Uskok i EPPO: Kako se financiraju, koliko imaju tužitelja i kolike su im plaće
Zavirili smo u Izvješće glavnog državnog odvjetnika za 2023. godinu i financijske izvještaje Uskoka, te EPPO-a koji se financira izravno iz proračuna EU. Većina Uskokovih prihoda odlazi na rashode za zaposlene, a zadnjeg dana prošle godine tamo je bilo 33 pravosudnih dužnosnika. U Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu je šest europskih delegiranih tužitelja, a na plaće koje primaju od EPPO-a im se iz hrvatskog državnog proračuna plaćaju obvezni zdravstveni i mirovinski doprinosi
Odluka glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da istragu oko mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca povezanih s javnim nabavama medicinskih uređaja u hrvatskim bolnicama nastavlja Uskok, a ne Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), izazvala je mnoštvo reakcija jer se mnogi pribojavaju kako će izgledati nastavak tog velikog i škakljivog pravosudnog postupka u kojem je među osumnjičenima (bivši) ministar zdravstva Vili Beroš, odgovorni u bolnicama te poduzetnici, među kojima i Hrvoje Petrač sa sinovima.
Kritike oporbe su žestoke, a predsjednik države Zoran Milanović je u objavi na Facebooku sumirao: europski su tužitelji započeli istragu, prikupili više dokaza, obuhvatili veći broj osumnjičenih i kaznenih djela. „Znajući k tome kako DORH-u nedostaje i ljudi i sredstava, to su čvrsti argumenti zbog kojih je EPPO trebao nastaviti i završiti istragu“, poručio je. Dodao je i da se opravdano može sumnjati kako istrage u tom slučaju, koji je obuhvatio i ministra Beroša ne bi bilo da se pitalo DORH „koji se korupcijom u Ministarstvu zdravstva počeo baviti tek prije nekoliko tjedana, za razliku od europskih tužitelja koji su istragu pokrenuli prije pet mjeseci“. Premijer Andrej Plenković je replicirao i, među ostalim, rekao da je nelogičnost u toj izjavi da bi DORH imao manjak ljudi dok istovremeno u EPPO-u radi svega šest tužitelja.
| Popunjenost u DORH-u 78 posto U izvještaju glavnog državnog odvjetnika stoji da su u 2023. godini bila popunjena mjesta za državne odvjetnike, koja su predviđena sistematizacijom, ali ne i zamjenika kojih je daleko više. Sistematizacijom je, naime, predviđeno 778 radnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika, od kojeg je broja bilo popunjeno samo 78 posto. |
S obzirom na aktualni slučaj, koji uključuje i ministra Beroša, ali i ranije zvučne slučajeve koje je pokrenuo EPPO, provjerili smo s kakvim proračunima i s koliko ljudi barataju u Uredu europskog javnog tužitelja, čija je uloga fokusirana na zaštitu financijskih interesa EU-a (a kadrovski se popunjava stručnjacima iz domaćeg pravosudnog sustava), te u Uskoku koji se u okviru DORH-a bavi korupcijom i organiziranim kriminalom.
Zavirili smo u Izvješće glavnog državnog odvjetnika za 2023. godinu, koje je objavljeno u travnju ove godine, te financijske izvještaje koje objavljuje Uskok na svojim internetskim stranicama. EPPO-u smo pak poslali upit s obzirom na to da je objavljen samo podatak o ukupnim troškovima (66 milijuna eura u 2023. godini i 72 milijuna eura u 2024. godini, što se financira iz Općeg proračuna EU-a), ali ne i koliko konkretno od toga otpada na njihov hrvatski ured. U odgovoru koji smo primili stoji da zagrebački ured nema poseban proračun, sve se financira iz općeg proračuna EPPO-a koji ima sjedište u Luksemburgu.
Za početak rekapitulacije valja istaknuti da Uskok već godinu i pol nema ravnatelja nego tu funkciju obavlja v.d. ravnatelja (sada je to Sven Mišković kojeg je imenovao Ivan Turudić) jer se na natječaj u rujnu prošle godine nitko nije javio, a još se ne zna kada će biti raspisan novi. Glavni državni odvjetnik je u intervjuu na HTV-u rekao da „sve funkcionira“, a da su uvjeti za ravnatelja Uskoka prestrogi i treba ih olabaviti, što će se postići izmjenom Zakona o državnom odvjetništvu.
Podaci kažu sljedeće: za ovu godinu Uskok ima proračun u iznosu 4,9 milijuna eura, a projekcija za 2025. godinu je 5 milijuna eura. Rashodi za zaposlene su u ovoj godini 3,6 milijuna eura, od čega za plaće ide 2,9 milijuna eura.
Uskok: Zaposleno 33 pravosudnih dužnosnika
Prema izvještaju glavnog državnog odvjetnika, u Uskoku je zadnjeg dana prošle godine bilo zaposleno 33 pravosudnih dužnosnika, odnosno tužitelja (od toga su 23 žene), a uz savjetnike i stručne suradnike, vježbenike, službenike i namještenike imao je ukupno 97 zaposlenih. Konstantno su tijekom ove godine bili otvoreni oglasi za voditelja odjeljka, upisničara, zapisničara, višeg stručnog savjetnika ili državnoodvjetničkog savjetnika.
Ne ulazeći u pravne razloge i moguću političku pozadinu ili motive koji stoje iza Turudićeve odluke da se istraga o najnovijoj aferi u zdravstvu prebacuje isključivo u ruke Uskoka, valja istaknuti da „europski delegirani tužitelji“ koji provode istrage za EPPO u Hrvatskoj u svom radu djeluju potpuno neovisno o nacionalnim tijelima, a nadziru ih europski tužitelji u središnjem uredu EPPO-a.
