MUP o prijevarama na Facebooku: Jesu li nemoćni protiv oglasa u kojima zvijezde zovu na ulaganje
Prijevare na Instagramu i Facebooku nižu se jedna za drugom. Evo što o njima i drugim računalnim prijevarama za Forbes Hrvatska kaže MUP.
Forbes Hrvatska prije nekoliko dana izvještavao je o najnovijim prijevarama na Facebooku i Instagramu. Iako ih nije teško prepoznati, uvijek ima onih koji na njih mogu nasjesti, a u njima se često bez dozvole koriste i fotografije i identiteti poznatih. Predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, poduzetnici Emil Tedeschi i Mate Rimac samo su neki kojima je ukraden identitet.
Njihova imena i fotografije koriste se kako bi prijevare dobile na težini, a krajnji cilj prevaranata najčešće je financijska korist.
Na pitanje o krađi identiteta poznatih, MUP odgovara kako nema regulatorne ovlasti u odnosu na sadržaj u digitalnim medijima. Kažu kako takvi ili slični oglasi predstavljaju pripremnu radnju za izvršenje različitih kaznenih djela, a uglavnom se radi o kaznenim djelima prijevara kao predikatnom djelu, gdje je počinitelj zlouporabio osobne podatke druge osobe.
U njihovoj službenoj statistici ne postoji podatak koliko je kaznenih djela prijevara izvršeno „krađom identiteta“ pa taj podatak nisu dostavili. Također pojašnjavaju kako je “krađa identiteta” sintagma koja se koristi u svakodnevnom govoru, no ne postoji kao dok kazneno djelo. Više o krađi identiteta može se pronaći na stranicama MUP-a.
Od 1086 računalnih prijevara u 2024. za sada riješeno 376
Što se statističkih podataka tiče, spomenuta kaznena djela kvalificiraju se kao “Prijevara” iz članka 236. ili “Računalna prijevara” iz članka 271. Kaznenog zakona. O njima se ne vodi nikakva zasebna statistika prema načinu, odnosno modusu počinjenja. U prvih sedam mjeseci 2024. godine, prema preliminarnim podacima, prijavljeno je 1473 kaznena djela prijevare, dok je u istom periodu razriješeno 1008 kaznenih djela. Kaznenih djela računalnih prijevara u prvih sedam mjeseci 2024. godine prijavljeno je 1086, dok je razriješeno 376 kaznenih djela.
Dakle, može se reći da je postotak rješavanja računalnih prijevara značajno manji nego “običnih” prijevara.
Na pitanje o suradnji s tvrtkom Meta koja između ostalog posjeduje Facebook i Instagram, kažu da je na zadovoljavajućoj razini.
Podsjećaju i na uobičajene internetske prijevare vezane uz krađe identiteta. To su Vishing, Phishing i Smishing. U sve tri prevaranti žrtvu pokušavaju navesti da podijeli svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili uplate novčana sredstva. U prvom slučaju to rade telefonskim pozivom, u drugom emailom, a u trećem SMS-om.
Najčešće prijevare na platformama za oglašavanje
MUP navodi kako su po učestalosti prijavljenosti najčešće računalne prijevare u kojima su oštećeni prodavali predmete zanemarive vrijednosti na raznim online platformama za oglašavanje. Počinitelj bi kontaktirao prodavača-oštećenog putem poruka na raznim društvenim mrežama ili mobilnim aplikacijama. Glumio bi da je zainteresiran za kupovinu predmeta, navodeći žrtvi da joj je uputio poštanskog dostavljača da preuzme predmet kojeg prodaje, da je već uplatio za predmet i trošak dostave internetskom oglasniku ili dostavljaču ili pak da ima namjeru uplatiti prodavaču troškove na bankovni račun.
Pri tome bi slao phishing link koji je žrtvu preusmjeravao na lažnu web stranicu koja primjerice po grafičkom dizajnu podsjeća na web stranicu Hrvatske pošte. Tamo se otvarao skočni prozor za autorizaciju plaćanja bankovnom karticom. Misleći da plaća dostavljaču žrtva je svoje povjerljive bankovne podatke zapravo slala počinitelju i tako ostala bez novca.
U svim policijskim upravama postoje specijalizirani policijski službenici za kibernetički kriminalitet, a svaku prijevaru ili pokušaj prijevare treba prijaviti najbližoj policijskoj postaji. Prilikom prijave, trebali bi se priložiti svi dostupni „dokazi“ tj. korespondencija do koje je došlo tijekom počinjenja prijevare.
U cilju utvrđivanja identiteta počinitelja, policija surađuje s pružateljima internetskih usluga, koji su dužni sve dostupne korisničke i pretplatničke podatke o fizičkim ili pravnim osobama koje su otvorile korisničke račune na društvenim mrežama ili drugim korisničkim servisima dostaviti policiji. Policija koristi navedene podatke radi utvrđivanja identiteta počinitelja.
