Kako Amazon milijunima eura i vojskom lobista obrađuje ključne igrače u Bruxellesu

Američki div u području online prodaje je u 2022. godini izdvojio manje od tri milijuna eura za lobiranje kod EU tijela. To je samo jedan od mnogih načina putem kojih utječe na političke odluke u Europi

Amazon je jedna od najvećih svjetskih tvrtki koja konstantno jača svoju prisutnost u Europi. Međutim, i na starom kontinentu prate ga optužbe zbog ilegalnih monopolističkih praksi, nehumanog radnog okruženja u logističkim centrima, te negativnog utjecaja na okoliš.

Velikan iz Seattla, kojeg je osnovao Jeff Bezos 1994. godine, bori se protiv negativnog javnog imidža i neugodnih regulativa u EU s milijunima dolara i razgranatom mrežom lobista, savjetodavnih tvrtki, think tankova, PR agencija, oglašivačkih kampanja i donacija sveučilištima, navodi izvještaj briselske nevladine organizacije Corporate Europe Observatory (CEO).

U 2022. godini, Amazonov proračun za lobiranje u EU iznosio je 2,75 milijuna eura. Od toga je 77 posto ili 2,1 milijuna eura bilo namijenjeno vanjskim lobističkim tvrtkama. U toj godini surađivao je s 13 takvih tvrtki.

Rastu ulaganja u lobiranje

Taj iznos stavlja Amazon na 14. mjesto najvećih lobista u EU, iza drugih američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea, Microsofta i Meta (vlasnik Facebooka i Instagrama). Prethodne godine, prema podacima Lobbyfacts.eu, Amazon je postavio rekord s troškovima lobiranja od tri milijuna eura usmjerenima prema europskim donositeljima odluka.
Tvrtka je također izdvojila značajan iznos za lobiranja na nacionalnoj razini. U 2022. godini, Amazon je potrošio ukupno 3,6 milijuna eura na lobiranje u dva najveća europska tržišta – Njemačkoj i Francuskoj. Na taj način, Amazon nastoji utjecati na odluke država članica unutar Vijeća EU.

Prisutan već četvrt stoljeća u EU

Amazon zarađuje u Europi otprilike 25 godina, a sjedište njegove podružnice je u Luksemburgu. Većinu svojih prihoda ostvaruje putem online trgovine, koja svaki mjesec privuče više od 180 milijuna europskih korisnika, što je otprilike 40 posto ukupne populacije Europe.

U 2022. godini Amazon je u Europi putem online prodaje ostvario oko 50 milijardi eura. Dodatne prihode, koji prelaze 20 milijardi eura, generira naplaćivanjem provizija vanjskim prodavačima na platformi te pružanjem usluga kao što su skladištenje i dostava.

Poslovanje oglašavanja također sve više raste, pri čemu barem polovicu prihoda čine dodatne provizije vanjskih prodavača kako bi njihovi proizvodi ostali vidljivi na Amazonovoj platformi. Također se širi segment usluga u oblaku, Amazon Web Services, od kojeg je europska podružnica u 2022. godini generirala više od 10 milijardi eura.

U prvom planu digitalno zakonodavstvo

Podaci o sastancima s dužnosnicima EU pokazuju da su lobisti Amazona zainteresirani za širok spektar tema. Sve te teme odnose se na regulatorne prijedloge koji utječu na poslovni model tvrtke.

Amazon se tijekom 2021. i 2022. godine opirao prekretnici u europskom digitalnom zakonodavstvu. To uključuje Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima (DMA), koji su stupili na snagu u studenom 2022. godine, kao i zakonodavstvo o zaštiti osobnih podataka (GDPR) te nedavno usvojeni Zakon o umjetnoj inteligenciji.

Kao tehnološki div, Amazon se sudski suprotstavljao svrstavanju među tzv. “vrlo velike internetske platforme” prema pravilima DSA. Ta pravila nameću dodatne odgovornosti web stranicama koje imaju najmanje 45 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika, u vezi moderiranja sadržaja i zaštite prava korisnika.

Amazon također prigovara transparentnom oglašavanju i omogućavanju korisnicima da se odreknu profiliranja u marketinške svrhe. Lobirali su protiv prijedloga zabrane oglašavanja temeljenog na praćenju korisnikove internetske aktivnosti (tzv. surveillance ads), piše CEO.

Sastanci na temu zaštite okoliša

Od 46 sastanaka koje su lobisti Amazona imali s Europskom komisijom pod vodstvom predsjednice Ursule von der Leyen, njih 13 odnosilo se na temu Europskog zelenog dogovora. Naime, Amazon je jedan od najvećih korisnika plastike koju nije moguće reciklirati.

Aktivisti također kritiziraju selektivno izvještavanje tvrtke o ugljičnom otisku. Naime, Amazon uključuje samo otisak proizvoda pod vlastitom markom u to izvješće, iako ti proizvodi čine samo jedan posto prodaje na njihovoj internetskoj trgovini.

Osim 46 sastanaka s Komisijom (od početka trenutnog saziva Komisije 2019. godine), Amazon je imao više od 100 sastanaka s europarlamentarcima, pokazuju podaci ParlTrack-a. Međutim, kako upozorava CEO, transparentnost je nedostatna kako u Komisiji, tako i u Parlamentu.

