Macron dolazi u Beograd. Je li to korak prema kupnji Rafalea i što to znači za EU
U četvrtak i petak francuski predsjednik Emmanuel Macron bit će u službenom posjetu Beogradu. Zašto je taj susret važan i koje teme će se naći na stolu?
Nije prošlo ni pet punih mjeseci otkako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u Parizu bio kod svog francuskog kolege Emmanuela Macrona, a Francuzi već uzvraćaju posjet. Bit će to prilika da dvojica šefova država razgovaraju o gospodarskim temama, obrani, energetici i umjetnoj inteligenciji.
Nakon što je još u travnju izjavio da je budućnost Srbije “u Europskoj uniji… i nigdje drugdje”, francuski predsjednik nastavlja “ofanzivu šarma” na Zapadni Balkan, piše Euronews povodom službenog posjeta francuske delegacije Beogradu koji će se, kako je izvijestila Elizejska palača, odvijati 29. i 30. kolovoza.
Jedna od gorućih tema bit će prodaja 12 borbenih zrakoplova Rafale proizvedenih u Francuskoj u vrijednosti od 3 milijarde eura.
Beograd je ove godine povećao ulaganja u naoružanje i “Francuska im je pritom postala omiljena destinacija”, komentirala je dr. Sophie Gueudet, istraživačica specijalizirana za zapadni Balkan na Scuola Superiore Sant’Anna u okviru projekta Horizon RE-ENGAGE u Italiji.
Pokušaj je to Macrona da učvrsti bilateralne odnose pokušavajući Srbiju odvratiti od ruske ovisnosti o obrambenim i sigurnosnim sustavima. “Povratak srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića bliže sferi Europske unije bio bi Macronu pametan diplomatski potez”, sugerira Gueudet.
Ipak, većina stručnjaka uvjerena je kako je takav rasplet iluzija.
“Srbija posljednjih nekoliko godina njeguje dobre veze s Rusijom i Kinom”, objasnio je Florian Bieber, profesor povijesti i politike jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu.
Kineski čelnik Xi Jinping posjetio je Beograd u svibnju u sklopu svog prvog posjeta Europi od pandemije koronavirusa 2020. godine. Peking je ulio milijarde u Srbiju, posebno u rudarstvo i proizvodnju. Što se tiče Rusije, Srbija je i dalje njezin najbliži saveznik na Zapadnom Balkanu zbog njihove čvrste energetske suradnje, protivljenja neovisnosti Kosova i zajedničke pravoslavne vjere.
“Svaki put kada postoje ta partnerstva s EU-om, Beograd uspijeva izbalansirati svoj odnos s Kinom i Rusijom. Srbija nikada neće staviti sva jaja u jednu košaru”, rekao je za Euronews Strahinja Subotić, viši istraživač Centra za europsku politiku u Beogradu.
“Sve dok Srbija bude energetski ovisna o Rusiji, a Kosovo ovisi o Rusiji, Kremlj će uvijek imati utjecaj”, dodao je.
Trnovit pristupni put Srbije u EU
Velika tema susreta u Beogradu bit će i pristupanje Srbije Europskoj uniji, kojem je jedan od temelja normalizacija odnosa s Kosovom. Beograd ne priznaje suverenitet Prištine, koja je proglasila neovisnost 2008. godine. Brojni pokušaji smirivanja i dijaloga pod vodstvom Bruxellesa posljednjih godina su propali.
“Zbog napetog geopolitičkog konteksta i nepostojanja sustava provjere što će Srbija učiniti s ovim povećanim obrambenim kapacitetima, skeptična sam da je mudra odluka da Francuska uopće prodaje oružje Srbiji”, navodi Gueudet.
Čini se da je Macron na strani Srbije u sukobu. Francuska je početkom kolovoza osudila “množenje jednostranih akcija kosovskih vlasti”, koje “ugrožavaju napore za normalizaciju”.
Analitičari su i dalje skeptični prema Vučićevoj političkoj volji da stvarno krene naprijed s integracijom u EU. “Ovi pokušaji su više pokušaj približavanja Srbije EU kroz ekonomske elemente nego vrijednosti integracije u EU. Službeno, Srbija je predana svom pristupanju EU, ali nije bilo značajnijeg napretka u posljednjih nekoliko godina”, kaže Bieber.
Dok je Beograd postigao određeni napredak u pravosuđu, ograničeni napredak postignut je u vladavini prava, borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i slobodi izražavanja, navodi se u godišnjem izvješću o napretku Srbije koje je Europska komisija objavila 2023.
“Vučić bi rado bio dio EU, ali samo ako se može ponašati kao mađarski Viktor Orban”, našalio se Subotić.
Europski parlament optužio je državu članicu EU-a Mađarsku za sve veće nazadovanje u pogledu vladavine prava, korupcije i LGBTQ+ prava u posljednjih nekoliko godina.
Pridržavajući se ovih demokratskih načela potrebnih za pridruživanje EU, stručnjaci vjeruju da bi Vučićeva vlada, često optuživana za represiju političkih protivnika i zataškavanje neovisnih medija, mogla mnogo izgubiti.
Euronews je zatražio komentar od srpske vlade.