U zagrebačkom uredu je trenutno šest delegiranih europskih tužitelja i 11 pomoćnika nacionalnih delegiranih europskih tužitelja. Možda ih je malo, kako to implicira premijer, ali iz njihovih redova nismo čuli do sada da ih je premalo. S druge strane, DORH (i Uskok) su pod pritiskom velikog broja slučajeva, a u prošloj godini je nakon završene istrage Uskoka podignuta optužnica protiv 605 osoba. U izvješću državnog odvjetnika se pak kaže: „Ukupan broj optužnica koje su bile u radu pred nadležnim sudovima veći je za 10,56 %, a to povećanje u odnosu na 2020. godinu iznosi 37,2 % (520 optužnica). Veći broj optužnica koje su u radu pred sudovima opterećuje rad Ureda zbog povećanog angažiranja kapaciteta u sudskim postupcima.“
Ukratko, imaju posla preko glave, a aktualni šef DORH-a im je prebacio i dodatni veliki slučaj iako su to mogli nastaviti raditi tužitelji EPPO-a.
EPPO plaća šest delegiranih tužitelja, a Hrvatska podmiruje obvezne doprinose
Što se tiče samih delegiranih europskih tužitelja, njihov status je prilično zanimljiv. Iz EPPO-a su nam odgovorili da je njih šestoro u zagrebačkom uredu zaposleno kao posebni savjetnici te ih se plaća iz europskog proračuna dok im Hrvatska pruža zdravstveno i mirovinsko osiguranje. (Za 11 pomoćnika koji su također u tom uredu rečeno je da su na plaći nacionalnih vlasti jer ih ne angažira EPPO.)
S druge strane, unatoč neovisnosti u radu – i činjenici da su delegirani tužitelji zaposlenici EPPO-a – oni su ujedno i članovi sustava državnog odvjetništva u RH. Tako se to službeno tumači u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, ali i prema EPPO-u gdje se kaže da su oni “aktivni članovi javnog tužiteljstva ili pravosudnih tijela država članica koje su ih predložile”.
Štoviše, Hrvatska im je ubuduće dužna plaćati obvezne mirovinske i zdravstvene doprinose po osnovi po kojoj su osigurani (dosad su ih plaćali sami, a država im je to refundirala), prema obrazloženju izmjena zakona o suradnji s EPPO-om koji je bio na dnevnom redu Vlade upravo prošloga tjedna. Tim se izmjenama također predviđa da delegirani europski tužitelj ima pravo na beneficirani staž, tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radu računa kao 16 mjeseci staža osiguranja (kao i tužitelji Uskoka).
Ministar Damir Habijan će, sve u svemu, za podmirivanje obveznih osiguranja i staž osiguranja s povećanim trajanjem za šest delegiranih europskih tužitelja u 2025. godini platiti 153 tisuće eura, a za 2026. godinu predviđa se 154 tisuće eura. Plaće delegiranih europskih tužitelja iznose oko 10 tisuća eura bruto, prema njihovim imovinskim karticama. Inače, u odluci Kolegija EPPO-a iz 2020. godine objavljena je tablica o iznosu osnovne mjesečne plaće u osam razina, pri čemu prva kreće od 5697,61 euro, a zadnja je na 8567,11 eura.
Plaće tužitelja Uskoka
Zakonska osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika u Hrvatskoj je pak od proljeća ove godine povećana na 787,75 eura bruto, a koeficijent za ravnatelja Uskoka je 7,14 dok je za njegove zamjenike 5,7. Ta se plaća uvećava za 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža, a najviše za 20 posto. Ugrubo, bruto plaća ravnatelja Uskoka bez uračunavanja staža bila bi oko 5600 eura, a zamjenika 4500 eura. To je, svakako, daleko manje nego što primaju delegirani tužitelji koji rade za EPPO.
Iz svega se čini da bi i hrvatskoj državi trebalo biti isplativo da delegirani tužitelji rade na što više slučajeva – prvenstveno zato što to znači da se efikasnije lovi one koji potkradaju i primaju mito vezano za EU izvore novca (i ne samo njih), ali i zato što su obvezni doprinosi na njihove plaće trošak hrvatskog proračuna. Treće, njihov veći angažman manje opterećuje sam Uskok. Također, to su kadrovi koji se regrutiraju iz hrvatskog sustava te, uz neovisnost koju im jamči EPPO i vrlo visoke plaće, pokazuju što se u takvim uvjetima rada može postići.
Rezultati EPPO-a u 2023.
Što se EPPO ureda u Hrvatskoj tiče, u prošloj su godini imali 47 aktivnih (277,9 milijuna eura procijenjena ukupna šteta) i 36 otvorenih istraga (69 milijuna eura), a na temelju njihova rada je dignuto 9 optužnica i optuženo 18 osoba, dok su dva predmeta odbačena, a četiri upućena nacionalnim tijelima. Što se tiče pravosudne djelatnosti u kaznenim djelima, bilo je sedam predmeta u fazi suđenja, četiri s odlukama prvostupanjskih sudova, četiri pravomoćne sudske odluke, četiri osuđujuće presude i nula oslobađajućih. Tražili smo i noviju statistiku, za ovu godinu, ali odgovorili su nam da je zasad ne mogu objaviti te da će to biti sastavni dio izvještaja koji će objaviti iduće godine.
Ured europskog javnog tužitelja je, podsjetimo, osnovan kao neovisno pravosudno tijelo Europske unije zaduženo za kazneni progon protiv počinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa Europske unije, a počeo je s radom u lipnju 2021. godine. Laura Codruţa Kövesi prva je glavna europska tužiteljica, a među europskim tužiteljima je i Tamara Laptoš koja je u ranijem dijelu karijere bila i ravnateljica Uskoka.
