Mijenjali zakon da se Dodiku može isplatiti plaća u gotovini. Što to znači za poslovanje u BiH?
Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), entiteta u Bosni i Hercegovini, usvojila izmjene Zakona o radu koje bi trebale omogućiti isplaćivanje plaća u gotovom novcu dužnosnicima koji su pod američkim sankcijama, redaju se brojne reakcije u javnosti BiH, a FORBES BiH se pozabavio pitanjem – kakvu poruku šalje ovaj potez poduzetnicima.
Prema prijedlogu zakona o dopunama Zakona o radu RS, poslodavac može isplatiti radnicima plaću i druga osobna primanja u gotovom novcu. U obrazloženju u NSRS-u navedeno je da je takva praksa u skladu s praksama u Europi i regiji. Zakon se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i ostale dužnosnike Republike Srpske koji su se zbog svojih kontakata s Putinovim režimom našli na listi sankcioniranih u SAD.
No, ova odluka predstavlja presedan i nesumnjivo šalje poruku investitorima, piše FORBES BiH.
“U izuzetnim slučajevima, kada radniku nije moguće isplatiti plaću putem tekućeg računa na temelju pravomoćne sudske, upravne ili druge odluke nadležnog organa, poslodavac može isplatiti plaću i druga osobna primanja radnika u gotovom novcu. Prije isplate, poslodavac je dužan dostaviti pismeno obavijest Poreznoj upravi o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku kojem se vrši isplata u gotovom novcu. Način isplate regulirat će se instruktivnim aktom ministarstva nadležnog za područje financija”, navodi se u konačnom dokumentu zakona o dopunama Zakona o radu RS.
Zabrinjavajuća poruka investitorima
Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti, makroekonomski analitičar i konzultant, objašnjava za FORBES BiH što će u praksi značiti provedba ovog zakona. Prema njegovom mišljenju, način na koji je prijedlog formuliran ne bi trebao biti štetan za ekonomski sustav Bosne i Hercegovine.
“Ovdje se radi o prijedlogu kako isplatiti zarađene plaće dužnosnicima ili osobama na crnoj listi SAD-a nakon što su banke počele zatvarati račune. U principu, to se odnosi na mali broj osoba. Prijedlog je točno formuliran – da samo te osobe koje nemaju pravomoćnu presudu, a ne mogu dobiti novac na račun, mogu biti isplaćene na ovaj način.”, kaže Hadžić. No, njega kao ekonomistu zabrinjava činjenica da ovakve promjene poreznih propisa, bez obzira što se odnose na jedan entitet u BiH, ukazuju na moguću prisutnost, kako se to objašnjava u ekonomskoj teoriji, “ekstraktivnih institucija i ekstraktivnog ekonomskog sistema koji otežavaju ili onemogućavaju ekonomski razvoj.”
“Ovo je više poruka investitorima da vlasti mogu mijenjati propise kad god to požele, što stvara pravnu i poreznu nesigurnost i može rezultirati promjenama u efektima investicija nakon njihovog izvršenja”, kaže Hadžić.
Hadžić također objašnjava može li ovakav prijedlog biti zloupotrijebljen od strane poslodavaca.
Vraćanje plaće u koverti?
“U samom funkcioniranju, ovo je osmišljeno na način koji ne bi trebao omogućiti poslodavcima da na bilo koji način isplaćuju plaće radnicima u koverti, ali zapravo predstavlja presedan sam po sebi jer vraća isplatu u koverti, što ekonomski sustav dugo pokušava izbjeći. Znamo koliko je teško u današnjem vremenu suzbiti takvu praksu isplate dijela plaće u koverti, tako da ovo nije dobra poruka. Pokazuje da vlasti mogu mijenjati propise kad god to žele i kako im odgovara”, kaže Hadžić.
Podsjetimo, usvajanju izmjena spomenutog Zakona prethodila je najava predsjednika entiteta Republike Srpske (RS), Milorada Dodika, da će u RS-u osnovati banku za unutrašnji platni promet za osobe pod sankcijama, nakon što su ugašeni svi računi preduzeća u vlasništvu njegove djece Gorice i Igora Dodika, kao i restorana “Agape” u vlasništvu njegove kćerke i snahe, te tvrtke “Fruit eco” čiji su vlasnici Igor Dodik i Mirko Dobrić, o čemu je prije nekoliko dana izvještavao Capital.
(Integralni tekst možete pročitati na FORBES BiH.)