Ništa od gradnje goleme tvornice solarnih ćelija kod Šibenika, evo što je u pozadini
Nakon dugih priprema, tvrtka Vallis Solaris, iza koje stoje njemački ulagači i Fraunhofer Institut, na koncu nije potpisala kupoprodajni ugovor za zemljište u industrijskoj zoni Podi na kojem je, uz ulaganje od oko 400 milijuna eura, 2028. godine trebala pokrenuti proizvodnju solarnih ćelija, potvrdio je za FORBES Hrvatska gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Cijeli projekt je u fazi restrukturiranja, ali što će to donijeti nije jasno jer na tom tržištu u EU dominiraju kineske tvrtke koje provode damping
Od velikog ulaganja u postrojenje fotonaponske industrije kod Šibenika neće biti ništa, barem ne u dogledno vrijeme, saznaje FORBES Hrvatska, jer tvrtka Vallis Solaris koja je u industrijskoj zoni Podi trebala pokrenuti proizvodnju solarnih ćelija i sklapanja modula, nije u zadanom roku potpisala ugovor za kupnju zemljišta vrijedan 3,2 milijuna eura.
Podsjetimo, Gradsko vijeće Šibenika je nakon provedenog natječaja prihvatilo 18. rujna ponudu tvrtke Vallis Solaris za kupnju 64 hektara zemljišta u zoni Podi, a gradonačelnik Željko Burić je bio ovlašten za popisivanje ugovora. Po potpisivanju je tvrtka trebala dostaviti i zadužnicu od skoro 10 milijuna eura, a investicija, koja je pripremana sa strateškim partnerom iz Njemačke, Fraunhofer institutom za solarne energetske sustave (Fraunhofer ISE), trebala je do 2028. godine doseći 400 milijuna eura.
Gradonačelnik: Projekt je u fazi restrukturiranja
“Grad Šibenik je od prvog dana u projektu Vallis Solaris nastupio partnerski, sa željom da se isti realizira na prostoru šibenske gospodarske zone Podi. Do konačnog sklapanja ugovora o kupoprodaji zemljišta nije došlo, a prema riječima investitora, predstavnika Instituta Fraunhofer profesora Volkera Wittwera i direktora tvrtke Vallis Solaris Željka Selaka, koji su Gradu Šibeniku dostavili pisano očitovanje, projekt je trenutno u fazi restrukturiranja. Poštujemo procjenu investitora o rizicima ulaganja koje je uzrokovano promjenama na globalnom tržištu te se nadamo konačnom pozitivnom ishodu projekta”, odgovorio je na upit FORBES Hrvatska gradonačelnik Burić.
Zamišljeno je bilo da se godišnje u Hrvatskoj proizvodi 2,2 gigavata solarnih ćelija (osnovne komponente od koje se sastoji solarni panel, a što se inače u EU uvozi iz Kine), što bi otvorilo 350 radnih mjesta. Umjesto toga, Vallis Solaris traži svojevrsni time-out radi izmjene poslovnih planova. Kako se čini, veliko je pitanje hoće li i to rezultirati gradnjom postrojenja.
Odustajanje se, kako saznajemo, između ostaloga opravdava stanjem na europskom tržištu solarnih panela kojim apsolutno dominiraju kineske tvrtke koje uz to provode damping, odnosno time što u EU nema snažnije zaštite tržišnog natjecanja i/ili adekvatnih poticaja za investicije u fotonaponskoj industriji. (Možda su moguće promjene u novom mandatu Europske komisije koji je upravo počeo, ali to je nepoznanica.) Također, i predviđeni kupoprodajni ugovor za zemljište u Šibeniku je bio izazovan jer predviđa stroge financijske i operativne obveze. Primjerice, kao što je FORBES Hrvatska već pisao, ne pribavi li investitor u predviđenom roku lokacijsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta za gradnju ili ne započe gradnju, prestaje mu pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama.
