tamošnji mediji, a samo mali dio ih ima legaliziran status.
Dio odlazi odmah
„Raznorazne tvrtke u drugim članicama EU-a ‘otkrile’ su da u Hrvatskoj ima velik broj stranih radnika i sada ih regrutiraju. Postavlja se pitanje hoće li nam Europa sada iscrpiti i radnike koje mi dovodimo iz trećih zemalja“, komentira za FORBES Hrvatska stanje na terenu Stjepan Jagodin, vlasnik Pinoy 385, zagrebačke agencije koja se godinama bavi posredovanjem u zapošljavanju te privremenim zapošljavanjem filipinskih radnika.
Dodaje da jedan dio stranih radnika u druge zemlje odlazi praktički odmah, dakle i bez da počnu raditi u Hrvatskoj, odnosno „čim dobiju boravišnu iskaznicu jer se s njome može putovati po Europi“. S druge strane, smatra da „preopterećenost sustava, nedovoljna kontrola provedbe zakona te olakšan pristup europskom tržištu rada pridonose odljevu stranih radnika iz Hrvatske“.
Pitamo ga smatra li da sve to ujedno objašnjava i službeni podatak MUP-a da je zadnjeg dana prosinca u Hrvatskoj bilo 117.549 važećih dozvola za boravak i rad, a na isti dan, prema podatku sa sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, je na HZMO-u bilo prijavljeno 90 tisuća stranih radnika. Razlika je, naime, velika, oko 27 tisuća radnika, o čemu je FORBES Hrvatska pisao nedavno.
Mnogi s dozvolom čekaju na vize
Slaže se da odlasci u druge zemlje EU-a objašnjavaju veliki broj tih „nestalih“ radnika, ali dodaje da dio njih, po njegovoj procjeni oko 30 posto, nije još niti ušao u Hrvatsku jer čeka izdavanje vize. „Mi trenutno imamo oko 500 radnika za koje smo ishodili dozvolu za boravak i rad, ali su još uvijek u viznom režimu i ne mogu doći u Hrvatsku“, kaže nam Jagodin.
Na pitanje kakva su konkretna iskustva njegove agencije oko odlazaka radnika, odgovara da je „bilo slučajeva otkaza radnika, prebjega i odlaska u druge zemlje EU“, ali ne navodi konkretne brojke. Njegova agencija radi isključivo s radnicima s Filipina, a s obzirom na „regulirano i kontrolirano zapošljavanje filipinskih državljana od strane filipinskog Ministarstva za prekomorski rad mogu reći da imamo izrazito nisku stopu radnika koji ne ispune obveze preuzete ugovorom o radu“.
Naravno, u Hrvatsku filipinski radnici ne dolaze uvijek ravno iz svoje države, što je prilično kontrolirano, nego ih agencije znaju regrutirati i u inozemstvu.
Što se općenito tiče odlazaka stranih radnika trbuhom za kruhom iz Hrvatske u druge zemlje EU-a, Jagodin smatra da bi, prije svega, trebalo bolje regulirati taj dio tržišta rada. „Kad govorimo o zapošljavanju stranih radnika, potrebno je kvalitetno provesti selekcijski postupak kandidata te ujedno procijeniti spremnost poslodavaca za zapošljavanje stranih radnika, sve u cilju smanjenja rizika i nezadovoljstva svih uključenih“, odgovara.
U 2024. godini 15 posto više dolazaka stranih radnika?
Pinoy 385 je u prošloj godini doveo, kaže nam Jagodin, gotovo dvije tisuće filipinskih radnika, a pretežno za sektor logistike, prehrambene i industrijske proizvodnje te ugostiteljstva i turizma. Na pitanje o ostvarenim poslovnim rezultatima odgovara da su u 2023. godini udvostručili poslovne aktivnosti, prihode i interni broj zaposlenika agencije.
Prema podacima s Fininog servisa InfoBiz, agencija je u 2022. godini imala prihod od 921 tisuću eura te dobit od 196,5 tisuća eura, pa znači da je u prošloj godini prihod bio blizu dva milijuna eura. U ovoj godini očekuju, s obzirom na globalnu situaciju na tržištu rada i izrazito aktivne ekonomske migracije, povećanje broja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad te oko 15 posto više dolazaka stranih radnika u odnosu na 2023. godinu.
Podsjetimo, MUP je prošle godine izdao 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, ali kako radnici mogu mijenjati poslodavce, za jednog državljanina može biti izdano više dozvola za boravak i rad tijekom godine. Ukinuto je istodobno na desetine tisuća radnih dozvola, velikim dijelom na zahtjev poslodavaca i samih radnika. MUP upravo najavljuje i da slijede nove izmjene Zakona o strancima koje bi, među ostalim, trebale poboljšati proceduru uvoza radne snage, ali i pojačati nadzor.
| Na stotine agencija koje se bave „uvozom“ stranih radnika U Hrvatskoj je od 2021. godine, otkako je ukinut sustav kvota, skokovito rastao ne samo broj stranih radnika iz trećih zemalja nego i agencija za posredovanje u zapošljavanju (415 ) i privremeno zapošljavanje (352), kojima je izdana dozvola/potvrda za obavljanje tih djelatnosti. U toj šumi agencija ima i onih koje i ne poznaju zakonske odredbe i proceduru, mediji su izvještavali da je bilo slučajeva da je radnicima naplaćivano posredovanje (što nije zakonito), a postoje i one koje praktički samo posluže za to da se strani radnici iz dalekih zemalja prebace u druge članice EU-a. |
