Kako je ministar zamislio transformaciju poreza na kuće za odmor u obvezni porez na nekretnine
Porez se s kuća za odmor širi na sve nekretnine u kojima se ne stanuje ili ih se dugoročno ne iznajmljuje, a minimalni i maksimalni iznosi po četvornom metru bit će povećani, najavio je ministar financija Marko Primorac. Dosad su gradovi i općine mogli biti bez tog poreza, a među njima su i Sinj, Bjelovar, Osijek, Krapina, Koprivnica i Čakovec
Dosad je porez na kuće za odmor bio tzv. opcijski porez, što znači da su ga općine i gradovi mogli uvesti samo ako to žele, a s predstojećom transformacijom tog poreza u širi porez na nekretnine, što je u četvrtak najavio ministar financija Marko Primorac, to će postati klasičan porez koji će morati naplaćivati svi.
Ukratko, osim što će postati obavezan, taj lokalni porez će se primjenjivati ne samo na kuće za odmor, koje se koriste sezonski, nego i na sve ostale (upotrebljive) nekretnine u kojima vlasnici ne stanuju te koje nisu u dugoročnom najmu. Porezna osnovica se time znatno širi, ali najavljen je i niz iznimke, no koje će to biti, valja pričekati da ministar u ponedjeljak službeno objavi sadržaj prijedloga sa svim detaljima.
Autonomija lokalnih vlasti oko poreza na nekretnine očitovat će se, kako je to bilo i do sada, u tome da odrede iznos poreza po četvornom metru vodeći se rasponom koji je određen zakonom.
Dosad do 5 eura po četvornom metru, ubuduće 10?
Dosad je taj raspon bio, od početka ove godine, u iznosu od 60 centi do 5 eura po četvornom metru korisne površine, a ministar je najavio da je Vladi namjera povećati i donji i gornji prag. Prema pisanju Jutarnjeg lista, koji se poziva na prijedlog predstavljen koalicijskim partnerima, povećanje će biti značajno: najniži iznos poreza bi bio 1 euro po četvornom metru, a najviši 10 eura.
Budući da trenutno postoji cijeli niz gradova i općina koji porez na kuće za odmor uopće nemaju – a među njima su i neki veći, poput Sinja, Bjelovara, Osijeka, Krapine, Koprivnice i Čakovca – u tim gradovima i općinama praktički stiže posve novi porez. Gradonačelnici Sinja Miro Bulj i Bjelovara Dario Hrebak, primjerice, morat će zagristi u tu, njima dosad kiselu jabuku.
Dio gradova i općina koji taj porez već imaju, ali su primijenili najniži iznos i to uglavnom samo na kuće (apartmane) za odmor, morat će ga dići do zakonskog minumuma, a kako će se ponašati ostali, bit će zanimljivo vidjeti. Primjerice, hoće li gradovi koji sada imaju maksimalan iznos od 5 eura odmah ići na 100-postotno povećanje, na 10 eura po četvornom metru, pod pretpostavkom da u prijedlogu doista ostane taj maksimalni iznos?
Od 557 jedinica lokalne samouprave, njih 57 ima sada porez na kuće za odmor u rasponu 4,51 do 5 eura po četvornom metru, prema podacima Porezne uprave, a među gradovima s porezom od 5 eura su Zagreb, Rijeka, Pula, Šibenik i Dubrovnik. U Splitu i Zadru je, primjerice, taj porez 1,99 eura po četvornom metru.
Razlike među gradovima i općinama su značajne, ali primjetno je, kako je objavila Porezna uprava, da je opterećenje vlasnicima kuća za odmor najveće u turistički orijentiranim krajevima. No, i tu su lokalni političari uglavnom bili skloni ne primjenjivati najviši mogući iznos poreza na kuće za odmor iako im je to prihod proračuna. Vir, koji je poznat po tome da je krcat vikendicama i apartmanima, ima porez od 1,99 eura po četvornom metru.
Kako kaže Zakon o lokalnim porezima, visina poreza mora biti u granicama propisanim odredbama tog zakona „ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor“.
Obveznik poreza na nekretninu neće biti onaj tko iznajmljuje barem 10 mjeseci
Podsjetimo, do 2024. godine je porez na kuće za odmor iznosio od 0,66 do 1,99 eura, pa kad je gornji iznos povećan, 262 gradova i općina je povećalo taj porez. To se pak zbivalo paralelno s ukidanjem prireza porezu na dohodak od početka ove godine i davanjem zakonske mogućnosti u općinama i gradovima da samostalno propišu visine poreznih stopa poreza na dohodak u zakonom propisanim granicama. Tada su iz Vlade govorili – kao i sada – da se tu radi o postupnom prebacivanja tereta oporezivanja s rada na imovinu.
Prema onome što je sada najavio Primorac, novi zakonski prijedlog predviđa da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu. Vlasnik nekretnine (uz, naravno, iznimku za stanove i kuće u kojima se stanuje) koji bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini barem deset mjeseci, ne bi plaćao porez na nekretnine.
Iza cijele ideje je, naime, i namjera da se smanji broj nekretnina u kratkoročnom, turističkom najmu, ili da one zjape prazne.
| Stiže i značajno povećanje poreza za turistički najam Iznajmljivači u turizmu, koji plaćaju paušal po krevetu, mogu s novim zakonskim paketom očekivati povećanje tog poreza jer su dosad bili tretirani daleko blaže nego što je bio dugoročni najam. Doći će, naime, prema najavama, do izjednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. “Time će doći do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnog najma, no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka”, rekao je u četvrtak ministar financija Marko Primorac. MINISTROVA RAČUNICA SADAŠNJEG STANJA Dugoročni najam: 30 posto najamnine je neoporezivo 12 posto poreza na preostalih 70 posto najamnine 84 eura je porez na najamninu od 1000 eura, pa ispada da je na 1000 eura dohotka od najma porezno opterećenje 8,4 posto Kratkoročni najam: 19,99 eura je u većini lokalnih jedinica paušalni porez po krevetu u turizmu 120 eura godišnje iznosi porez za za apartman sa šest kreveta |