Pogled iz Slovenije: Kakvog će zdravlja biti pet najvećih izvoznih tržišta, među kojima i hrvatsko
Formalno je na prvom mjestu liste slovenskih izvoznih destinacija Švicarska, zbog Novartisova logističkog centra na Brniku, ali najveće izvozno tržište realno je Njemačka, slijede Italija i Hrvatska, pa Austrija
FORBES Slovenija je analizirao slovenska izvozna tržišta i s kakvim ekonomskim prognozama ona ulaze u 2024. godinu, a među njima i Hrvatsku. U prvih deset mjeseci prošle godine Slovenija je ostvarila 45 milijardi eura izvoza, pri čemu je Švicarska bila na prvome mjestu, slijede Njemačka i Italija, na četvrtoj poziciji Hrvatska, a onda Austrija.
Trgovinska razmjena sa Švicarskom potaknuta je otvaranjem Novartisovog logističkog centra na Brniku 2018. godine, najvećeg logističkog čvorišta te farmaceutske kompanije u Europi. Novartis u Švicarsku izvozi farmaceutske proizvode prethodno uvezene u Sloveniju. Ured za makroekonomske analize Republike Slovenije u izvješću o razvoju navodi da to ne pridonosi puno dodanoj vrijednosti ili bruto domaćem proizvodu Slovenije ili da je “utjecaj neznatan”.
Realno, najveće slovensko izvozno tržište ostaje Njemačka.
Odgođeni oporavak Njemačke
Prema procjeni vlade, njemačko gospodarstvo lani je palo za 0,4 posto, uglavnom zbog smanjene potrošnje i investicija. Posljedica je to inflacije koja smanjuje kupovnu moć te viših troškova zaduživanja, ali i manje inozemne potražnje za proizvodima i uslugama njemačkih tvrtki. Njihova ključna prodajna tržišta su Kina, SAD i Nizozemska. U prosincu je, kako je objavio Destatis, njemačka inflacija nakon pet mjeseci pada ponovno porasla i iznosila je 3,8 posto. Očekuje se da će se do kraja ove godine smanjiti na 3,1 posto, a do prosinca 2025. dalje na 2,2 posto.
Ove godine očekuje se rast realnih plaća – među ostalim i zbog vladine mjere kojom poslodavci svojim zaposlenicima isplaćuju do tri tisuće eura neoporezivih bonusa – a time će, prema očekivanjima briselskih analitičara, potrošnja ponovno ojačati. Očekuje se i povećanje izvozne potražnje. Europska komisija najvećem eurskom gospodarstvu ove godine predviđa rast od 0,8 posto, a iduće godine 1,2 posto.
Utjecajni minhenski ekonomski institut Ifo smanjio je krajem prosinca prognozu rasta za ovu godinu s 1,4 na 0,9 posto, navodeći kao razlog stalnu nesigurnost koja potrošače tjera na štednju i koči investicije te tako odgađa oporavak.
Slovenski izvoznici u Njemačku uglavnom su vezani uz njemačku industriju, koja ima mnogo problema zbog viših troškova zaduživanja i visokih cijena energenata. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck, prilikom nedavne objave vijesti da je Njemačka prošle godine za petinu smanjila emisije stakleničkih plinova, izrazio je zabrinutost da je veći dio tog smanjenja posljedica pada industrijske proizvodnje. Cilj Berlina je održati Njemačku snažnom industrijskom lokacijom, ali klimatski neutralnom, rekao je. Vlada ove godine izdvaja 12 milijardi eura pomoći gospodarstvu zbog visokih cijena energenata.
U Italiji skromni rast
Očekuje se da će i gospodarstvo Italije ove godine zabilježiti rast od 0,9 posto, a sljedeće godine 1,2 posto. Očekuje se da će umjereni rast biti potaknut ulaganjima koja se financiraju iz Plana za oporavak i otpornost.
U međuvremenu, talijanska središnja banka očekuje sporiji rast ove godine. U prosinačkoj prognozi predvidjela je rast od 0,6 posto, što je malo manje nego u listopadu (0,7 posto). Kao razlog navela je produljenje razdoblja lošijih uvjeta. Očekuje se da će inflacija u Italiji ove godine pasti na 2,7 posto, a 2025. na 2,3 posto.
Prognoza Europske komisije za Hrvatsku
Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti sličnom dinamikom kao prošle godine, Europska komisija za Hrvatsku predviđa rast od 2,5 u 2024. godini, odnosno 2,8 posto u 2025. godini. Komisija predviđa da će rast potaknuti privatna potrošnja (posebno uz rastuće realne plaće) i investicije koje podupiru europski fondovi.
Inflaciju će s jedne strane ublažiti pad cijena hrane i energenata, dok će s druge strane novi poticaj dobiti od poskupljenja usluga jer će se veći troškovi rada odraziti na cijene. No, očekuje se da će inflacija na kraju godine iznositi 2,4 posto, što je tek malo iznad ciljanih dva posto. Također se očekuje nastavak rasta zaposlenosti.
Austrijski povratak “na pravi put” ove godine
Nakon prošlogodišnjeg usporavanja (očekivani pad BDP-a od 0,5 posto) uzrokovanog visokim cijenama energije za industriju, povećanjem troškova rada po jedinici proizvoda i zahlađenjem izvoznog sektora, Komisija predviđa da će se austrijsko gospodarstvo vratiti na pravi put ove i sljedeće godine rasti.
Ove bi godine trebao iznositi jedan posto, a iduće 1,3 posto. Rast bi trebala ubrzati veća osobna potrošnja kao posljedica viših neto plaća, kao i oporavak izvoznog sektora. S druge strane, rast investicija, posebice u građevinskom sektoru, trebale bi i dalje kočiti visoke kamatne stope. Dok bi rast plaća (i potrošnje) s jedne strane trebao ubrzati rast, s druge strane stvara uvjete za produljenje razdoblja visoke temeljne inflacije (bez cijena hrane i energenata). No, očekuje se da će se ukupni rast cijena u ovoj i idućoj godini usporiti na 4,1 ili tri posto.
(Autorica teksta je Andreja Lončar, a objavljen je na FORBES Slovenija.)
