Gdje se u Europi najskuplje pune električni automobili i kako stoji Hrvatska
Cijena punjenja električnih vozila varira u europskim zemljama. Euronews Business istražio je kolike su te razlike i gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije napuniti automobil strujom. Najskuplje su Norveška i Slovenija, a Hrvatska ovoga puta nije među ekstremima
Vožnja Europom u električnom automobilu najbolje se isplati na Islandu i Portugalu, a najskuplje će proći oni koji zastanu na punionicama u Norveškoj i Sloveniji, pokazuju podaci Europskog opservatorija za alternativna goriva (EAFO).
Hrvatska se svrstala među zemlje gdje su cijene punjenja električnih vozila oko europskog prosjeka. U toj skupini država su i dvije najveće ekonomije na kontinentu – Njemačka i Francuska te Italija, Danska i Švedska.
Kako bi se standardiziralo istraživanje, izračuni su se temeljili na tipičnoj sesiji brzog punjenja DC za Tesla Model 3, drugo najpopularnije električno vozilo u Europi, nakon Tesla Model Y.
Istraživači EAFO-a izračun su radili temeljem 25-minutnog punjenja za generiranje 10 do 80 posto napunjenosti baterije na javno dostupnim punjačima, a podatke o cijenama zatražili su izravno od operatera punionica (CPO), piše Euronews Business.
Island najpovoljniji
Island je rangiran kao najpovoljnije mjesto u Europi za punjenje Tesle Model Y, po cijeni od 2,89 eura na 100 kilometara. Time se rangirao bolje od Portugala, gdje vozači moraju izdvojiti 3,18 eura da prijeđu istu udaljenost. Finska je zauzela treće mjesto, a tamo vozači za DC brzo punjenje plaćaju 4,63 eura.
Iako je malo tržište, Island je snažno prihvatio električna vozila, osobito u glavnom gradu Reykjaviku. Njegovi izdašni izvori obnovljive energije pomogli su u snižavanju cijene punjenja električnih vozila.
Nakon Portugala, među najjeftinijima je susjedna mu Španjolska sa 7,11 eura.
Cijene se u državama južne Europe dalje kreće ovako: Bugarska (7,34 eura), Italija (9,12 eura), Grčka (9,83 eura), Malta (9,83 eura) i Cipar (9,83 eura).
Među zemljama sjeverne i srednje Europe cijene se kreću između sedam i deset eura. Estonija i Njemačka bile su najskuplje zemlje u skupini s naknadama od 9,99 eura i 8,93 eura na 100 kilometara, a odmah iza njih je Danska s 8,81 eura.
U Francuskoj se plaćalo 7,26 eura, nešto manje nego u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je tarifa za zadane parametre 7,79 eura. U Austriji je naknada iznosila 7,88 eura.
S druge strane, daleko najskuplje mjesto u Europi za punjenje električnih automobila je Norveška. Za prijeđenih 100 kilometara vozači će morati izdvojiti gotovo šesterostruko više nego na Islandu – nevjerojatnih 18,93 eura. Razlika u cijeni je 16,04 eura.
Neće puno povoljnije proći ni oni koji se zateknu u Sloveniji, drugoj najskupljoj zemlji gdje cijena za istu količinu “strujnog goriva” iznosi 17,02 eura.
Energetski ekonomisti vjeruju da se razlike u troškovima naplate diljem Europe mogu pripisati nekoliko čimbenika, uključujući izvore električne energije, poreze i vladine politike, pri čemu zemlje s obilnim obnovljivim izvorima obično imaju niže troškove jer su manje ovisne o uvezenim fosilnim gorivima. Suprotno tome, zemlje s visokim porezima, mrežnim naknadama ili oslanjanjem na skupi uvoz, poput Danske i Njemačke te imaju više cijene.
Više javnih punionica nego ikad prije
Nizozemska je vodeća u Europi s više od 154 tisuće javnih punionica za električna vozila, što odražava snažnu predanost zemlje usvajanju električnih vozila i njezinu spremnost da ulaže u vitalnu infrastrukturu električnih vozila.
Njemačka i Francuska imaju opsežne javne mreže za punjenje električnih vozila, a obje zemlje imaju više od 125 tisuća javnih punionica. Njemačka je druga iza Nizozemske sa 130.828, dok je Francuska na trećem mjestu sa 127.530, prema podacima EAFO-a.
Kao najveće europsko automobilsko tržište, Njemačka je brzo povećala svoju stopu prihvaćanja električnih vozila, pri čemu su električna vozila činila više od 25 posto prodaje novih automobila u 2023. godini. Brojke EAFO-a za 2024. pokazuju da se trend promijenio, budući da je prodaja u prvoj polovici ove godine 184 tisuće baterijskih električnih vozila, što predstavlja smanjenje od 16,4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
