Pogledajte gdje u EU radi najviše umirovljenika, a gdje najmanje i kako stoji Hrvatska
Prema podacima Eurostata, najveći udjel onih koji nastavljaju raditi iako su u mirovini je u baltičkim zemljama, dok je najniži udjel u Rumunjskoj, Grčkoj i Španjolskoj. Hrvatska je blizu te druge skupine, sa 5 posto
Nakon što prime svoju prvu starosnu mirovinu, 13 posto ispitanika u EU nastavi raditi, objavio je Eurostat pozivajući se na europsku anketu o radnoj snazi. Od tih koji su dalje radno aktivni, pola ih nastavi obavljati posao kao i do tada, dok ostali mijenjaju radna mjesta ili rade manji broj sati.
Najveći udjel onih koji nastavljaju raditi iako su u mirovini je u baltičkim zemljama: u Estoniji 54,9 posto, Latviji 44,2 posto i Litvi 43,7 posto dok je najniži udjel u Rumunjskoj (1,7 posto), Grčkoj (4,2 posto) i Španjolskoj (4,9 posto).
Kako stvari izgledaju u Hrvatskoj
Što se Hrvatske tiče, ona je blizu te druge skupine, sa 5 posto, prema toj objavi Eurostata. No, podaci se odnose na 2023. godinu, a situacija u Hrvatskoj se pomalo mijenja. Naime, raste broj umirovljenika koji rade četiri sata dnevno, a to se i potiče tako da se nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, potkraj listopada mogućnost rada na pola radnog vremena, uz istodobno zadržavanje svoje mirovine (starosne, prijevremene i obiteljske mirovine), iskoristio je 33.061 umirovljenik. Prije dvije godine radilo je tako oko 23 tisuće umirovljenika.
Eurostat: 36 posto nastavlja raditi jer to voli
Prema Eurostatu, glavni razlog zašto ljudi nastavljaju raditi nakon što prime starosnu mirovinu je što – vole raditi i biti produktivni (tako je barem izjavilo njih 36,3 posto), ili zbog financijske nužde (njih 28,6 posto). Na listi razloga je i želja da ostanu integrirani u društvo (11,2 posto) te financijska atraktivnost posla (9,1 posto).
Najveći postotak ljudi koji nastavljaju raditi jer u tome uživaju je u Danskoj, Nizozemskoj i Italiji, dok je, s druge strane, najmanji postotak takvih u Španjolskoj, na Cipru i u Slovačkoj. Hrvatska je opet u toj drugoj skupini – oni koji ostaju raditi u najvećem broju to čine zbog financijske oskudice. To je slučaj i na Cipru, u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Podaci o mirovinama u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna ukupna starosna mirovina za 523.627 korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (bez međunarodnih ugovora) je 628 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći za rujan ove godine je bio 47,5 posto. Prosječan mirovinski staž korisnika sveukupne starosne miroivne koji su to pravo ostvarili u 2024. godini je bio 35 godina, a njihova prosječna dob 64 godine.
Inače, među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja je i 6901 korisnik prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada. No, unatoč penalizaciji, broj korisnika prijevremene mirovine raste, pokazuju podaci HZMO-a. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene mirovine, kako je prenijela Hina, koji pak u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne mirovine, ali i oko 55 eura nižu mirovinu od prosječne starosne. Prosječna svota prijevremene starosne mirovine za listopad iznosila je 572,11 eura, dok je prosječna starosna mirovina bila 627,92 eura.
