Financijski stručnjak za Forbes govori o uzavreloj kripto sceni, potezima Vlade i nezadovoljstvu građana

Veteran hrvatske financijske industrije Milan Horvat, suvlasnik i savjetnik u investicijskom društvu Fima, u razgovoru za FORBES Hrvatska komentira što se u 2024. godini događalo u svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji i burzama, uzletu bitcoina, što nas očekuje u 2025. godini s dolaskom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i ocjenjuje neke poteze hrvatske Vlade te tumači zašto građani (i dalje) osjećaju da im u Hrvatskoj nije dobro

Milan Horvat je  veteran domaće financijske industrije i suvlasnik varaždinske Fime koju je osnovao još 1991. godine krenuvši s brokerskom kućom. I danas je to, kaže u razgovoru za FORBES Hrvatska, core biznis te su Fima vrijednosnice među tri najveće brokerske kuće po prometu na Zagrebačkoj burzi. No, 60-70 posto prometa je danas izvan Hrvatske jer, online i preko brokera, rade na 30-ak najvećih burzi na svijetu. Uz to, u Fimi se bave poslovima preuzimanja i spajanja (M&A), fokusirani su na manje i srednje firme, imaju društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima GoInvest, ali i Fima Crypto koji se bavi digitalnom imovinom i trgovanjem kripto valutama.

Horvat se u međuvremenu maknuo iz operativnih poslova i ima funkciju savjetnika te pasionirano prati što se događa u međunarodnim i domaćim ekonomskim vodama. Posebno ga pritom privlači kripto svijet, bitcoin i blockchain tehnologija. Voli reći da je bitcoin samo svjetionik za digitalnu imovinu odnosno digitalnu ekonomiju koja se ubrzano razvija. „Živimo u vremenskom razdoblju velike transformacije. Globalni izvoz je već s preko 50 posto u digitalnom obliku jer je veliki dio života postao online i digitalan“, kaže, objašnjavajući pritom da kripto projekti digitalne imovine nastaju upravo kako bi povezali svijet realnosti i svijet softverskih rješenja, a velika promjena je već vidljiva u financijskoj industriji.

Razgovarali smo s Milanom Horvatom o tome što se ove godine događalo u ekonomiji i na burzama, u svijetu i Hrvatskoj, što nas očekuje u 2025. godini te, naravno, o bitcoinu.    

Trumpove carine: To je vrlo inflatorna mjera

Bombardirani smo svakodnevno vijestima o ratovima i raznoraznim krizama, ali svjetske burze su neokrznute. Što možemo u ekonomiji očekivati u 2025. godini? Svi strepe što će učiniti Donald Trump kod preuzme Bijelu kuću u siječnju.

-To što imamo na dva-tri mjesta krizna žarišta nije tako strašno da bi svijet trebao stati. Ova je godina bila iznimno uspješna na većini svjetskih burzi, a globalni BDP je rastao na razini iznad tri posto. Europa ima nešto manji rast jer je na izlasku krize koju je stvorio ukrajinski rat. Definitivno će promjena na poziciji predsjednika SAD-a, s načinom funkcioniranja i razmišljanja Donalda Trumpa i njegova tima, donijeti puno promjena. Kakve će točno biti, to ćemo tek vidjeti, jer su neke njegove najave kontradiktorne. Najava da će dići carine ostatku svijeta je, kratkoročno, vrlo inflatorna mjera. Ne znam koliko će time pomoći američkom dugu i dolaru. Najava smanjenja poreza će pak pojačati američku ekonomiju, ali ne kratkoročno, to je mjera koja treba nekoliko godina da izbaci rezultate.

Što se carina tiče, treba se prisjetiti da je Trump u svom prvom mandatu bio uveo mjere Kini i Europi, a oni su uzvratili, kao što će i sada. Kina je, primjerice, uvela kontramjere na američke poljoprivredne proizvode, a SAD je tada imao najveći izvoz poljoprivrednih proizvoda upravo u Kinu. Što se dogodilo? Kina je te proizvode brzo supstituirala uvozom iz drugih zemalja, a veliki broj američkih farmera je zbog toga propao. Najzanimljivije je pritom da su mnogi od njih danas glasači Trumpa. I to pokazuje koliko su neke od njegovih mjera kontradiktorne.

Američki S&P 500 je od početka godine rastao 26 posto, europski STOXX 600 je rastao 8 posto, a njemački DAX 21 posto i bio je među najsupješnijima među velikim burzama u Europi. Glavni indeksi u Hrvatskoj i Sloveniji odskaču – Crobex sa 25 posto, a SBITOP sa 34 posto rasta.

Što se kao reakcija može očekivati u EU?

-Očekujem da će se konačno probati riješiti ovisnosti o Americi i postati puno samostalnija u svim mogućim oblicima. Ponekad je i udarac „nogom u guzicu“ korak naprijed. Budu li uvedene carine, uvest će i EU kontra carine, prilagođavati se i tražiti nove izvore. Nema tu velike mudrosti. No, carine su, ponavljam, inflatorna mjera i one će vjerojatno vratiti inflaciju u život.

“Kad svjetska ekonomija raste preko 3 posto, burze jako dobro rade”

Kakva će biti 2025. godina? Glavni svjetski burzovni indeksi su ove godine značajno rasli, pa i hrvatski Crobex. 

