Uskoro stupa na snagu Zakon o lobiranju. U Hrvatskoj se time navodno bavi 100-injak osoba

Uskoro na snagu stupa Zakon o lobiranju, koji bi ovu djelatnost trebao izvući iz “sive zone” jer definira pravila igre. Predviđene su i novčane kazne za razne prekršaje koje se kreću od 200 do 20 tisuća eura, a najvišu kaznu mogu dobiti pravne osobe koje se bave lobiranjem, a nisu upisane u registar

Lobiranje, koje je dugo vremena bilo u sivoj zoni konačno će biti zakonski regulirano jer za manje od mjesec dana, 1. listopada, na snagu stupa Zakon o lobiranju kojim su definirana pravila igre za sve koji sudjeluju u tom procesu. 

Lobisti pokušavaju utjecati na donošenje odluka, obično kroz direktan kontakt sa zastupnicima, predstavnicima vlade ili drugim donositeljima odluka. U svom najboljem obliku, lobiranje može služiti kao alat kojim se osigurava da glasovi različitih interesnih skupina budu saslušani i uzeti u obzir  prilikom donošenja političkih odluka, zakona itd.

Lobiranje se često percipira kao izvor korupcije

Unatoč svom legitimnom cilju – omogućiti dijalog između privatnog sektora, civilnog društva i donositelja odluka – lobiranje često izaziva sumnje i kritike zbog percepcije da može biti izvor korupcije i nepotizma. Jedan od ključnih problema u nereguliranom okruženju je taj da javnost ne zna tko lobira za koje interese i na koji način, što otvara prostor za potencijalne zloupotrebe.

Na primjer, ovih dana u javnost su procurile snimke sa sastanka jedne agencije za odnose sa skupinom brodara u kojoj se osoba iz agencije hvali vezama s ministrima i mogućnošću utjecaja na njih. Upravo je to dobar primjer zbog čega je bilo potrebno regulirati područje lobiranja i definirati pravila igre kako bi se postavila granica između legalnih aktivnosti i nečega što bi moglo spadati u sferu kriminala.

Primjeri lobiranja u praksi mogu uključivati sve, od gospodarskih udruženja koja lobiraju za povoljnije zakone o poslovanju, do nevladinih organizacija koje traže promjene u socijalnim politikama. Često se spominje i lobiranje velikih korporacija koje nastoje utjecati na odluke o poreznoj politici ili ekološkim regulativama.

Registar lobista bit će javno dostupan

Trenutno je, prije stupanja Zakona o lobiranju, u javno savjetovanje pušten Pravilnik o vođenju Registra lobista, u koji će se morati upisati svi koji se ubuduće legalno namjeravaju baviti ovom djelatnošću. Bilo da se radi o samostalnim lobistima, ili lobistima koji djeluju u sklopu organizacije u kojoj su zaposleni – kompanijama, udruženjima, nevladinim udrugama itd. Registar će biti dostupan javnosti, a prema ranije iznesenim procjenama Ministarstva pravosuđa i uprave u Hrvatskoj djeluje oko stotinu lobista.

S druge strane Zakonom su definirane i osobe koje se lobira, a radi se o dužnosnicima i drugim osobama na višim pozicijama u Vladi, Saboru, ministarstvima, i lokalnoj samoupravi – uglavnom, osobama koje mogu imati utjecaj na donošenje odluka. 

Zakonom je zabranjeno lobiranje koje uključuje korištenje lažnih informacija, i naravno, prijetnje ili bilo koje druge oblike prisile. Također, lobisti ne smiju davati nikakve darove ili druge oblike beneficija državnim dužnosnicima. S druge strane, zakon omogućuje i potiče registrirane lobiste da slobodno komuniciraju s donositeljima odluka, ali samo uz potpuno otkrivanje svojih interesa i aktivnosti.

Lobisti će podnositi godišnja izvješća o radu

Rad lobista nadzirat će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Osim što će voditi Registar, njima će lobisti jednom godišnje morati podnositi izvješće. Lobist će u izvješću morati dati prilično detaljne informacije – s kime je točno komunicirao i o kojoj temi, tko ga je angažirao kao i što se lobiranjem željelo postići. 

No, zanimljivo je da Vlada nije prihvatila prijedlog iz javne rasprave o Zakonu o lobiranju, da se i lobirane osobe, odnosno državni i lokalni dužnosnici, obvežu na izvješćivanje o sastancima s lobistima, na što bi, kako je u intervjuu za Poslovni dnevnik rekao Natko Vlahović, pionir lobiranja u Hrvatskoj, omogućilo dvostruku provjeru, čime bi se značajno smanjila mogućnost neregistriranog lobiranja.

Zakonom su predviđene i novčane kazne, za razne prekršaje, koje se kreću od 200 do 20 tisuća eura. Najveću kaznu, do 20 tisuća eura mogu dobiti pravne osobe koje se bave lobiranjem, a nisu upisane u registar. Predviđena je, između ostalih, i kazna za nepodnošenje izvješća o lobiranju koja može iznositi do tri tisuće eura.