Kakvi se ekonomski interesi kriju iza Trumpovog nasrtaja na Grendland?
Nakon učestalih najava Donalda Trumpa da želi Grenland nekako podvesti pod kapu SAD-a, te posjete njegovog sina Donalda Trumpa Jr tom ledenom otoku, sve je više pitanja što zapravo stoji iza takvih nastojanja. I pri tome ne treba zanemariti potencijalne ekonomske interese, jer Grendland, otok blizu Sjeverne Amerike koji je dio Kraljevine Danske – ima nalazišta rijetkih ruda, nafte i plina
Forbes Hrvatska je već pisao o podgrijavanju incijative izabranog predsjednika Donalda Trumpa da kupi Grenland, a podsjetili smo i da je on to već najavljivao ranije, te da nije bio prvi američki predsjednik koji je pokrenuo tu inicijativu.
Naglasili smo i da Grenland – nije na prodaju. Greland je dobio autonomiju 2009. godine, a promjena njegovog vlasništva ili pravnog statusa zahtijevala bi mijenjanje danskog Ustava, piše Reuters. Lideri na Grenlandu i u Danskoj odbili su Trumpove prijedloge, ali on se – ne da. Posjet njegovog sina Grendlandu i objave o “toplim pozdravima” Donalda Trumpa stanovnicima Grenlanda ne dopuštaju da se ta tema olako skine s dnevnog reda.
Osim strateških interesa, ne smije se nipošto podcijeniti ni ekonomske interese.
Što se krije ispod leda na Grenlandu?
Grendland je nesumnjivo značajno strateški pozicioniran, između Europe i SAD-a te na putu sjeverozapadnog pomorskog prolaza preko Arktika, ali to je također i područje s velikim zalihama mnogih minerala i metala, koji su zbog otapanja leda u kontekstu klimatskih promjena sve dostupniji, piše Forbes Slovenija.
Uz obale Grenlanda nalaze se potencijalno velika nalazišta nafte i plina. Prema procjeni danskog i grenlandskog geološkog zavoda, posebno na zapadnoj obali otoka nalazi se oko 18 milijardi barela još neotkrivenih rezervi nafte, dok se na istočnoj obali procjenjuje da ima oko 4.200 milijardi kubičnih metara plina.
Riječ je, dakle, o neotkrivenim zalihama. Naftne kompanije poput Shella, Exxona i Enija istražuju na Grenlandu naftu još od 1970-ih, ali zbog teških uvjeta do sada nisu uspjele. Godine 2021. grenlandska vlada također je zabranila izdavanje novih dozvola za istraživanje. Kao razloge naveli su klimatske promjene, uključujući porast razine mora zbog topljenja ledenjaka, kao i financijsku neodrživost.
Grenland je bogat i rijetkim zemljama, ključnim mineralima za proizvodnju zelenih tehnologija, te uranom, koji se koristi kao gorivo u nuklearnim reaktorima. Prema podacima grenlandskog ureda za minerale, na otoku se također nalazi mnogo zlata, srebra, bakra, olova, cinka, grafita i mramora.
Velikim subvencijama vezan za Dansku, a Trump bi možda nudio više…
Rastuća razina autonomije ukazuje na snažne i dugogodišnje težnje Grenlanđana za samostalnošću. Budući da trenutačno velik dio gospodarstva otoka čini oko 500 milijuna eura vrijedna subvencija iz Danske (uz ribarstvo i u manjoj mjeri turizam), neki zagovornici neovisnosti alternativu vide upravo u iskorištavanju prirodnih resursa. S druge strane, neki se protive tim projektima zbog negativnih utjecaja na okoliš.
Grenlandska vlada je u studenome 2021. zabrani novih licenci za naftu i plin dodala i zabranu eksploatacije uranove rude, čime je zaustavljen razvoj jednog od najvećih rudnika rijetkozemnih oksida na svijetu, Kvanefjelda na jugu Grenlanda. Rudnik je razvijala australska tvrtka Energy Transition Minerals (prije Greenland Minerals Ltd.), u kojoj kineska tvrtka za eksploataciju rijetkih zemalja, Shenghe Resources Holdings, od 2016. godine posjeduje najveći vlasnički udio (11 posto), piše Forbes Slovenija.
Kina dominira u proizvodnji i preradi rijetkih ruda, skupine od 17 minerala koji se koriste u tehnologijama od zabavne elektronike do vjetroturbina. Ti elementi također imaju brojne vojne primjene.
Postavlja se pitanje kako bi se Grenlanđani osjećali kada bi im Trump, na primjer, ponudio milijardu dolara subvencija godišnje. To već zabrinjava Dansku, koja je nedavno povećala izdvajanja za obranu Grenlanda, a danski kralj je u službeni grb dao veću važnost oba prekomorska teritorija, Grenlandu i Farskim otocima.
Za sada grenlandski premijer Múte Bourup Egede, koji vodi vladajuću separatističku stranku, ne pokazuje naklonost ni jednoj strani. “Da ponovim, Grenland pripada Grenlanđanima. Naša budućnost i borba za neovisnost naša su stvar,” objavio je na Facebooku. “Dok drugi, uključujući Dance i Amerikance, imaju pravo na svoje mišljenje, ne smijemo biti zarobljeni histerijom i vanjskim pritiscima.”
