Kako će tvrtka generala Čermaka obnavljati kultni hotel Haludovo? Tvrde da neće biti akrobacija
Početak obnove hotelskog kompleksa Haludovo, što već više od dvadeset godina obećava strani vlasnik, glasno su odjeknule u javnosti. Radovi na obnovi Ribarskog sela i bungalova počinju u listopadu, a posebno zanimljiva vijest je što provedbu projekta preuzima tvrtka Ivana Čermaka. Njegov savjetnik Joško Klisović za Forbes Hrvatska je objasnio što smjeraju i naglasio da nemaju namjeru ući u vlasništvo hotela
Čini se kako nekoć raskošni hotelski kompleks Haludovo u Malinskoj na Krku, koji sada izgleda devastirano poput Černobila, dobiva drugu priliku da zablista. Nakon gotovo četvrt stoljeća dramatičnog propadanja u portfelju nekretnina ruskog biznismena armenskih korijena Ara Abramjana, koji je, istina, tu i tamo najavljivao ambiciozne zahvate, ovoga tjedna došlo je do velikog obrata. U pomoć stranom investitoru dolazi poduzetnik Ivan Čermak, umirovljeni general HV-a koji se posebno bavio naftnim biznisom.
Tvrtka Futura inženjering umirovljenog generala “ušla je u poslovni odnos s tvrtkom Hoteli Haludovo Malinska d.d. s ciljem obnove i revitalizacije turističko-hotelskog kompleksa Haludovo”.
Rusko-armenski poduzetnik navodno se sam obratio za suradnju tvrtki registriranoj na zagrebačkom Kaptolu tražeći partnera koji će ga zastupati u komunikaciji s nadležnim institucijama, izvođačima radova i slično.
“Investitor je pristupio našoj tvrtki i pitao možemo li mu pomoći i da bi nas volio angažirati. Gospodin Čermak je rekao: ‘U redu, vidjet ćemo što se može.’ I tako je krenula suradnja”, opisao je za FORBES Hrvatska Joško Klisović, savjetnik predsjednika uprave u Futura inženjeringu, inače dugogodišnji istaknuti političar SDP-a (i predsjednik Skupštine Grada Zagreba). Na upit jesu li se Abramjan i Čermak poznavali otprije, odgovorio je da, koliko je njemu poznato, nisu.
Kakav je put doveo poduzetnika koji je definitivno imao odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, do umirovljenog generala Čermaka nije jasno.
Abramjan je ekonomist koji je krajem osamdesetih obnašao funkciju u ministarstvu elektroničke industrije u tadašnjem Sovjetskom savezu. Posljednjih dvadeset godina vrlo je politički angažiran oko armenskog pitanja, aktivan je u stranci, predsjedovao je savezom Armenaca u Rusiji, a sudjelovao je i u pregovorima za puštanje iz zatočeništva šest armenskih pilota iz Ekvatorijalne Gvineje 2005. godine.
Čermak ima devet aktivnih tvrtki
Iako nije stekao bogatstvo poslujući u nekretninskom i turističkom sektoru, već u naftnom biznisu, čini se kako se Čermaku nakon prodaje Croduxa Petrolu, omililo spašavanje zapuštenih zdanja. Prije dvije je godine kupio nekoć legendarni zagrebački restoran Šumski dvor na Cmroku koji je propadao u vlasništvu Željka Keruma, odnosno njegovih vjerovnika.
Kako ne bi ispalo da se posvetio samo tome, treba reći i da umirovljeni general, prema podacima Fininog servisa InfoBiz, vodi još devet tvrtki. Među ostalima i Delta-oil International koji se bavi veletrgovinom nafte.
Futura inženjering osnovana je 2019. godine, bavi se gradnjom stambenih i nestambenih zgrada i ima jednog zaposlenog. Lani je poslovala s prihodom od 13 eura i gubitkom od 115.704 eura. U 2022. godini iskazan je prihod od jednog eura, a godinu dana prije toga nula eura, pokazuju podaci Fine.
