Austrijski guverner uputio oštru poruku Europskoj središnjoj banci: Dosta subvencioniranja banaka
Robert Holzmann, guverner austrijske središnje banke, u intervjuu za Reuters zalaže se za to da Europska središnja banka prestane s tako izdašnim isplatama poslovnim bankama na ime kamata za deponirani višak likvidnosti
Guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann traži da se promijeni monetarna politika Europske središnje banke (ECB) te je u najnovijem intervjuu za Reuters poručio kako ona treba prestati sa subvencioniranjem poslovnih banaka u eurozoni i srezati im kamatnu stopu koju dobivaju za deponirane viškove likvidnosti.
ECB u minisu, HNB uspio izbjeći
Trenutno komercijalne banke imaju 3,2 bilijuna eura viška likvidnosti koji drže kod ECB-a po kamatnoj stopi od četiri posto, pa su ECB i mnoge središnje banke eurozone završile poslovanje u prošloj godini u dubokom minusu.
Hrvatska središnja banka (HNB) nije među njima – ona je u svom financijskom izvješću za 2023. godinu objavila da je „zabilježila rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula eura“, dok je za godinu ranije bio zabilježen pozitivan financijski rezultat od 64 milijuna eura. No, na ime kamate na deponirani višak likvidnosti komercijalnih banaka uplatila je čak 480 milijuna eura, a zbog toga je i lanjska dobit banaka znatno rasla: povećala se 90 posto u odnosu na 2022. godinu i iznosila 1,34 milijarde eura. Banke su istodobno na oročene depozite građana davale (i daju) vrlo niske kamatne stope.
Evo što treba učiniti
„Nema razloga unutar monetarne politike zašto bismo trebali nuditi takvu subvenciju“, poručuje austrijski guverner, kako ga u srijedu prenosi Reuters. On je član 26-članog Upravnog vijeća ECB-a u kojem sjedi i guverner HNB-a Boris Vujčić.
Zalaže se, kao i još neki guverneri središnjih banaka eurozone, da se poveća postotak rezervi na koje banke ne mogu dobivati spomenutu kamatu od četiri posto, sa sadašnjih jedan na između pet i 10 posto.
ECB je, inače,) lani zabilježila gubitak od 1,3 milijarde eura, što je prvi put od 2004. godine da imaju negativan rezultat.
Podsjetimo, viškovi likvidnosti komercijalnih banaka pojavili su se nakon što je, radi oporavka od globalne financijske krize 2008. godine, ECB provodio program velikog otkupa vrijednosnih papira, a kamate na novčane depozite su tada bile niske i nisu bile velik trošak. S pojavom inflacije, promijenila se (pooštrila) monetarna politika i referentne kamate su postepeno narasle i sada su značajan trošak.
