Pokušali smo saznati koliko ima izgrađenih bazena uz privatne vile u Istri. Svi kažu da nemaju podatke

featured image

16. lip 2024. 08:06

Koliko je kuća za odmor s bazenom u Istri? Ne znamo. Nije problem što ne znamo mi, nego ne znaju ni u županiji ni u državi. Digitalizirali smo javnu upravu, platili programe da drže podatke urednima i lako dostupnima, osuvremenili administraciju i onda pljuska! Sustav je deficijentan, a što onda očekivati od upravljanja vodenim resursima i održivosti

Prije dvije godine u Istri je na snazi bila redukcija uporabe pitke vode zbog suše. To je, između ostalog, značilo da ni vlasnici vila ne smiju trošiti vodu za svoje bazene. Budući da je vanjski bazen postao standardni dio ponude, zanimalo nas je kako su se u Istri pripremili za ovu godinu i planiraju li kakve restrikcije ili neke druge strateške mjere ponovi li se sušno ljeto.

Prema informacijama iz tri vodovoda koji djeluju na području Istarske županije, ove godine ne očekujemo nestašicu vode, odgovorili su nam iz Istarske županije.

Iskustvo suše bilo im je, napisali su, „veliko upozorenje da ovako više ne mogu“. Istra je, kažu, dostigla i prestigla maksimum kapaciteta dolazaka i noćenja turista. Infrastruktura ne može pratiti rast gostiju, treba pripaziti na kvalitetu života lokalnog stanovništva, a i da se gostima ispune očekivanja.

U kratkoj analizi stanja istarski župan Boris Miletić za Forbes Hrvatska istaknuo je kako rast u potpunosti diktiraju kapaciteti privatnog i nekomercijalnog smještaja, koji već danas imaju 55 posto udjela u ukupnoj strukturi smještaja u Istri. Privatni iznajmljivači bi, rekao je, svojim kapacitetima već iduće godine mogli nadmašiti kapacitete kampova i hotela. Godišnje se u toj županiji izdaje pet tisuća novih građevinskih dozvola, a takvi trendovi ne posustaju ni uslijed porasta troškova gradnje.

Kako pomiriti takvu izgradnju, zahtjev za održivosti, klimatske promjene i ograničene vodne resurse, pitali smo župana. Zamolili smo ga i da nam kaže kakav je plan što se tiče bazena, hoće li se ograničiti njihova daljnja izgradnja i što misle poduzeti u slučaju suša.

„Rješenje vidimo u definiranju strogih pragova količina smještaja po klasterima i destinacijama, te uspostavljanju sustava monitoringa održivosti turizma. Također, nužna je revizija prostorno-planskih dokumenata s restrikcijom građevinskih područja i bitno strožim uvjetima nekretninske izgradnje (izgrađenost, visina, elementi estetike)“, odgovorio je neodređeno.

Osvrnuo se zato na ono što je nazvao najalarmantnijim problemom u Istri – bespravnom gradnjom.

„U Istri imamo čitava bespravno sagrađena naselja, tzv. favele, a ilegalni graditelji su u većini slučajeva strani državljani. Prema grubim procjenama, na našem području imamo na desetke i desetke tisuća bespravno sagrađenim objekata, dakle, imamo i na desetke i desetke tisuća fantomskih turista, koji ilegalno borave u Istri. Hrvatska zbog turizma ‘na crno’ samo iz Istre godišnje gubi milijardu eura i tome se mora stati na kraj“, rekao je Miletić u razgovoru za Forbes Hrvatska.

Najveća boljka istarskog turizma je ogroman rast privatnog i nekomercijalnog smještaja, pokazala je studija koju je provelo društvo Hotelsko i destinacijsko savjetovanje. S ukupno 468.420 kreveta, smještajni kapaciteti na području Istarske županije udvostručili su se u manje od deset godina.

Boris Miletić, župan Istarske županije

Nema evidencije bazena

Budući da o “bazenskoj politici” nismo doznali ništa konkretno, pokušali smo barem doznati koliko je ukupno bazena u Istri, odnosno koliko ih je izgrađeno u posljednjih godinu dana da vidimo kakvi su trendovi.

I tu kreće nevjerojatan dio našeg novinarskog pokušaja da istražimo problematiku izgradnje bazena u Istarskoj županiji. Prema neslužbenoj komunikaciji shvaćamo da vjerojatno nećemo doći do podataka. Pitamo Državni zavod za statistiku u kojem nam kažu da ne raspolažu takvim podacima.

Obraćamo se Ministarstvu turizma koje je prije nekoliko godina subvencioniralo njihovu izgradnju u ime povećanje kvalitete privatnog smještaja. Na naše iznenađenje, ni oni nemaju podatke o bazenima za nekomercijalni smještaj, već samo za hotele i kampove. Upućuju nas na Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije.

