SAD je zabranio uvoz rajčica iz kineske regije Xinjiang, no Amazon i Walmart još uvijek ih prodaju
Rajčice uzgojene u kineskoj regiji Xinjiang zabranjene su u SAD-u u siječnju 2021. zbog strahova da su one proizvedene korištenjem prisilnog rada, no, izgleda da one ipak stižu na tržište
Amerikanci koji kupuju u Amazonu, Walmartu, Etsyju i preko aplikacija za dostavu namirnica Instacart i Uber Eats možda su nesvjesno kupili rajčice i proizvode od rajčica koje su proizveli prisilni radnici iz manjine Ujgura u kineskoj regiji Xinjiang na krajnjem zapadu zemlje, pokazala je Forbesova analiza informacija o proizvodima.
Američka vlada zabranila je rajčice i pamuk iz te regije u siječnju 2021. godine, a novi zakon kojim se brani uvoz svih dobara iz Xinjianga na snagu je stupio u lipnju 2022. Ove zabrane odgovor su na masovne centre za pritvor u regiji gdje je, kako kaže udruga Human Rights Watch, zatvoreno i na rad u tvornicama i farmama prisiljeno do pola milijuna ljudi iz muslimanske manjinske skupine.
Otkad je na snagu stupio zakon iz 2022., američki dužnosnici zaplijenili su dobra u vrijednosti od preko 2,2 milijarde dolara iz američkih luka, vjerujući da su proizvedena prisilnim radom Ujgura. Usprkos tome, Forbes je otkrio kako se rajčice u limenkama kineskih kompanija povezanih s regijom Xinjiang prodaju u velikim internetskim prodavaonicama poput Amazona, Walmarta i Etsyja i preko aplikacija Instacart i Uber Eats. Do tih otkrića Forbes je došao korištenjem podataka platforme Publican izraelskog startupa Ultra Information Solution.
“Kineski uvoznici još uvijek mogu lako zaobići primjenu zakona o prevenciji prisilnog rada Ujgura,” rekao je suosnivač Ultre, Ram Ben Tzion, za Forbes. “Proizvodi nastali prisilnim radom još uvijek su široko dostupni na američkom tržištu.”
Brendove Nina, Gino i Zehrat Safa, koje drže prodavači trećih strana koji prodaju preko Amazona, Walmarta i Etsyja proizvodi kineska kompanija Hebei Tomaty Industry. Ta tvrtka na svojim internetskim stranicama navodi kako “sirovi materijali dolaze iz Xinjianga” i hvali se povoljnom klimom te regije. Iz tvrtke nisu odgovorili na Forbesov upit za komentar.
Glasnogovornica Amazona Jennifer Flag kaže kako kompanija posluje u skladu sa zakonom, dodajući: “Kadgod otkrijemo ili dobijemo dokaze prisilnog rada, poduzimamo korake i uklanjamo te proizvode, a možemo i zabraniti pravo prodaje.” Neki od proizvoda još uvijek su se prodavali na stranici u trenutku objave ovog članka. Iz Etsyja nisu željeli komentirati, no oglasi su povučeni sa stranice. Instacart je također odbio komentirati, a glasnogovornik Ubera, Caspar Nixon, rekao je kako je prodavačima na stranici zabranjeno “tražiti dostavu zabranjenih proizvoda u skladu s lokalnim zakonima.” Iz Walmarta nisu odgovorili na upit za komentar.
“Jedini razlog zašto se ovo događa bio bi trošak.”
Bruce Rominger, predsjednik udruge California Tomato Growers Association
Čini se kako rajčice iz Xinjianga dolaze u lanac opskrbe i drugih američkih lanaca.
Uvoznik Golden Seed iz Miamija na Floridi zaprimio je dvije pošiljke paste od rajčica tvrtke Hebei Tomato Industry nakon američke zabrane proizvoda iz Xinjianga, pokazuju podaci američke carine. Proizvodi Golden Seeda prodavali su se preko Instacarta. Menadžer tvrtke Miguel Cordo u emailu je kratko rekao kako tvrtka “uvijek posluje u skladu s američkim zakonima.”
Ogranak latinoameričke tvrtke za hranu Goya Foods iz Portorika također je primio pošiljku paste u studenom 2023., stoji u podacima carine, i to od podružnice Xinjiang Chalkis. Taj poljoprivredni proizvođač nastao je od kineske državne tvrtke Xinjiang Production and Construction Corps (XPCC), koji je još uvijek veliki dioničar. XPCC je ogromna paramilitarna organizacija nastala 1954. s ciljem razvoja gospodarstva regije Xinjiang, a SAD joj je 2020. nametnuo sankcije zbog navodnih kršenja ljudskih prava. Ni Xinjiang Chalkis ni njihova kalifornijska podružnica American Chalkis nisu bili sankcionirani.
