Hrvatski radnici vraćaju se iz inozemstva, pogotovo zbog krize u građevinskom sektoru

Hrvatski građani koji rade u inozemstvu sve češće se vraćaju. Na to je dijelom utjecala kriza u građevinskoj, automobilskoj i još nekim industrijama. O povratnicima smo razgovarali s Dominikom Raškajem s Posao.hr, a on ističe da je danas lakše pronaći dobar posao u Hrvatskoj nego prije nekoliko godina
Marketing menadžer Posao.hr-a Dominik Raškaj već godinama prati kretanja na tržištu rada. Za Forbes Hrvatska otkriva kako se trendovi mijenjaju te da je primjetan povratak dijela radnika iz Europske unije u Hrvatsku i države regije.
Na pitanje o kolikom broju se radi, kaže kako je teško doći do preciznih podataka, dijelom i zbog toga jer dio ljudi to ne želi priznati. No, daje primjer američke tvornice koja je nedavno otvorena kod Osijeka. Kaže kako među njihovim zaposlenicima ima dosta povratnika iz dijaspore.
U Hrvatskoj ima posla, a neki povratnici pokreću i vlastiti
Razgovarao je i s gradonačelnicom Samobora Petrom Škrobot i doznao kako u tom gradu ima značajan broj mladih obitelji koje su se vratile iz inozemstva. Imotski je također jedan od primjera koji pokazuju kako se sve više ljudi vraća. Naglašava da nedostaju detaljni podaci o broju povratnika, te da se nada da će takvo istraživanje biti provedeno.
Na pitanje o tome traže li povratnici posao prije ili nakon što se vrate, kaže kako je prošlo vrijeme brige da se posao neće moći naći. Po njegovom mišljenju kvalitetnih radnih mjesta u Hrvatskoj ima napretek. Misli da je Hrvatska povoljno područje za nove investicije, a time i nova radna mjesta. To znači da u većini slučajeva pojedinac ili obitelj već imaju spremnu soluciju po povratku u Hrvatsku, dok ostatak, prvenstveno u građevinskom sektoru, pokreće svoj vlastiti obrt ili tvrtku.
Razloge povratka vidi i u ekonomskoj krizi koja je sve prisutnija u Njemačkoj. Povratak smatra najvidljivijim u građevinskom sektoru, jer je gradnja počela stagnirati, a potom se i zaustavljati u većim državama Europske unije.
Građevinske tvrtke se zatvaraju, otkazi u automobilskoj industriji
Brojne građevinske tvrtke u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji su zatvorene, što je do sad bilo potpuno nezamislivo. Pad je vidljiv u drvnoj i tekstilnoj industriji, a tu je i autoindustrija koja doživljava svoju najveću krizu. Dva najveća automobilska diva otpuštaju desetine tisuća radnika.
Misli da će mjesta koja budu sačuvana u tim industrijama dobiti potporu države, no primarno za njemačke državljane. U Hrvatsku se vraćaju radnici koji su otišli prije dvije do tri godine, a vjeruje da će se u većem broju vraćati i oni koji su otišli prije 20-ak godina.
Kako sve ove industrije imaju svoje kooperante, Raškaj očekuje kako će doći i do domino efekta otpuštanja. Trenutna politička situacija u Njemačkoj prilično je nestabilna, pa je znatno manje toga što danas ljude iz Hrvatske privlači na privremeni rad, dodaje.
U Njemačkoj se konstantno radi, Švedska reže socijalnu pomoć
“Nove mlade generacije zaletjele su se u Njemačku, vidjele da se gore konstantno radi. I samci koji su otišli, morali su raditi još dodatnih poslova zbog rasta cijena nekretnina. Također su vidjeli da se ondje neumorno radi i da nema zabušavanja, kakvo je prolazilo u domovini” – kaže Raškaj.
Za Njemačku kaže da se bori sa strukturnim problemima među kojima su visoki troškovi energije, loša demografska slika i rast konkurentnosti Kine. Migracije se ne događaju samo kod nas, nego u drugim mnogo jačim i razvijenijim zemljama, pa misli da će se i dalje odlaziti, ali u znatno manjoj mjeri nego prije.
Sve je manje mjesta za neradnike na zapadu, odnosno sve one koji su otišli kako bi koristili benefite socijalne pomoći. Kao primjer navodi Švedsku, koje je nakon godina primanja migranata široke ruke, krenula sa striktnim kontrolama i ukidanjem socijalne pomoći za radno sposobno stanovništvo. Istim stopama krenule su i Austrija i Njemačka.
Potražnja dobra u uslužnim djelatnostima
Misli da se Hrvatska, barem još neko vrijeme ne mora bojati stagnacije u građevinskom sektoru, a posla ima i zbog obnove od potresa.
Na pitanje koji se poslovi još uvijek traže, kaže da je potražnja prisutna kod uslužnih djelatnosti u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, dostavi, prijevozu… A i u njima je vidljiv pad jer su Nijemci osjetljivi na krize i tad štednja smanjuje njihovu kupovna moć.
Na pitanje o tome hoće li se razlike između hrvatskih i zapadnih plaća smanjivati, kaže da hoće kod ozbiljnih tvrtki koje znaju da bez dobre plaće ne mogu imati kvalitetnog radnika. Zna da ima i onih lošijih i sivog tržišta, ali kaže da ono postoji i na zapadu, ali manje izlazi na vidjelo.
Podsjeća da ljudi ne odlaze samo zbog plaća, nego i zbog nepovjerenja u državne institucije, što se vidi i po ocjenama Vlade i Sabora u Demoskopovim istraživanjima.
Radnici iz regije ipak su prilagođeniji od onih iz Azije
Što se kretanja radne snage u regiji, kaže kako su potrebe za radnom snagom u Hrvatskoj konstantno velike. Uz poštovanje prema radnicima iz Nepala i Filipina kaže kako se kod njih ipak pojavljuje problem prilagodbe za neka radna mjesta. Kaže da u Hrvatsku najviše radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova, a kako su kvalitetni i radnici iz Turske.
“Uvijek smatram da su nama partneri strateškom, gospodarskom, radnom i drugom smislu naše susjedne zemlje. Radnik iz Srbije ili BiH je nama vrijedan kao suho zlato” – kaže Raškaj koji je kroz određene inicijative podržavao veću ekonomsku suradnju i rješavanje pitanja radnih dozvola za radnike iz nama bližih zemalja.
U Laktašima u BiH se otvaraju tvrtke koje su svoje pogone imale u Italiji i Njemačkoj i gdje sad zapošljavaju oko dvije tisuće radnika, mahom povratnika s rada u inozemstvu i taj trend će se nastaviti. Baš zbog inflacije, političke nestabilnosti i sve većih cijena energenata u Njemačkoj, Danskoj i Francuskoj očekuje prebacivanje poslovanja dijela tamošnjih tvrtki na Balkan.