Proučili smo podatke o praznim nekretninama. Dvije županije posebno iskaču
Proučili smo podatke Državnog zavoda za statistiku o praznim nekretnimama. Nijedna županija nema postotak praznih nekretnina manji od 20 posto. Najveće postotke imaju one koje obuhvaćaju veća ruralna područja, a posebno se izdvajaju Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija
Jedan od glavnih argumenata Vlade za uvođenje poreza na nekretnine bio je taj da postoji jako veliki broj praznih nekretnina za stanovanje – njih čak oko 600 tisuća. Prvi je s tom brojkom u javnosti počeo baratati potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić.
Ideja je da će uvođenje poreza potaknuti vlasnike tih nekretnina da ih stave na tržište što bi onda trebalo srušiti cijene i povećati priuštivost stanovanja.
Ta ideja vidljiva je i iz izjave predsjednika HSLS-a i gradonačelnika Bjelovara, Darija Hrebaka, koji je prije nešto više od mjesec dana gostovao na N1 televiziji i govorio, između ostalog, upravo i o ovoj temi.
“Ja očekujem da ćemo urediti tržište. Nije normalno da imamo između 400 i 600 tisuća stanova koji su prazni. Tržište tako ne može funkcionirati. Uvijek se zalažem za slobodno tržište, ali ako nemate okvira na kojem ono funkcionira, onda smo svi u problemu”, rekao je Hrebak.
Dobar dio “praznih stanova” nalazi se na područjima u kojima nitko ne želi živjeti
Kada se spomenu prazni stanovi, svima se, naravno, stvori slika novoizgrađene zgrade u kojoj netko, valjda iz špekulativnih razloga stanove drži praznima. No, brojka s kojom se barata zapravo se odnosi na nekretnine za stanovanje – ne samo stanove u zgradama. Kada se malo dublje zaviri u statistiku, čini se da se u dobrom dijelu spomenute brojke radi o nekretninama koje su prazne jer u njima nitko ne želi živjeti i da ih je nemoguće staviti na tržište.
Ako, na primjer, pogledamo podatke Državnog zavoda za statistiku za Hrebakovu Bjelovarsko-bilogorsku županiju, u njoj je popisom iz 2021. godine evidentirano 52,6 tisuća nekretnina za stanovanje – u to nisu uračunate vikendice – od čega je čak 15,5 tisuća prazno.
U samom Bjelovaru, središtu županije, ima 16,7 tisuća nekretnina za stalno stanovanje, od čega je 3,7 tisuća prazno. No, to je relativno mali postotak u odnosu na druga, manja mjesta iz te županije. U Čazmi, koja također ima status grada, evidentirano je oko 3,7 tisuća stambenih nekretnina, od čega je oko 1,2 tisuće, ili više od 30 posto – prazno. Drugim riječima, u svakom trećem stanu ili kući nitko ne stanuje.
Još gore postotke možemo pronaći u manjim mjestima – općinama. Na primjer, u općini Đulovac ima oko 1500 stambenih nekretnina, od čega ih je oko 700 ili gotovo polovica – prazno.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku izračunali smo postotak praznih nekretnina po županijama. Najveće postotke - preko 50 posto imaju Ličko - senjska i Šibensko - kninska županija, što je, na neki način i očekivano, s obzirom na to da se dijelom prostiru na ruralnim područjima s ispražnjenim selima. Sve županije, uključujući i Grad Zagreb, imaju više od 20 posto praznih nekretnina za stanovanje.
Raste broj nekretnina
U Hrvatskoj je prema posljednjem popisu nešto više od dva milijuna stanova namijenjenih stanovanju - što znači da se ne radi o vikendicama, niti se u njima obavlja poslovna djelatnost. Od te brojke, 595 tisuća ih je prazno. Usprkos tome što broj stanovnika pada, broj stambenih jedinica se posljednjih desetljeća povećao. Prema popisu iz 1981. godine tada je bilo 1,38 milijuna stanova za stalno stanovanje, 1991. njihov broj porastao je na oko 1,57 milijuna. Nakon toga, 2001. brojka je porasla na 1,6 milijuna, a 2011. na preko 1,9 milijuna.
No, drastično se povećao i broj praznih stanova, kojih je na popisu 2001. godine bilo oko 150 tisuća, da bi deset godina kasnije ta brojka narasla na preko 400 tisuća.