Glasnogovornica Goya Foodsa Natalie Maniscalco pokazala je dodatne dokumente kojima se potvrđuje isporuka, no kaže kako je pošiljku zadržala američka carina, a potom ju i vratila tvrtci nakon što je otkrila kako “se ne radi o proizvodu prisilnog rada.” Izvršni direktor American Chalkisa Peng He u emailu je nakon objave članka rekao kako je on otkupio udio Xinjiang Chalkisa 2018. godine.
CPB je odbio komentirati.
Organizacije za ljudska prava navode kako je Kina u “kampove za re-edukaciju” zatvorila čak do milijun ljudi iz ujgurskih, kazahstanskih i kirginstanskih manjina. Taj potez osudio je SAD i druge zemlje, nazivajući ga genocidom. Kina odbacuje optužbe za kršenje ljudskih prava i tvrdi kako su kampovi s visokim osiguranjem u Xinjiangu namijenjeni strukovnoj obuci, kao i da su dio kineskog programa za borbu protiv terorizma.
Administracije američkih predsjednika Trumpa i Bidena poduzele su niz mjera kako bi stvorili pritisak na Kinu zbog Xinjianga. Temeljem takozvanog Magnitskyjevog zakona uvedene su sankcije XPCC-ju u srpnju 2020., nakon čega je u lipnju 2021. zabranjen uvoz proizvoda od pamuka, rajčica i polisilikona iz te regije.
Predsjednik Joe Biden potpisao je zakon za prevenciju prisilnog rada Ujgura u prosincu 2021. godine. Taj zakon oštriji je od ranijih, jer od uvoznika zahtijeva da dokažu da proizvodi koje uvoze iz Xinjianga nisu povezani s prisilnim radom. “Ako vaša tvrtka proizvodi u tom području, morat ćete dokazati da u proizvodnji niste koristili robovski rad. Teret je na vama,” rekao je jedan od autora prijedloga zakona, senator s Floride Marco Rubio, 2021. godine.
Američki političari iz dvostranačkog Zastupničkog odbora za Komunističku stranku Kine prošli mjesec su pozvali Bidenovu administraciju da pojača primjenu zakona. Wall Street Journal izvijestio je kako su senatori i kongresmeni pozvali na zatvaranje rupe u pravilima o trgovini koja dopušta malenim pošiljkama da zaobiđu carinske kontrole. Također su pozvali na kazneno gonjenje svih koji profitiraju od prisilnog rada Ujgura.
“Ovaj primjer proizvoda od rajčice povezanih s prisilnim radom koji još uvijek završavaju na policama amerikih dućana potpuno je neprihvatljiv i dodatno naglašava koliko je važno da značajno ojačamo zakon za prevenciju prisilnog rada Ujgura,” rekla je članica Zastupničkog doma Raja Krishnamoorthi za Forbes.
Podaci američke carine pokazuju kako su temeljem tog zakona uglavnom zaplijenjeni elektronika i odjeća i tekstil od pamuka. Poljoprivredni proizvodi poput rajčice čine samo 1 posto dobara ukupne vrijednosti 2,2 milijarde dolara, zaplijenjenih od 2022. godine. Čak i prije zabrane, obujam uvoza rajčica iz Kine u SAD bio je malen. SAD je veliki izvoznih rajčica, iako je kineska pasta od rajčica oko 70 posto jeftinija od proizvoda iz Kalifornije, pokazuju podaci stranice Tomato News.
“Jedini razlog zašto se ovo događa bio bi trošak,” rekao je Bruce Rominger, predsjednik udruge California Tomato Growers Association. “Kalifornija ima jedne od najstrožih zakona o okolišu, sigurnosti hrane, radu i plaćama u čitavom SAD-u, a s tim standardima dolaze i veći troškovi.”
Ne bi trebalo biti iznenađujuće da dobra i materijali iz Xinjianga još uvijek pristižu u SAD. U Kini se proizvodi oko 20 posto svjetskog pamuka, a velika većina toga upravo u Xinjiangu. Reuters je u rujnu izvijestio kako je američka carina pronašla tragova pamuka iz Xinjianga na 15 posto pamučne odjeće koje su testirali između prosinca 2022. i svibnja 2023. godine.
Autor originalnog članka: Iain Martin, Forbes
Link: The U.S. Banned Xinjiang Tomatoes Over Forced Labor Fears. Amazon And Walmart Still Sell Them
(Prevela: Nataša Belančić)
