Kako je zapravo nastao porez na nekretnine? Nije postojala radna skupina, a sve je vodio ministar

Forbes Hrvatska saznaje iz Ministarstva financija da nije formirana posebna radna skupina, da je inicijator i kreator bio ministar Primorac osobno, a imamo i imena drugih važnih osoba iz tima

U petak, 13. prosinca, Hrvatski sabor je izglasao paket zakonskih promjena koje se naziva „porez na nekretnine“ i koje su izazivale i još uvijek izazivaju burne reakcije u širokoj javnosti. Za jedne su to samo kozmetičke promjene, nedovoljno tretiranje dugogodišnjeg problema rentijerstva u Hrvatskoj, a za druge – operacija koja dovodi u neravnopravan položaj dio građana, vlasnika nekretnina, te se najavljuje i propitivanje pred Ustavnim sudom. Nema sumnje da će, unatoč izglasavanju hrvatski porez na nekretnine još dugo biti tema u širokoj javnosti, a moguće i predmet ozbiljnih političkih akcija.

A kako su te promjene točno osmišljene, tko je njihov autor? Ministar financija Marko Primorac ga je prilično iznenada najavio ovog ljeta, a nakon što je sama najava izazvala buru u javnosti, stjecao se dojam da je odgađan dan službenog predstavljanja i da se možda još mijenjanju neka određenja koja su neslužbeno najavljena, a onda su promjene i službeno predstavljene 23. rujna ove godine.

Nije formirana radna skupina

Forbes Hrvatska je već u fazi neslužbenog najavljivanja pitao tko je kreator tog nesumnjivo značajnog poreznog zahvata, a sada smo dobili i objašnjenje iz Ministarstva financija cijelog postupka.

Za potrebe izrade Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o lokalnim porezima nije osnovana formalna radna skupina, ali je u izradi sudjelovao niz stručnjaka za to područje – iz Porezne uprave i Ministarstva financija. A ključne osobe u timu bile su, ministar Marko Primorac osobno i Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica iz Ministarstva finanacija i profesorica s Pravnog fakulteta, stručnjakinja za financijsko pravo.

Kao što je poznato, ministar Marko Primorac je i profesor na Ekonomskom fakultetu i posebno se bavio porezom na nekretnine. Doktorirao je na fiskalnoj decentralizaciji i lokalnim porezima. Napisao je nekoliko knjiga i niz znanstvenih radova na temu financiranja lokalnih jedinica. Član je CESifo globalne istraživačke mreže, te konzultant Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, a i javno je istupao kao zagovornih poreza na nekretnine.

Bio je i član radne skupine 2016., kada je bivši ministar financija Zdravko Marić počeo pripremu poreza na nekretnine – koji nije uveden ni u prvoj, niti u drugoj Vladi Andreja Plenkovića, nego tek sada, u trećoj.

Što je govorio Primorac o porezu 2022. godine?

Kada je u ljeto 2022. godine Primorac predložen u Saboru za novog ministra on je i tada otvoreno obrazlagao zašto smatra da je potrebno uvesti porez na nekretnine.

Na pitanje zastupnika Mosta, Zvonimira Troskota, hoće li uvoditi porez na nekretnine, te 2022. godine Primorac je odgovorio da je njegov stav jasan i da ga zagovara „zadnjih 10 godina“.

„Činjenica je da je porez na nekretnine najbolji izvor financiranja lokalnih jedinica i apsolutno sam bio za uvođenje za poreza i žao mi je što ga vlada nije uvela na početku mandata“, rekao je tada Primorac.

„Međutim, u situaciji u kojoj se nalazimo i izazovima koji su pred nama i rastućim stopama inflacije, nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine. I neću raditi ništa da se taj porez uvede u ovim okolnostima. Bio bih najsretniji da ga uvedem, ali svjestan sam da nije vrijeme za samopromociju nego za razboritost i brigu za građane”, poručio je tada Primorac.

Tko je sve surađivao?

Očito se nakon formiranja nove Vlade, nakon dvije godine, zaključilo da je trenutak povoljniji. Ministar Primorac osobno je inicijator poreza, a za to je očigledno dobio i podršku premijera. No, nije formirana radna skupina, niti je uključen širi krug vanjskih suradnika, oslonio se prije svega na stručnjake iz Ministarstva. Uključeni su suradnici iz Porezne uprave, posebice ravnatelj Božo Kutleša i njegova zamjenica Marijana Vuraić-Kudeljan, ali i širi krug suradnika iz Ministarstva financija, koji se bave tom tematikom, te su oni i tehnički odradili cijeli posao na izradi zakonske regulative.

U radu tima surađivao je i Dario Runtić, savjetnik iz Udruge gradova.

Kao što je poznato, porez na nekretnine pokušalo se uvesti u nekoliko navrata, no tek su ova rješenja Ministarstva financija dobila podršku parlamentarne većine.

Zašto nije prošao ranije, a sada jest?

Po svemu sudeći, ministar Marko Primorac je inicijator i glavni kreator cijelog projekta, i nesumnjivo će ostati i zapamćen kao ministar koji je nakon više desetljeća oklijevanja uveo „porez na nekretnine“ u Hrvatskoj. Saznajemo i da je on sam radio PowerPoint prezentacije za sjednice Vlade i predstavljanje medijima, a evidentno je da je bio ključni komunikator i prema koalicijskim partnerima i prema širokoj javnosti.

Cilj je bio transformacija poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, a više puta je naglašavano da se želi ostvariti kompromis koji ne ugrožava cilj, a osigurava potporu većine uključenih. Iz Ministarstva financija smatraju da je porez ovaj puta „prošao“, za razliku od ranijih pokušaja, upravo zbog kvalitetne komunikacije i detaljnog truda da se sve pojasni.