Dok čekamo odgovor, javljamo se i odsjecima tog odjela u Pazinu, Rovinju, Buzetu, Poreču, Labinu i Buju. Tamo nas upućuju na glavnu adresu u Puli s koje stiže i obrazloženje zašto nema tih podataka:

„Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije ne vodi evidenciju o broju bazena za koje tijelo graditeljstva izdaje akte, a sustav eDozvole ne nudi mogućnost pretrage po pojmu ‘bazen”, već samo po pojmu ‘stambene namjene (pomoćna građevina)’. Pod pojmom ‘stambene namjene (pomoćna građevina)’ tijela graditeljstva izdaju dozvole za sve pomoćne građevine (bazeni, garaže, spremišta, ljetna kuhinja…). Također, Upravni odjel za turizam Istarske županije ne raspolaže s podacima o broju bazena jer bazeni nisu uvjet za kategoriju u postupcima kategorizacije, tako da ih se ni ne navodi u izreci rješenja.“

Ove godine u Istri ne očekuju nestašicu vode, Foto: Pexels

Bazeni će se tražiti još desetljećima

U Istri je oko četiri tisuće vila pa je za pretpostaviti da one imaju barem tri do tri i pol tisuće bazena. To je bez hotela i kampova, procjenjuje upućeni izvor koji je želio ostati anoniman. Dodaje kako nije tajna da se građevinske dozvole „štancaju“ bez obzira na probleme opskrbe. „Svi te papire potpišu pa kažu da oni tu ništa ne mogu. Ne shvaćaju koliko je bitno upravljanje s resursima jer još ih uvijek imamo“, napominje.

Prema podacima koje smo dobili od Odjela za prostorno uređenje i gradnju, sa zadnjim danom prošle godine u Istri je u komercijalnom privatnom smještaju u stambenim zonama (iznajmljivači i ugostitelji) bilo registrirano 20.516 kuća za odmor u vlasništvu fizičkih osoba te 4.098 kuća za odmor u vlasništvu pravnih osoba.

To sam znači da bazena ima more i baš kao i broj kapljica u tom moru, našem će državnom aparatu biti problem sve ih prebrojati jednom kada se sjete da bi to moglo biti važno.

Mi smo krenuli istraživati stanje u Istri, ali za očekivati je da je tako i u drugim županijama, a iz ministarstava kojima smo se obraćali – dobivali smo odgovore o tome da ne posjeduju podatke za cijelu Hrvatsku.

„Bazeni su sastavni dio turističke ponude i bez njih će, barem u narednih nekoliko desetljeća biti teško zamisliti visokokvalitetni turizam“, rekao je za Forbes Hrvatska direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Prema nekim istraživanjima, dodao je, bazeni produžuju sezonu za dva mjeseca.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Prije svega, smatra, trebalo bi konkretnim mjerama ograničiti rast pojedinih oblika smještaja koji daju malu dodanu vrijednost u svom proizvodu. A kada je riječ o vodi, Hrvatska ima blagu prednost u odnosu na ostale zemlje po vodnom bogatstvu, no mogla bi njome raspolagati mudrije.

„Mislim da nismo učinili ni približno dovoljno napora da pitku vodu koristimo za ljudske potrebe, odnosno piće, a da se za neke druge potrebe koristi tretirana voda“, naglasio je Ostojić. Podsjetio je kako je prije dvije godine u Istri zbog suše nastupila odluka o redukciji vode te kako su najveće potrebe osim za piće, bile za pranje ulica, tuširanje i zalijevanje zelenih površina. To pokazuje gdje još ima prostora za usvajanje održivijih praksi.

„Što se bazena tiče, mislim da treba donijeti odluku da se oni moraju napuniti prije početka glavne turističke sezone, kada vode ima dovoljno, a da se za vrijeme sezone samo nadopunjuju zbog hlapljenja. Držim da je definitivno nepotrebno, možemo reći i prerano donositi neke radikalne odluke o zabrani gradnje bazena“, zaključio je prvi čovjek HUT-a.

Zašto su bazeni problematični?

Luksuzan smještaj nezamisliv je bez oaze za opuštanje s bazenom. Ipak, bazeni bi u budućnosti mogli postati luksuz koji si ne možemo priuštiti zbog nestašice prirodnih resursa koje izisikuje njihovo održavanje.

Potrošnja vode za punjenje i održavanje bazena može znatno opteretiti lokalnu vodoopskrbu, osobito onima gdje nedostatak vode već predstavlja problem. Zamislite samo koliko litara vode ode na punjenje četiri tisuće bazena koliko ih minimalno ima u Istri.

Također, sustavi pumpi za bazene i sustavi grijanja troše energiju i pridonose stvaranju stakleničkih plinova. Osim toga, korištenje klora, raznih kemikalija i dezinfekcijskih sredstava za održavanje bazena mogu dovesti do zagađenja okolnih voda te okoliša.

Stoga su sve popularniji biološki bazeni koji koriste prirodu, biljke i bakterije za održavanje kvalitete vode. Koristi se i energetski učinkovitija oprema za održavanje, što podrazumijeva pumpe i grijači na solarnu energiju.