| Donosi li nova Europska komisija promjenu? Europsko vijeće proizvođača solarnih panela (ESMC), koje promovira razvoj i investicije u cijeli lanac solarne tehnologije (od potrebnih materijala, preko ćelija i modula do invertera i elektroničkih komponenti), nedavno je objavilo kako očekuje da će ciljevi politike nove Europske komisije oko vraćanja industrijske proizvodnje u EU biti podržani „ciljanim, brzim i učinkovitim zakonodavnim i nezakonodavnim mjerama za proizvodnju fotonaponskih panela“. Kako kažu, 100 dana nakon što Komisija započne novi mandat bit će ključno za oblikovanje Sporazuma o čistoj industriji koji bi dao potporu proizvodnji solarnih PV panela u EU-u te omogućio potpore za operativne troškove „u kontekstu prevelike proizvodnje solarnih PV panela u Kini“. U svemu valja imati na umu i to da EU planira do 2030. godine povećanje instaliranih solarnih kapaciteta na skoro 600 gigavata, a analitičari Bruegel instituta su nedavno pisali da, ukoliko se ništa ne promijeni, to će se uvelike postići instalacijom kineskih panela. |
Vallis Solaris je široj javnosti nepoznata tvrtka koju su u Zagrebu, i to specifično radi razvoja ovog projekta, još 2009. godine osnovali partneri iz Njemačke, direktor joj je njemački poduzetnik hrvatskih korijena Željko Selak, a njegov savjetnik u Hrvatskoj Marko Lončarević koji se uključio u operacionalizaciju projekta zadnjih godina. U vlasničkoj strukturi tvrtke je i matično društvo Fraunhofer instituta, Fraunhofer-Gesellschaft sa sjedištem u Münchenu. Ta pak tvrtka obuhvaća 76 specijaliziranih instituta u Njemačkoj, s ukupno 32 tisuće zaposlenih i godišnji prihod od 3,4 milijarde eura, kako se navodi u Investicijskom programu Vallis Solarisa.
Inače, investicija od 400 milijuna eura je trebala biti tek prva faza, a u idućoj se investicija trebala proširiti na 300-injak hektara i penjati na preko milijardu eura budući da je u planu bila proizvodnja svih komponenti za izradu solarnih panela, što bi s vremenom uključilo i postrojenja za solarno staklo i polisilicij, a također i paralelni lanac za proizvodnju zelenog vodika kao osnovne sirovine za proizvodnju sintetičkog goriva.
Talijani radili paralelno, izgradili tvornicu na Siciliji
Priprema za taj grandiozni projekt trajala je po svemu neuobičajeno dugo, a u međuvremenu su se uvjeti na tržištu izmijenili. Primjerice, deset godina je trebalo tvrtki da potpiše Memorandum o razumijevanju s Vladom RH (2019. godine), a još četiri godine da se nađe odgovarajuća lokacija, pa potpiše Sporazum o namjeravanom razvoju industrijskog projekta s Gradom Šibenikom i na kraju ove godine raspiše natječaj za zemljište.
Da je možda moglo i drukčije govori primjer iz Italije. Sličan projekt (nazvan Tango) proizvodnje solarnih fotonaponskih modula je na Siciliji paralelno razvijala talijanska tvrtka Enel Green Power, a oni su dogurali puno dalje. Podigli su tvornicu 3Sun u Cataniji s planom godišnje proizvodnje od tri gigavata (sada su na 200 megavata), kako je objavio Enel nakon što ih je u veljači ove godine posjetila premijerka Giorgia Meloni, kad je potpisan i ugovor za razvoj vrijedan 90 milijuna eura iz talijanskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tvornica je osigurala, objavljeno je, 560 milijuna eura od Europske investicijske banke i konzorcija talijanskih zajmodavaca, što je uslijedilo nakon što je osigurana darovnica od 118 milijuna eura od EU 2022. godine. Taj se projekt smatra, kako je objavio Enel, važnim dijelom europske strategije izgradnje vlastitog dobavnog lanca za obnovljivu energiju.
Što je Hrvatska vjerojatno izgubila zbog odgađanja ili odustajanja od projekta Vallis Solarisa i Fraunhofer instituta, možda se najlakše može procijeniti upravo praćenjem daljeg razvoja ovog talijanskog projekta koji je valjda jedina (preostala) europska velika tvornica za solarne module. Upravo su dobili certifikat TÜV Rheinlanda i za novu vrstu HJT solarnih modula, tehnologiju koju je razvio 3Sun i stoga je 100 posto europska, odnosno „made in Italy“.