Uz vlasnika i prokurista Ivana Čermaka, u menadžmentu tvrtke su i njegov sin Borna Čermak Marinković u svojstvu predsjednika Uprave te njegova supruga Marijana Čermak i Gordana Kronja kao članice Uprave.
Dio kompleksa već kreće u obnovu
Novinari Novog lista izvještavaju kako su oko Ribarskog sela i bungalova već vrzmaju radnici koji iznose stari namještaj te rade pripremne radnje za početak obnove tog dijela kompleksa koja bi trebala početi u listopadu. Iduće turističke sezone plan je otvoriti taj dio smještaja koji je do prije nekoliko godina još poslovao.
“Na terenu u dijelu Ribarskog sela i bungalova ne radi naša firma, tamo su radnici jedne španjolske firme koju je investitor angažirao. Radi se o jednom manjem dijelu na prostoru kompleksa na kojem je vlasništvo neosporno i gdje su prostorni planovi općine trenutno važeći. Sve je unutar gabarita onoga što je dozvoljeno”, naglašava Klisović.
Nekoliko je puta u razgovoru napomenuo kako će se sve raditi u skladu sa zakonom i prostorno-planskom dokumentacijom kako potencijalno završavanje na sudu ne bi dodatno usporilo procese.
Sada Futura inženjering radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, to je pripremna faza koja bi mogla potrajati jer ovisi o državnoj administraciji.
“Moramo se vratiti u doba privatizacije i sve što nije do kraja jasno, moramo kroz Centar za restrukturiranje i prodaju definirati, prije svega razlučiti tko je vlasnik čega kako bismo išta mogli planirati”, rekao je Klisović u razgovoru za Forbes Hrvatska.
Dodao je kako će druga faza biti donošenje novog Urbanističkog plana uređenja zone Haludovo, što je zadatak općine, ali i županije s kojom sve valja uskladiti. Zasad stoga nema ni velikog glavnog projekta iz kojeg bi vidjeli blještave vizualizacije budućnosti Haludova koje je u propast povukao Brodokomerc sa svojom privatizacijom.
Bez velikih akrobacija
U svakom slučaju, neće se izvoditi neke velike akrobacije, ustvrdio je Klisović. Hotelski kompleks će se razvijati temeljem projekta koji je napravio “otac” Haludovog, čuveni arhitekt Boris Magaš – uz sitne modernizacije. Sadašnje građevine koje privlače fotografe, znatiželjnike pa i video producente biti će srušene kako bi osvanulo novo hotelsko-turističko naselje.
To će iziskivati mnogo dozvola i odobrenja općine i države, između ostalog i onu za koncesiju na plažu koja će biti otvorenog tipa. Abramjan je već 2018. godine razjario lokalnu zajednicu idejom da bi hotel trebao imati privatnu plažu. Futura inženjering imat će pune ruke posla, a tome će dodatno doprinijeti i namjera da se revitalizaciju Haludova proglasi projektom strateške važnosti za Republiku Hrvatsku.
“To ćemo aplicirati na Ministarstvo gospodarstva koji određuje koji su projekti strateški. Smatramo da ovaj projekt zadovoljava te uvjete s obzirom na značaj koji ima za Malinsku, otok Krk, Primorsko-goransku županiju i Republiku Hrvatsku”, navodi Klisović.
Pitali smo ga i da prokomentira tvrdnje kako bi Čermak mogao po završetku radova ući u vlasništvo Haludova.
“O tome se dosad nije razgovaralo. Nisam vidio nikakvu namjeru da on uđe u vlasništvo projekta. Mi smo ovdje angažirani samo kao tvrtka koja treba pripremiti projekt. Kad završimo sve ove radnje, radit ćemo i na razvoju projekta, ali nisam dosad čuo od gospodina Čermaka da bi ušao u vlasništvo projekta”, demantirao je medijske navode Klisović.
