U akciji EPPO-a uhićen je i jedan od ključnih poduzetnika iz obitelji Pivac. Što to znači za tvrtku?
Miljenko Pivac i njegovi suradnici osumnjičenici su u EPPO-ovoj istrazi, koje je u četvrtak uhitila policija. Tereti ih se za subvencijsku prijevaru i krivotvorenje službenih isprava. Grupa Pivac u sklopu koje posluje i čakovečka tvrtka Vajda najveća je prehrambena industrija u Hrvatskoj.
Ured Europskog javnog tužitelja (EPPO) ponovno je aktivan. Pokrenuli su istragu protiv devet hrvatskih državljana i jedne pravne osobe zbog sumnje da su počinili subvencijsku prijevaru tešku više od devet milijuna eura i krivotvorili službene isprave. Međimurska policijska uprava uhitila je u četvrtak svih devet osumnjičenika, a prema naslužbenim informacijama među njima je i donedavni član uprave Mesne industrije Braća Pivac Miljenko Pivac. U vlasništvu te mesne industrije je od 2015. godine i čakovečka Vajda. Neslužbeno se saznaje da su uhićeni i predsjednik Nadzornog odbora Igor Miljak, predsjednik Uprave Vilim Simon i bivši predsjednik Uprave Alen Kajmović.
Forbes Hrvatska u lipnju je izvještavao o istrazi u Vajdi u kojoj je EPPO tada izuzeo dokumentaciju kako bi provjerio je li tvrtka dobila europski novac za projekte koji nikad nisu realizirani.
Mjesec dana nakon toga, Mesna industrija Braća Pivac najavila je kako će se njihov član Uprave Miljenko Pivac povući i nastaviti svoj angažman kao savjetnik. Službeno obrazloženje njegovog povlačenja bilo je posvećivanje internacionalizaciji poslovanja i daljnjem razvoju investicijskog portfelja Grupe, no moguće je da se povukao i zbog istrage koja se provodila kako bi smanjio štetu za tvrtku.
Od malog obrta do najveće prehrambene kompanije u Hrvatskoj
Grupa Pivac najveća je prehrambena kompanija u Hrvatskoj, a obitelj Pivac izgradila je svoj biznis kroz nekoliko generacija. Mesom se prvo počeo baviti Ante Pivac, djed osumnjičenog Miljenka Pivca. Njegovi roditelji Milenko i Mila pokrenuli su obrt 1952. godine. On se postepeno širio otvaranjem mesnica u okolnim mjestima, a obiteljskom poslu priključili su se i sinovi Ante zvani Tonči, Ivica i Neven. Obitelj 1990. godine pokreće tvrtku, a sljedećih godina firma se nastavila znatnije širiti.
Ojačali su svoj posao sa suhomesnatim proizvodima i akvizirali kliški Dalmesso koji su kasnije i pripojili. Proširili su poslovanje na turizam i dodatno jačali posao s mesom.
Tonči Pivac preminuo je 2019. godine, a njegov udio naslijedio je njegov sin Miljenko Pivac. Četiri godine kasnije, iznenada je preminuo i Ivica Pivac.
Osim Mesne industrije Braća Pivac i Mesne industrije Vajda, u grupi su još PPK Karlovac i Kraš koji je u njihovom većinskom vlasništvu. U tijeku je i preuzimanje Celjskih mesnina u Sloveniji, no ono je naišlo na razne prepreke zbog kojih još nije okončano.
Mesna industrija Vajda osnovana je 1912. godine, a nakon preuzimanja 2015. godine doživjela je veliki uzlet. Tada je nabavila novu opremu, strojeve i transportna sredstva, unaprijedila informatičku infrastrukturu, a kasnije je dograđen, rekonstruiran i moderniziran i njen proizvodni pogon. Uslijedile su i daljnje investicije i ulaganje u ekološki održivo poslovanje. Proizvodni asortiman Vajde čine svježe meso, mesni pripravci, trajni i polutrajni suhomesnati proizvodi, kobasice, salame i drugi mesni proizvodi.
Pivac se okušao u politici, no porazili su ga birači uvezeni iz Hercegovine
Miljenko Pivac kao i cijela obitelj u svom kraju imaju pozitivnu reputaciju, pa je objava Vrgorskih novina na Facebooku u kojoj se ističe stav kako on nije kriv za djela koja mu se stavljaju na teret dobila gotovo jednoglasnu podršku. Pivci slove za socijalno osjetljive ljude koji su godinama pomagali siromašnima. Zahvaljujući njihovoj mesnoj industriji, nezaposlenost u Vrgorcu je vrlo niska.
Miljenko Pivac u svom životu pokazao je interes i za političkim angažmanom. Sudjelovao je u Akademiji za politički razvoj, a na lokalnim izborima 2009. godine bio je kandidat za gradonačelnika neovisne liste “Ajmo za Vrgorac”. Tada ga je pobijedio HDZ-ovom Borislav Matković, koji to ne bi uspio bez pomoći birača iz Hercegovine. Njih više od 650 bilo je prijavljeno na adresama Dusina 0 i Škola 0.
Miljenko Pivac je prema sudu nekih sugovornika s hrvatske poslovne scene bio glavni kreator budućih poslovnih planova tvrtke Grupa Pivac iako se držao podalje od medija. Imao je dobre kontakte u različitim segmentima politike i gospodarstva, a mnogi ističu njegovu iznimnu diplomatičnost. Uhićenje i istražni zatvor presjekli su, međutim, njegovu poslovnu karijeru, a tek će se sumirati potencijalna šteta za tvrtku.
Kako EPPO opisuje krimen
EPPO je pojasnio da se potporom sufinanciranom sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (85%) i državnog proračuna Republike Hrvatske (15%) nadoknađuju korisnicima izgubljeni prihod i dodatni troškovi nastali ispunjavanjem obveza koje nadilaze standardne zakonske uvjete u uzgoju i tovu svinja. Osumnjičeni čelni ljudi Mesne industrije Pivac znali su, prema tvrdnjama EPPO-a, da njihova tvrtka ne ispunjava te uvjete, ali su ipak podnijeli krivotvorene prijave za gospodarstva svojih kooperanata, piše N1.
Tijekom godina, s ciljem lažnog prikazivanja da tvrtka ispunjava tražene uvjete, pet voditelja i kontrolora odjela kooperacije tvrtke kreiralo je, sumnja EPPO, dokumentaciju u kojoj su neistinito prikazivali da kooperanti društva primjenjuju propisane obveze iz navedene Mjere u uzgoju i držanju svinja za tov, te da tvrtka ispunjava tražene uvjete za dodjelu potpore.
Od ukupno traženih preko devet milijuna eura, tvrtki je isplaćeno više od 5,4 milijuna eura subvencija iz izvora Europske unije, no kada je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrdila nepravilnosti u postupanju tvrtke, uskratila je plaćanje tražene potpore tvrtki za 2022. godinu u iznosu od 3,6 milijuna eura, te je izdala nalog za vraćanje dijela nezakonito primljenih sredstava. Tvrtak je tada i vratila približno 1,5 milijuna eura, priopćio je EPPO. Za 2022. godinu im nije niti isplaćena potpora.
Drugim riječima, Vajda, kao tvrtka u okviru Grupe Pivac je već vratila dio subvencija na koje nije imala pravo, a dio im niti nije isplaćen. No činjenica da su pokušali lažno prikazati da tvrtka ispunjava uvjete – došla je na naplatu. Neovisno o financijskoj šteti, nema sumnje da će trpjeti veliku reputacijsku štetu.