Zbog snažne osobne potrošnje Hrvatska ima najveći rast BDP-a u Europskoj uniji
Sporija kretanja europskog gospodarstva nisu uspjela značajnije utjecati na rast hrvatskog BDP-a koji je u prvom tromjesečju porastao za 3,9 posto. Iako je rast nešto manji od očekivanja analitičara, ipak je najveći među zemljama članicama Europske unije.
Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je potrošnja kućanstava u prvom tromjesečju porasla za 6 posto na godišnjoj razini, što je ubrzanje u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine kada je rast iznosio 5,3 posto.
Gospodarstvo EU poraslo samo 0,4 posto
Pomalo iznenađuje skok bruto investicija u fiksni kapital, koje su porasle za 10,8 posto što je značajno ubrzanje u odnosu na tromjesečje ranije kada je rast iznosio 6 posto.
Iz podataka je vidljivo i usporavanje najvećih europskih ekonomija, koje su nam ujedno i najvažniji trgovinski partneri jer je izvoz roba i usluga u prvom tromjesečju pao za 2 posto.
Prema podacima Eurostata gospodarstvo je na razini EU u prvom tromjesečju poraslo za svega 0,4 posto na godišnjoj razini.
Analitičar Erste banke Alen Kovač smatra da, nakon dobrog početka, izgledi i za ostatak godine ostaju povoljni.
“Domaća potražnja, pogotovo osobna potrošnja, i dalje će ostati temelj rasta. Očekujemo pozitivna kretanja osobne potrošnje, zbog situacije na tržištu rada, rasta plaća, pogotovo u javnom sektoru. Tome treba pridodati i očekivani porast zaposlenosti i dvoznamenkasti rast realnih plaća”, navodi Kovač u “instant komentaru” Erste istraživanja.
Njihova je trenutna prognoza da bi BDP u 2024. godini mogao porasti za 3,1 posto.
Svoj komentar današnje prve procjene BDP-a objavila su i Raiffeisen istraživanja. Navode da ostaju kod svoje prognoze realnog rasta od 3 posto u ovoj godini.
Rast plaća diže osobnu potrošnju
“Na razini cijele 2024. godine ostajemo pri našim očekivanjima od 3 posto realnog gospodarskog rasta uz nepromijenjene izglede. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, europodručje je krenulo putem oporavka, a investicije su u solidnom zamahu uslijed povlačenja europskih sredstava. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća već se jedno vrijeme ocrtava u predvodniku gospodarskog rasta, osobnoj potrošnji. Ovdje je važno napomenuti da je potrošnja države uvelike pod pritiskom dogovorenih povećanja materijalnih prava u javnom sektoru, dijelom pod utjecajem inflacije iz prethodnih razdoblja te činjenice da je 2024. izborna godina, navodi se u komentaru Raiffeisena.
Prokomentirali su i rast bruto dodane vrijednosti (BDV) koja je u prvom tromjesečju porasla za 3,5 posto. “Na rast BDV-a u prvom tromjesečju 2024. utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u Građevinarstvu (+13,1 posto), na što su sugerirali podaci o obujmu građevinskih radova tijekom razdoblja siječanj-ožujak. Ohrabruje i rast u djelatnostima ICT-a (+9,9 posto godišnje), dok je solidna stopa rasta zabilježena i u Trgovini, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (+6,3 posto). Ipak, na oprez upućuju podaci o kretanju industrijske proizvodnje budući da je prerađivačka industrija u skladu s očekivanjima zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti za 1,5 posto”, stoji u komentaru.