Što su u sučeljavanju Milanović i Primorac govorili o gospodarstvu i tko je više iskusio tržište
Na jedinom sučeljavanju dvojice kandidata za predsjednika koji su prošli u drugi krug izbora ekonomija i gospodarstvo se spomenulo u tek nekoliko pitanja, ali tijekom cijelog sučeljavanja više nego ikada do sada Dragan Primorac se predstavljao kao poduzetnik koji zna što je tržište i prozivao Milanovića da ne zna ništa o ekonomiji – a ovaj mu je žestoko uzvraćao i optuživao ga da gradi karijeru na “državnoj pipi”
Kao što je poznato, predsjednik države u Hrvatskoj po svojoj funkciji nema direktne ovlasti donositi zakone ili drugim mjerama utjecati na smjer kretanja ekonomije, ali može upozoravati ili komentirati s pozicije autoriteta, ili, u slučaju nekih kriznih situacija može zahtjevati i izvanredno zasjedanje Sabora. A to je razlog što su i kandidati za predsjednika u ovoj predizbornoj utrci govorili i o ekonomskim temama, te se trudili predstaviti koliko poznaju gospodarske probleme u Hrvatskoj.
Koja bi gospodarska grana trebala biti ona koja bi bila ključna za daljnji razvoj Hrvatske i bolji standard života građana?, bilo je jedno od pitanja koje je postavljeno obojici kandidata u sučeljavanju organiziranom na HRT-u.
Zoran Milanović, aktualni predsjednik koji se bori za još jedan mandat i drži značajnu prednost iz prvog kruga, prvo je krenuo nabrajati svoja postignuća iz vremena kada je bio premjer, i redati kritiku poteza Plenkovićeve vlade.
Milanovićev apel za proizvodnju
Milanović je rekao da je Hrvatska u vrijeme dok je on bio premijer imala izbalansiran proračun, da je po prvi puta u povijesti imala primarni proračunski surplus, odnosno suficit, da je po prvi puta u povijesti imala pozitivan saldo tekućeg računa, a da „pod Plenkovićem Hrvatska već nekoliko godina živi na kreditu“. „Novac dolazi, turizam spašava stvar, čak ni on ne pomaže da Hrvatska bude u pozitivnoj platnoj bilanci i vi me pitate što bi bilo? Proizvodnja. Proizvodnja u onim granama koje smo, nažalost, zauvijek izgubili zbog pljačke i nemara. Proizvodnja u metalnoj industriji koju je Hrvatska i Slovenija, u okviru bivše Jugoslavije, za koje ja nisam bio kandidat za Partijske komitete, bila jača od Češke, Mađarske da ne spominjemo. Bila je jača od nekih država. To je to znanje. Dakle, proizvodnja tog viška vrijednosti. Usluge, usluge će uništiti Zapad. To je fikcija. To je računovodstveni trik.“, odgovorio je Milanović.
Dragan Primorac je pak na pitanje o ključnoj gospodarskoj grani krenuo odgovarati kritikom Milanovićeve vlade i njegovog razumijevanja ekonomije.
Primorac – vjera u IT tehnologiju
„Znate što je smiješno? Zoran Milanović priča o gospodarstvu. Nije zaradio jednu plaću. Ova tri mjeseca živio je na minimalcu. Nitko živ ne zna kako je. Znate vi što vam je bilo tijekom minimalca? Vi ste, Zorane Milanoviću, dobili od države za mirovinsko i zdravstveno 20 puta više od onog što ste im uplatili, vi pričate o gospodarstvu. No, idemo nazad. Vaš uspjeh je bio da ste digli PDV s 23 na 25 posto, zadužili državu na 83 posto BDP-a sa 63 posto i srušili gospodarstvo. Bili ste jedina država koja nije rasla. A kad govorim o hrvatskom gospodarstvu, ja govorim o IT-tehnologijama, govorim o biotehnologijama, govorim o proizvodnji hrane, govorim o obrazovanju hrvatskog čovjeka.“, govorio je Primorac.
Milanović mu je pak replicirao da on mnogo bolje poznaje ekonomiju od njega, da je on u odnosu na njega – Milton Friedman.
„Hrvatska koja nije rasla, Hrvatska koju sam zatekao s ogromnim proračunskim deficitom HDZ-a i vaše ekipe, imala je proračunski deficit od 8 posto. U trenutku kada je EU provodila politiku austeritija, štednje i rezanja. Sada, potpuno druga priča. Hrvatska je zadnju godinu, u posljednjih dana mog mandata, izašla iz gliba, imala rast koji Plenkovićeva vlast nije dostigla prve tri godine. A znate zašto sad nominalno rastemo? Radi Fonda solidarnosti i obnove, i kako se već ta milostinja ne zove.“, rekao je Milanović.
“Je li istina da je za vašeg mandata mirovina rasla 12 eura, gospodine Zorane Milanoviću? A vi govorite o mirovincima. Vi govorite, je li istina da je rasla plaća 24 eura? Je li istina? Je li istina da ste smanjili plaće prvi put u povijesti profesorima, nastavnicima, cijelom javnom sektoru? Sve dodatke koje smo mi stvarali, to je ta Hrvatska koju vi ne znate, ili ja vas razumijem, ne znate, niste gospodarstvenik. Cijelo vrijeme kad primate plaću od privatnog sektora kojeg napadate, možete tako govoriti, ali ne možete dugo.“ Uzvratio je prozivkama Dragan Primorac.
Na tržištu ili na pipi?
Zanimljivo je da su si oba kandidata tijekom sučeljavanja mnogo puta predbacivali tko je više vezan za „državne jasle“, tko više živi i prosperira od državnog novca, a Dragan Primorac, koji se u prvom krugu više predstavljao kao znanstvenik i liječnik, ovog puta se više puta odvažio da se predstavlja kao gospodarstvenik, a spomenuo je da je on više od Milanovića „na tržištu“.
Milanović mu je pak odbrusio da nije „na tržištu nego na pipi“.
Primorac je tvrdio da je Milanović “partijski uhljeb kojeg plaćaju hrvatski građani, ja sam poduzetnik koji imam život mimo politike.”
No, Milanović je ponovno, kao i tijekom prvog kruga kampanje provlačio stav o vezanosti karijere Dragana Primorca uz politiku, aludirajući na poslovni uzlet privatne poliklinike u kojoj ima udio (Sveta Katarina) i plaćanja iz državne blagajne, odnosno preko HZZO.
Činjenica je da je Zoran Milanović sada – kao izabrani predsjednik države – doista na državnoj plaći, a on sam je rekao da je više od 30 godina „u javnoj službi“, te da je tri i pol godine bio privatni poduzetnik, konzultant. Milanović je ustvrdio da nije loše poslovao u tom razdoblju, a Primorac mu je govorio da je ” živio na minimalcu.”
No, i Dragan Primorac se teško može predstavljati kao „poduzetnik“, ili kao osoba koja je izložena surovostima tržišta. I sam je bio ministar, dakle na državnoj plaći, a i više puta je bio prijavljen na bolnice u kojima je radio ili preko sveučilišta, a sve to je „iz državne blagajne“. Primjerice, od 2014. do 2019. bio je na nekoliko radnih sati prijavljen preko bolnice Srebrnjak, a danas je prijavljen dio radnih sati preko Medicinskog fakulteta u Splitu, dio preko Sveučilišta u Osijeku, a tek jedan dio preko bolnice Sveta Katarina. A poliklinika Sveta Katarina je srpnju 2024. godine također s HZZO sklopila ugovor o niz dijagnostičkih pretraga.
