Pitali smo gradonačelnike Dubrovnika, Splita i Rijeke što misle o novom porezu na nekretnine

Prihodi ali i odlučivanje o visini poreza na nekretnine prebačeni su na gradove i općine. Porazgovarali smo s gradonačelnicima Dubrovnika, Splita i Rijeke što misle o novom porezu.

Prema onome što sada znamo o porezu na nekretnine, nakon u ponedjeljak održane prezentacije ministra financija Marka Primorca, odlučivanje o porezu na nekretnine većim je dijelom spušteno s državne na lokalnu razinu. 

Tako će gradovi i općine odlučivati, unutar zadanih okvira, odlučivati o visini poreza, pa čak i o mogućim izuzećima od plaćanja, kada  se radi o osobama slabijeg materijalnog statusa. Bit će slobodni kreirati i zone, tako d aje moguće – i vrlo vjerojatno – da unutar istog grada i općine neće svi plaćati jednaki iznos poreza po četvornom metru.

Osim toga, uvedeni su i novi rasponi za plaćanje paušalnog poreza na kratkoročni najam stanova turistima. Za najrazvijenija turistička područja minimalni iznosi višestruko su uvećani. Zime su se, kako tvrdi ministar, željelo postići da kratkoročni najam ima veće porezno opterećenje od dugoročnog najma. 

Prema izračunu Ministarstva financija, do sada je kratkoročni najam bio oporezovan s tek 2 posto, dok je za klasični najam porezno opterećenje bilo preko 8 posto. Sada će, prema izračunu Ministarstva, kada se zbroji paušalni porez na kratkoročni najam i porez na nekretnine, porezno opterećenje biti preko 13 posto.

Franković: Prihodima od poreza na nekretnine, smanjit ćemo opterećenje plaća

Jedan od gradova s najrazvijenijim turizmom, ali i najskupljim nekretninama je svakako Dubrovnik. Njegov gradonačelnik Mato Franković (HDZ) za FORBES Hrvatska rekao je da namjerava porez na nekretnine implementirati na sličan način kao što je to sada slučaj s paušalnim porezom na turistički najam – iskoristit će cijeli raspon od 8 eura po četvornom metru za najatraktivnije lokacije, do 0,6 eura za manje razvijena područja.

“Moj prijedlog Gradskom vijeću će biti da prema onim nekretninama koje ostvaruju veći broj noćenja, a te podatke imamo u statistici Turističke zajednice Grada Dubrovnika, idemo s maksimalnom stopom  i onda stupnjevano prema zonama do minimalne stope poreza. Ono što je važno za istaknuti je da će sav taj novac, a očekujemo da će ukupan prihod Grada Dubrovnika u predloženom omjeru 80:20 iznositi oko tri milijuna eura, biti ukalkuliran u smanjenje poreza na dohodak građanima Dubrovnika. Na ovaj način bi linearno prosječnoj dubrovačkoj četveročlanoj obitelji povećali godišnje prihode za 680 eura”, pojasnio je Franković.

Što se tiče prihoda od paušalnog oporezivanja turističkog smještaja, rekao je da su prihodi Grada do sada iznosili oko 1,2 milijuna eura i da će se s ovim izmjenama taj iznos svakako povećati. Naglasio je i da je potrebno voditi računa da se zaštite obitelji koje se bave “klasičnim obiteljskim smještajem”

“Na njemu počiva hrvatski turizam i od toga je zapravo i počeo. Rentijerstvo je klasična gospodarska djelatnost, međutim obiteljski smještaj je nešto drugo i zalagat ću se kroz javne rasprave u Hrvatskom saboru da diferenciramo jedno od drugog”, rekao je Franković.

Puljak: Nastojat ćemo da novi porez ne bude teret građanima

Split je također posljednjeg desetljeća doživio turistički procvat, a s njim je išao i rast cijena nekretnina, pa se njegovi stanovnici suočavaju sa sličnim problemima kao i stanovnici Dubrovnika. Gradonačelnik Splita Ivica Puljak (Centar) također namjerava Grad podijeliti u zone prema kojima će se plaćati porez na nekretnine.

“Nastojat ćemo da novi porezi ne budu teret građanima, ali da se ipak ostvare ciljevi u smjeru priuštivog stanovanja”, kaže Puljak. 

Osvrnuo se i na česte porezne izmjene koje imamo u Hrvatskoj. Samo u mandatu prethodnog ministra financija Zdravka Marića provedeno je nekoliko “reformi”, da bi se to sada nastavilo i s novim ministrom.

“Smatram da česte izmjene nisu dobre. Porezni sustav bi trebao biti stabilan i predvidljiv. Stalne izmjene kakve imamo u Hrvatskoj stvaraju nesigurnost. Također, prije uvođenja novih poreza bilo je potrebno napraviti potpuno novi teritorijalni ustroj, za što smo se kao stranka već ranije zalagali”, rekao je Puljak.

Filipović: Vlada se oko poreza trebala konzultirati s lokalnim jedinicama

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović (SDP) kritičan je prema tome kako je zakon uopće nastao. Kaže i da se, zapravo, još uvijek ne znaju svi detalji, pa je nemoguće raditi simulacije efekata na proračun. 

“Nakon mjesec dana nagađanja i puštanja probnih balona oko porezne reforme i posebno oko poreza na nekretnine, on je jučer predstavljen javnosti, no mi, mislim na Grad Rijeku, i dalje nemamo cjeloviti prijedlog izmjena pred sobom i ne znamo sve detalje bez kojih je nemoguće govoriti o načinu na koji će se zakon primjenjivati niti možemo znati kakav će biti njegov fiskalni učinak na gradski proračun”, kaže Filipović.

Naglašava da je porez na nekretnine u kontekstu porezne reforme potreban, ali da je način na koji je Vlada pristupila izmjenama – paušalan.

“Porez na nekretnine itekako se tiče Gradova i Općina, no Vlada nije našla za shodno uključiti lokalnu i regionalnu samoupravu u izradu zakona, iako se, s druge strane, očekuje da na prijedlog čelnika izvršne vlasti o tome glasaju lokalna predstavnička tijela.

Također, držim da je tijekom cijele godine bilo dovoljno vremena da se o zakonu razgovara i da se s njime upoznamo, a ovako smo dovedeni u situaciju da u trenutku kada se već intenzivno radi na proračunu za sljedeću godinu mi ne znamo što će za taj proračun značiti porezna reforma”, kaže.

“No, bez obzira na sve, i do sada smo se uspješno nosili sa sličnim situacijama, tako da ćemo i ovaj put, nakon što budemo u prilici proučiti predložene izmjene, pronaći način i modele njegove implementacije koji će biti najbolji za Riječane i Rijeku”, zaključuje Filipović.