Kako se ministar pohvalio imigracijskom strategijom koju Hrvatska uopće – nema
Prema onome što je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao povjereniku Europske komisije prilikom nedavnog zajedničkog posjeta FER-u, taj fakultet označava smjer “kojim želimo ići u okviru naše imigracijske strategije”. No, tu strategiju nitko u javnosti još nije vidio, a Hrvatska je migracijsku politiku zadnji put definirala 2015. godine
Kad je povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna pitanja Nicolas Schmit prošlog tjedna obišao Zagreb i Fakultet elektrotehnike i računarstva, a sve povodom završetka Europske godine vještina, od hrvatskog je ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića čuo jednu informaciju koja, zapravo, graniči s dezinformacijom.
Naime, referirajući se na ono što u popularizaciji STEM područja postiže taj fakultet te kako privlači studente u sklopu međunarodne razmjene, ministar se pred europskim povjerenikom Schmitom i dekanom Vedranom Bilasom pozvao na imigracijsku strategiju koju Hrvatska uopće – nema. Reklo bi se, malo je ušminkavao realnost.
U toj interpretaciji je ono što rade na FER-u “upravo smjer kojim želimo ići u okviru naše imigracijske strategije”, kako je objavljeno u popratnom priopćenju.
“Izrada dokumenta je u tijeku”
Lijepo ako je tako, no javnost to zapravo ne zna. Hrvatska imigracijska strategija najavljuje se već mjesecima, ali nismo je još imali prilike pročitati. Pisali smo stoga Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s pitanjem na što se konkretno ministar referirao, to jest na koji dokument, te što nam mogu reći o hrvatskoj imigracijskoj strategiji.
Ispostavilo se da je izrada dokumenta o imigracijskoj politici Republike Hrvatske još uvijek u tijeku (nositelj tog posla je Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno za to je zadužen ministar Davor Božinović), ali ostali smo bez informacije o tome kada bi se ona mogla „ukazati“ javnosti. Inače, Hrvatska od 2015. godine nema svoju migracijsku politiku, pa ju u praksi definira tržište rada.
Uglavnom, u odgovoru su nam iz Ministarstva poručili da se ministar Piletić u svojoj izjavi „prvenstveno referirao na kvalitetne studijske programe koje nudi i provodi FER, a posebice na diplomskoj razini koja privlači brojne strane studente te programe cjeloživotnog obrazovanja“.
Privlačenje i zadržavanje stranih studenata. Kako?
Kako se to konkretno povezuje s imigracijskom politikom (koju nemamo, ali je valjda ministar Piletić upućen u ono što bi trebala donijeti) i trendovima na tržištu rada gdje vlada niska nezaposlenost i uvoz sve većeg broja stranih radnika niskih kvalifikacija, pri čemu se iduće godine očekuje izdavanje oko 200 tisuća dozvola za boravak i rad?
„Cilj je osigurati kvalificirane i stručne strane radne snage koje će doprinijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te njegovom rastu i razvoju, a privlačenje i zadržavanje stranih studenata može pomoći u proširenju kvalificirane radne snage“, odgovorili su nam. Kako bi Hrvatska mogla zadržati te strane studente, nije elaborirano.
Načelno se zaključuje kako „internacionalizacija visokog obrazovanja upravo pridonosi osnaživanju kvalitete i inovacijskoga potencijala, stvara ekonomsku vrijednost za gospodarstvo, unaprjeđuje društvo te pridonosi raznolikosti i multikulturnosti“.
Recimo na kraju da je dekan FER-a gostima prezentirao da su od 2014. do 2020. godine realizirali 21 projekt iz Europskog socijalnog fonda, s ukupnim budžetom od oko 10 milijuna eura. „Među njima 12 je projekata s proračunom većim od 500.000 eura, a usmjeravaju se na popularizaciju STEM-a i razvoj profesionalnih vještina. U sklopu međunarodne razmjene, naš fakultet kroz Erasmus program prima oko 200 studenata iz Europe, većinom iz Portugala, Francuske, Italije i Slovenije, a sličan broj naših studenata posjećuje europska sveučilišta“, stoji u priopćenju. Također, govorio je o tome da pokreću nova poduzeća i akceleracijske programe te poručio da je daljnji razvoj Hrvatske uvjetovan radnim mjestima vezanim uz visoku tehnologiju.
