Hrvatska blago skliznula na Globalnom indeksu konkurentnosti talenata, ali drži se, Švicarska i dalje najbolja

U posljednjem desetljeću Hrvatska je nazadovala po konkurentnosti talenata, pala je s 46. na 52. mjesto. No, to su prosječni rezultati koji pokazuju dugoročni trend. Ove se godine po GTCI indeksu Hrvatska pozicionirala na 45. mjesto

Hrvatska se po Globalnom indeksu konkurentnosti talenata (GTCI) ove godine s 50,38 bodova plasirala na 45. mjesto od njih 134. Toliko se zemalja nalazi na rang listi objavljenoj u utorak koju predvode Švicarska, Singapur i Sjedinjene Američke Države, među prvih deset zemalja su i Danska, Nizozemska, Finska, Norveška, Australija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tu nema većih iznenađenja jer u posljednjih deset godina koliko se objavljuju ovi podaci, na popisu najboljih deset koji sve to vrijeme predvode Švicarci nije došlo do većih promjena.

Komparativna analiza GTCI pokazuje koliko dobro države i gradovi razvijaju, privlače i zadržavaju talente. Prema tom popisu, najbolje talente inkubira Europa s obzirom na to kako je čak 17 europskih zemalja rangirano u top 25. U tu skupinu zemalja ušle su i Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjeni Arapski Emirati, Izrael i Južna Koreja koja je ove godine deplasirala Japan.

Slovenija se najviše približila vrhu od zemalja regije, sa skorom od 60,62 zauzela je 28. poziciju. Slijedi je Hrvatska na 45. mjestu s indeksom 50,38. Prva sljedeća je Crna Gora s ostvarenih 49,05 bodova i 50. mjestom, a samo tri mjesta iza nje nalazi se Srbija s 48,56 bodova. Među zemljama iz regije najslabije se plasirala Bosna i Hercegovina, koja je završila na 83. mjestu s 39,79 bodova.

Povodom desete obljetnice objavljivanja izvještaj koji je izdala mreža poslovnih škola INSEAD u suradnji s Institutom Descartes za budućnost i Institutom za vodstvo ljudskog kapitala dobio je naziv Kakvu razliku čini deset godina – i što očekivati u sljedećem desetljeću.

Usporedba uprosječenih podataka koji uzimaju u obzir prvih pet godina mjerenja (2013.-2018.) i drugih pet godina (2019–2023.), Hrvatska je u proteklom desetljeću po konkurentnosti svojih talenata pala s 46. na 52. poziciju.

Dugoročnom usporedbom podataka, autori izvještaja zaključuju kako se konkurentnije države sve više odmiču od onih koje zaostaju, a nejednakost talenata se povećava. GTCI analizom ocjenjuje se šest aspekata upravljanja talentima: razvoj, privlačenje, rast i zadržavanje talenta, razvijenost profesionalnih i tehničkih vještina te globalnog znanja.

Hrvatski aduti i mane

Prema tim kriterijima, Hrvatskoj najbolje ide zadržavanje talenata jer je po tom kriteriju na 35. mjestu liste, a najslabija točka joj je njihovo privlačenje, po čemu je na 74. mjestu. Po tom se kriteriju ocjenjuju otvorenost prema drugim zemljama, udio stranih studenata i radnika, toleranciju prema manjinama i imigrantima te rodna ravnopravnost. Dok se kod zadržavanja talenata gledaju pokazatelja održivosti, udio korisnika mirovina i socijalne zaštite, sigurnost te udio liječnika u odnosu na broj stanovnika.

U adute hrvatskih talenata svrstava se i globalno znanje po kojem smo na relativno visokom 37. mjestu. U tom se segmentu analizira udio visokokvalificirane radne snage, istraživača, a promatraju se i digitalne vještine, izvoz s visokom dodanom vrijednošću, broj publikacija u znanstvenim časopisima i slično.

S druge strane, ono u čemu smo slabiji je i omogućavanje talentima da rastu, po tom smo kriteriju kojim se ocjenjuje obrazovni sustav, upis u programe strukovnog i visokog obrazovanja, javna potrošnja za obrazovanje, rezultati na međunarodnim ispitima, korištenje online društvenih i korporativnih mreža, na 63. mjestu.

Među aspekte prema kojima smo slabiji ubrajaju se i razvoj talenata (56. mjesto) te stručne i tehničke vještine (51. mjesto), pri čemu se procjenjuje udio stanovništva srednje stručne spreme, produktivnost rada i dostupnost kvalificirane radne snage. Kategorija razvoja talenata podrazumijeva ocjenu uvjeta kao što su pravno okruženje, učinkovitost vlade, vladavina prava, politička stabilnost, korupcija, ulaganje u istraživanje i razvoj, stupanj urbanizacije, zaštita radnih prava, kao i udio računalstva u oblaku i tvrtki s internetskom stranicom.

Konkurentnost talenata u sljedećem desetljeću

Izvještaj donosi i predviđanja kako će konkurentnost talenata izgledati u sljedećih deset godina.

Nadarenost će biti još cjenjenija Nadarenost će dobiti još više na važnosti kao ključni element konkurentnosti, inovativnosti i geopolitičke moći za države, gradove i organizacije.

Žešći ratovi za talente Natjecanje za talentima postat će još intenzivnije. Kako će se neizvjesnosti i međunarodne napetosti nastaviti gomilati (u trgovini, ulaganjima, u politici i diplomaciji), bit će sve veći ratovi za talente.

Velike promjena na tržištu rada Svijet rada dodatno će se transformirati potaknut rastućim očekivanjima mlađih generacija, novim ekonomskim modelima i tehnologijama u nastajanju poput umjetne inteligencije.

Kvaliteta života i održivost ključni faktor privlačnosti Gradovi i regije bit će pioniri novih strategija za talente i inovacija. Kvaliteta života i održivost bit će ključna prednost za one koji žele postati središnje mjesto za okupljanje talenata.

Globalna zaštita od eksploatacija talenata Globalne politike usmjerene na talente bit će ključne za sprječavanje napetosti i iskorištavanje ljudskog i tehnološkog potencijala za bolji, održiviji i ravnopravniji svijet.

Obrazovanje jedan od presudnih faktora Vještine i obrazovanje ostat će ključni alati za osnaživanje radnika da daju značajan doprinos svojim gospodarstvima i društvima.