Što poslovni sektor očekuje od buduće Vlade? Ovo je nekoliko ključnih poteza
Iza nas su parlamentarni izbori koji su pokazali visoku motiviranost biračkog tijela – izlaznost je bila preko 60 posto. Rezultati izbora su takvi da još uvijek nije jasno tko će formirati novu Vladu, no tko god oni bili, čeka ih nekoliko ključnih pitanja na koje će trebati dati odgovore.
Hrvatsko tržište rada posljednjih nekoliko godina doživjelo je prilično velike promjene. Značajno se promijenio odnos ponude i potražnje radnika. Uz to što se veliki broj radno sposobnih ljudi iselio iz zemlje, došlo je i do otvaranja novih radnih mjesta, što je stvorilo manjak radnika. Kako sada stvari stoje, manjak radnika bit će prisutan i u narednim godinama,
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca za FORBES Hrvatska kaže da ćemo u idućih nekoliko godina broj radno sposobnih građana dodatno smanjiti za više od 100 tisuća. Radi se o prognozama Europske komisije koje Hrvatsku svrstavaju među četiri zemlje s najvećim očekivanim padom radne snage.
Povećati participaciju radno sposobnog stanovništva
“Potrebna je jača aktivacija radno sposobnog stanovništva, s naglaskom na žene, koje imaju nisku participaciju na tržištu rada. Uz to, treba imati na umu da je u emigraciji čak 16 posto stanovništva, a da se jaz u medijalnoj plaći, prema paritetu kupovne moći između Hrvatske i EU smanjuje, pa bi povratak mnogima mogao biti sve atraktivnija opcija”, kaže Stojić.
Dodaje i da bi pametnim politikama na tržištu rada te u obrazovnom i mirovinskom sustavu mogli smanjiti potrebu za uvozom strane radne snage, na oko 20 do 25 tisuća godišnje u razdoblju od idućih sedam godina.
Fleksibilniji Zakon o radu
Također, smatra da bi trebalo izmijeniti Zakon o radu, koji bi, kako kaže, trebalo prilagoditi potrebama današnjice.
“Mladi danas žele fleksibilnije uvjete rada, fleksibilnije radno vrijeme i navikli su mijenjati radna mjesta, raditi od kuće itd. Zakon kojim su regulirani radni odnosi trebao bi pratiti te promjene”, kaže Stojić.
Od mjera koje bi konkretno trebalo provesti u HUP-u predlažu povećanje praga broja zaposlenika za obvezu donošenja pravilnika o radu s 25 na 35. Zatim, smatraju da bi trebalo omogućiti potpisivanje ugovora o radu elektroničkim potpisom. Također, smatraju da bi bilo potrebno jasnije definirati odredbe kod ugovora o radu na izdvojenom mjestu i radu na daljinu. Zanimljivo je i da predlažu ukidanje obveze vraćanja radnika na rad, te da se ona zamijeni isplatom novčane naknade.
Daljnje porezno rasterećenje rada
Usprkos tome što je posljednjih godina provedeno nekoliko krugova porezne reforme u HUP-u smatraju da je potrebno dodatno porezno rasterećenje rada.
“Ukupni troška poslodavca za isplatu neto plaće od 2600 eura, koliko imaju, na primjer, IT stručnjaci ili liječnici, iznosi oko 4680 eura. Državi ide gotovo 1900 eura”, ističe Stojić i dodaje da lokalna samouprava ima suficit proračuna, što znači da postoji prostor za smanjenje poreza na dohodak i podizanje praga za višu stopu poreza.
Upozorava i na nedostatke u obrazovnom sustavu, za koji kaže da su ulaganja više nego dovoljna. “Hrvatska u obrazovanje ulaže 5,4 posto BDP-a dok je prosjek EU 5 posto. Također, ulažemo 12 posto proračuna, dok je prosjek EU 10 posto, ali je obrazovne programe potrebno prilagoditi potrebama tržišta rada”, pojašnjava Stojić.
Porez na rentu izjednačiti s porezom na rad
Smatra i da je potrebno izjednačiti porezni tretman prihoda od rada s prihodima od rente. Naime, u HUP-u smatraju da je ulaganje u nekretnine za najam postalo svojevrsna porezna oaza.
“Efektivna stopa kojom se oporezuje prihod od najma turistima iznosi negdje od 1 do 10 posto i drastično je manja od efektivne stope poreza na rad. Kada bi ulaganja u proizvodnju imala takav porezni tretman imali bismo milijarde eura ulaganja u industriju”, kaže Stojić.
