Kako Iskra brodogradilište uspijeva biti u plusu? Upravo su završili jedinstven hibridni brod
Hrvatska brodogradilišta u kontinuiranim su problemima, a jedno od rijetkih koje dobro posluje je šibensko Iskra brodogradilište. Ključ njegovog uspjeha za Forbes Hrvatska otkrio je direktor Roko Vuletić. Dosta surađuju i s hrvatskom tvrtkom norveških vlasnika CroNoMar za koju su nedavno napravili jedinstven hibridni brod. Predstavila nam ga je CroNoMarova konzultantica Ana Zajc koja je ispričala i zanimljivu priču o njihovom brodu koji je prije tri godine ponio titulu najizdržljivijeg norveškog broda.
Hrvatska brodogradilišta u prilično su nezavidom položaju. Rijetki izuzetak je Iskra brodogradilište iz Šibenika, do 2019. godine poznato kao Remontno brodogradilište Šibenik. Nakon što ih je preuzela slovenska Iskra, posluju stabilno i pozitivno. To je poslužilo i kao povod za razgovor s njihovim direktorom Rokom Vuletićem.
On kaže kako je tajna uspješnog vođenja brodogradilišta u preciznoj kalkulaciji i predviđanju svih troškova prije ugovaranja posla. Mehanizme hedgiranja cijena (zaštite od njihovih promjena, op.FH.) dogovaraju s dobavljačima, a korektivne faktore s kupcima. Kako bi smanjili mogućnost da promaše kalkulacije, oprezni su u nabavi i ne rade preko previše posrednika, nego s najvećima iz prve ruke.
Brodogradnja ima stigmu gubitaša zbog lošeg upravljanja u prošlosti
Stabilnosti njihovog poslovanja pomogao je i značajan udio kupaca iz Norveške za koje proizvode radne brodove iz aluminija. Oni se koriste u industriji lososa koja raste 15 do 20 posto godišnje, što je trend koji i oni prate. Srećom, tržište hrane nije volatilno, nego stabilno raste, a posebno losos koji se smatra zdravom hranom.
Na pitanje zašto su mnogi neuspješni, odgovara kako brodogradnja ima stigmu gubitaša zbog lošeg upravljanja u prošlosti kad su to bila državna poduzeća. Njihova prošlost također nije bila savršena. Bili su u predstečajnoj nagodbi, a onda ih je kupila slovenska Iskra.
Otkupila je dugove banaka i pretvorila ih u kapital ili dugoročne obveze i brodogradilište se financijski stabiliziralo. Osim prema vlasniku nemaju nikakvog duga. Puno su uložili u modernizaciju i dobili kapitalnu injekciju koja imm je popravila poziciju prema dobavljačima. Zahvaljujući tome, postigli i bolje cijene.
“Svaki posao može se voditi i dobro i loše. Ima i velikih u svijetu koja posluju uspješno” – kaže Vuletić. Ističe i dobre niše poput gradnje kruzera i vojnih brodova. Brodogradnja koja je preživjela u Europi posluje dobro. Uz ozbiljnog strateškog partnera to bi mogao biti i slučaj u hrvatskim brodogradilištima.
Doduše, priznaje da velika brodogradilišta imaju problem s kvalificiranom radnom snagom. To predstavlja izazov i njima koji imaju oko 190 stalnih i 50-60 kooperanata. Većina zaposlenih im je domaća radna snaga, ali imaju i 20-ak zaposlenih iz dalekih država. Na tržište utječu odlasci starijih u mirovinu, kao i veliki broj onih koji su otišli u Njemačku, Nizozemsku i Italiju. Primanja u Iskra brodogradilištu primjetno rastu, ali ne toliko da bi se dostigla ona u inozemstvu. Za sada nema trenda povratka, ali uspijevaju zadržati dio ljudi.
CroNoMaru u 15 godina isporučili 140 brodova
Jedan od značajnih partnera im je CroNoMar s kojim surađuju već 15-ak godina. Tad su započeli gradnjom dva broda, a do danas su im isporučili 140 aluminijskih radnih brodova. Oni su ranije činili od 70 posto prihoda brodogradilišta, a danas čine 40 do 50 posto ukupnih prihoda. Kako su remontno brodogradilište, dobar dio prihoda dolazi i od servisiranja brodova za sezonu. Imaju klijente iz cijele Europe. Jahtaše, kruzere, brodove Jadrolinije i MORH-a… Prošle godine završili su i projekt šest brzih brodica za Ministarstvo zdravstva.