Samo malo više od polovice zastupnika otkriva svoje sastanke s lobistima, a obvezni su izvještavati samo oni koji su u ulozi posebnih izvjestitelja ili predsjedavaju odborima. Stranački savjetnici i osoblje za podršku nisu uključeni u ove podatke.

Hrana i kokteli za odabrane…

CEO izvještava da Amazon usmjerava dio svojih lobističkih napora upravo prema njima. To, između ostalog, postiže organiziranjem “neformalnih mrežnih susreta” na kojima poslužuju besplatnu hranu i koktele.

Osim lobističkog proračuna, Amazon utječe na politiku i putem industrijskih i poslovnih udruženja. Prema podacima europskog registra transparentnosti, Amazon je član više od 60 takvih organizacija u Europi.

Među njima se ističe DigitalEurope, koji je u 2021. godini održao više od 180 sastanaka s dužnosnicima EU i izdvojio 1,75 milijuna eura za lobiranje. U udruženju za računalnu i komunikacijsku industriju CCIA, Amazon je čak imenovao svog direktora javnih politika u upravu organizacije.

Pomoću takvih udruženja, Amazon je lobirao protiv sigurnosnih zahtjeva za razvijatelje tehnologije umjetne inteligencije i direktive o privatnosti na internetu. U vezi s potonjom, Politico je otkrio da se Amazon, putem internih komunikacija, hvalio da je uz pomoć tih udruženja ublažio stav Europskog parlamenta. Direktiva, koja je prvi put predložena 2017. godine, još uvijek nije usvojena.

S dva na čak 15 think tankova

U posljednje dvije godine, Amazon je jačao veze i s think tankovima. 2021. godine surađivao je s samo dva na europskom tlu, dok je taj broj do danas narastao na 15. Na popisu je i jedan od vodećih think tankova, Bruegel iz Bruxellesa, koji surađuje i s drugim tehnološkim divovima.

Amazon također sponzorira sveučilišta u Europi koja vode prestižne programe u području ekonomije i konkurencije. Među njima je Ekonomski fakultet u francuskom Toulousu čiji proračun iznosi 4,6 milijuna eura, od čega 3,85 milijuna eura dolazi iz privatnih donacija.

CEO također ističe Florence Competition Programme iz Firence, koji djeluje unutar Europskog sveučilišnog instituta. Prema informacijama škole, donatori imaju mjesto u savjetodavnom odboru koji usmjerava agendu događanja, obuke i istraživanja u okviru programa.

Raste broj stručnih savjetnika

Zatim su tu i ekonomski savjetnici. Amazon ih angažira kako bi dobili argumente kada se suočava s optužbama o iskorištavanju monopolske pozicije.

Optužbe protiv Amazona zbog monopolističkog ponašanja su prilično učestale. Obuhvaćaju sve, od povećavanja provizija nezavisnim prodavačima na online platformi, neprijateljskih preuzimanja do cjenovnog izbacivanja konkurenata.

Prema izvještaju SOMO, Centra za istraživanje multinacionalnih kompanija, Amazon je u razdoblju od 2017. do 2022. godine više od trostruko povećao prihode od provizija koje naplaćuje trećim prodavačima na svojoj internetskoj platformi. Ti prihodi su porasli s 7,6 milijardi eura na 23,5 milijarde eura. Prodavači često nemaju drugog izbora osim da svoje proizvode prodaju putem Amazonove platforme.

Među savjetodavnim tvrtkama, CEO navodi Charles River Associates International (CRAI) i Compass Lexecon. Prva je, osim savjetovanja u vezi s preuzimanjima i antimonopolnim istragama, u rujnu objavila i znanstveni članak u kojem autori – savjetnici u CRAI i profesor na Sveučilištu u Torontu – osporavaju talijansku i europsku istragu zloupotrebe položaja u slučaju nezavisnih prodavača na platformi.

A onda slijedi oglašavanje…

Pored lobističkih praksi, Amazon ulaže i značajna sredstva u oglašivačke kampanje kako bi poboljšao svoj javni imidž. Posljednjih nekoliko godina posebno su mu štetile imidžu ozbiljne optužbe o lošim radnim uvjetima u njegovim logističkim centrima, uključujući stalni nadzor nad radnicima, pritisak tijekom radnog vremena i minimalno vrijeme za odmor.

Kao primjer, CEO spominje francusku oglašivačku kampanju “Ratatouille”, gdje je Amazon promovirao francuske proizvode u televizijskim oglasima kako bi prikazao pozitivan utjecaj tvrtke u zemlji.

U 2022. godini, Amazon je također pokrenuo televizijsku kampanju u Njemačkoj i Austriji vrijednu 19 milijuna eura. U oglasima su prikazivali sretnog radnika tvrtke u logističkom centru koji se bavi obnovljivom energijom.

“Očekujemo da će Amazon i dalje jačati svoje lobiranje na razini EU i nacionalnoj razini u sljedećim godinama”, zaključuju iz Corporate Europe Observatory.

(Autor teksta je Jan Artiček, novinar Forbesa Slovenija )