Spomenuti CroNoMar šibenska je tvrtka u norveškom vlasništvu osnovana 2009. godine. Cilj joj je povezivanje hrvatskih i norveških poduzetnika u sektoru mora i pomorstva te pružanja podrške poduzetnicima putem različitih usluga koje će doprinijeti razvoju njihovog poslovanja i povećanju konkurentnosti. To uključuje pomoć poduzetnicima kroz umrežavanje, olakšavanje pristupa izvorima financiranja, razvoj novih proizvoda i usluga, primjenu novih poslovnih modela i internacionalizaciju poslovanja hrvatskih tvrtki.
Konzultantica Ana Zajc iz CroNoMara za Forbes Hrvatska rekla je kako su od osnivanja imali namjeru voditi projekte koji će „živjeti“ godinama. Još prve godine potpisali su prvi komercijalni ugovor o gradnji katamarana za norveško tržište u Hrvatskoj, nakon čega su slijedila ugovaranja novih radnih brodova. Inicijalno, Cronomar je bio većinskim dijelom u javnom vlasništvu, dok je sada 100 privatno, no uvijek norveško.
Hibridni brod s jako puno opreme
U zadnjih 15 godina ukupno je u RH izgrađeno preko 190 radnih brodova od čega oko 50 hibridnih. Oni su prilično popularni u Norveškoj. Od modela su rađeni katamarani i jednotrupci različitih dimenzija i namjena – od onih koji rade 365 dana u godini na uzgajalištu, preko servisnih, brodova za prijevoz žive ribe, brodova koji imaju opciju skladištenja i drugih.
Uloga Cronomara se razlikovala od projekta do projekta. U svima su najvažniji bili posredovanje i konzalting pri ugovaranju između norveškog i hrvatskog partnera. Tu su još nadzor gradnje u ime norveškog klijenta te, ovisno o projektu, mogućnost financiranja materijala i opreme. CroNoMar je osim sa šibenskom Iskrom do sada surađivao s dva brodogradilišta u Puli, tri u Splitsko-dalmatinskoj županiji i jednim na Korčuli. 90 posto brodova koje je naručivali išlo je na norveško tržište.
Zadnji brod koji je Iskra izgradila za njih jedinstven je po tome što u svijetu ne postoji model te vrste napravljen kao hibrid. Specifičan je i po tome što je opremljen sustavom koji primi živu ribu, otkine joj glavu, i baca je u skladišni prostor gdje se riba dalje čuva na ledu dok se brod ne vrati na kopno kroz nekoliko dana. Ribu tako održava svježom do isporuke na tržište. Opremljen je i sustavom za servisiranje samog uzgajališta, mreža i opreme.
Zajc kaže da se svi projekti koji se grade posredstvom Cronomara u Hrvatskoj rade se za uvjete koji vladaju u Norveškoj. Sektor marikulture u Hrvatskoj nije istog kapaciteta ni razvoja, pa je teško povući usporedbu.
Kako je brod Tor preživio nemoguće uvjete u Norveškoj
Kao zanimljivost izdvaja i brod AQS Tor koji je za njih napravilo Pulsko brodogradilište. On je 2021. godine s još dva manja hrvatska broda isporučen u Norvešku teretnim brodom Eemslift Hendrika kojeg je pri kraju putovanja zahvatila oluja. Kako je došlo do pomicanja tereta, teretni brod je postao nestabilan, zbog čega je posada evakuirana.
Tijekom oluje, AQS Tor je pao s palube u more. Unatoč manjim oštećenjima koja su vjerojatno nastala zbog udarca u brodsku dizalicu, nije potonuo. Kako je spašavateljima u fokusu bio teretni brod, Tor je na neko vrijeme nestao. Kasnije je pronađen 27 nautičkih milja dalje u dosta dobro stanju. Norveški medij Fiskeribladet navodi kako je taj brod dug 24 metra i vrijedan 6,6 milijuna eura.
S obzirom na minimalnu štetu nastalu kod pada broda u oluji, AQS Tor je kasnije dobio i nagradu za najizdržljiviji (toughest) servisni brod u Norveškoj.