-Burze su u 2023. godini i u 2024. godini bile jako dobro, s time da su u 2023. taj rast donijele dominantno tehnološke kompanije, a sada je on proširen i na druge. Američki indeks S&P 500 je od početka ove godine rastao 26 posto, a europski STOXX 600 je rastao 8 posto i njemački DAX 21 posto. On je bio među najsupješnijima među velikim burzama u Europi. Kao što se iz toga vidi, Europa je imala bitno slabije burzovne rezultate u odnosu na SAD, s time da glavni indeksi u Hrvatskoj i Sloveniji odskaču – Crobex sa 25 posto, a SBITOP sa 34 posto rasta. Dinamičnije smo se razvijali u tom kratkom razdoblju, što se sada i vidi kroz rast BDP-a, jer imamo ogromni priljev novca koji gura i potrošnju i sektore koji konzumiraju taj novac i dižu razinu vrijednosti u ekonomiji. I iduća će godina biti dobra – nastavit će se dotok novca iz EU fondova, kao i velik priljev od naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, a turistički proizvod je stabilan. Imamo i jako dobar novi val malih i srednjih poduzeća, poduzetnika koji su jako dobro uklopljeni u europske trendove i dobro se razvijaju. Šteta je da ih nema na burzi, ali mi nemamo tu tradiciju i trebat će još puno godina da se to posloži.       

U 2025. godini se očekuje da će burzovni rast globalno obuhvatiti još puno širi krug kompanija nego što je bilo ove godine jer se razina efikasnosti s novim tehnologijama, kao što je umjetna inteligencija, širi s najboljih i najjačih na ostale kompanije i sektore. Burze u osnovi očekuju da će 2025. biti jedna zaista pristojna godina, tim više što i MMF i Svjetska banka očekuju rast ekonomije na globalnoj razini od preko tri posto. Kad svijet tako raste, burze jako dobro rade. Očekuje se da će američki indeksi u prosjeku imati rast od preko 20 posto, a europski oko 10 posto.

Kako komentirate neuspjeli IPO Studenca i listanje na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi? -Nisu bili realni. Stavili su cijenu koju tržište nije htjelo platiti. I poljsko i hrvatsko tržište ih je odbilo smatrajući da je to što su ponudili preskupo. Možda će ponoviti? -Siguran sam da budu, osim ako ne nađu nekog strateškog partnera i prodaju tvrtku.

Na domaćem tržištu je bilo zanimljivo jer su  građani počeli ulagati u hrvatske državne obveznice. Što dalje?

-Veliki je to iskorak. Bilo bi super da postane standard i mislim da se ide u tom smjeru, da će Ministarstvo financija redovno kapital prikupljati i od građana. No, uz to bi trebalo da ministarstva financija i gospodarstva promoviraju izlazak na burzu – listanje društava i dinamičniji kapital, jer i o tome ovisi kvaliteta investiranja i dinamiziranja hrvatske ekonomije. Zašto ne bi 5-10 posto novca, koji se sada generira u obveznice ili u banke, pojačao priliv na Zagrebačkoj burzi jer su tamo dobre prilike?

Državne obveznice za građane: Najbolje što su napravili, ali…

Većinom se čuje argumentacija, to je sigurnije, to je državni dug. I zajamčen je prinos.

-Državni dug je državni dug, pa je u pitanju sigurnije ulaganje, ali možemo na to gledati i ovako:  Apple je globalna kompanija s AAA kreditnim rejtingom, a samo njen profit je nekoliko puta veći od hrvatskog BDP-a. Hrvatska je na A rejting došla tek ove godine. I onda bi ulaganje u Appple bilo rizična priča, kako to izgleda u nekim glavama, a u hrvatski državni dug stabilna priča? 

Nema razvijene demokracije bez tržišta kapitala. Ako vam nadzorne odbore i menadžere kompanija definira stranka na vlasti, onda je to možda kratkoročna stabilnost, a dugoročno ‘pušiona’ jer te kompanije imaju problem s konkurencijom. Takvih ima i na Zagrebačkoj burzi.

Bitno je što se želi razviti. Kina je prije 30 godina počela razvijati tržište kapitala jer su zaključili da je to ogromna prednost koju Amerikanci imaju u odnosu na ostatak svijeta. Drugo, shvatili su da će se i njihova ekonomija bitno brže i dinamičnije razvijati ako uključe kapital građana. Dotad je postojala burza samo u Hong Kongu koji, u to vrijeme, još nije bio u kineskim rukama. Danas su tri ili četiri njihove burze među 10-12 najvećih na svijetu i oni se dramatično razvijaju.

Znači, stvar je u tome na što je stavljen fokus. Ja sam u tim stvarima malo brutalniji i volim reći da nema razvijenog kapitalizma bez tržišta kapitala, ali nema ni razvijene demokracije bez tržišta kapitala. Ako vam nadzorne odbore i menadžere kompanija definira stranka na vlasti, onda je to možda kratkoročna stabilnost, a dugoročno ‘pušiona’ jer te kompanije imaju problem s konkurencijom. Takvih ima i na Zagrebačkoj burzi, da ih sad ne imenujem.

No, da se vratim na pitanje državnih obveznica i ulaganja građana – to je najbolja stvar koju je Ministarstvo financija napravilo za tržište kapitala od početka 1990-ih do danas, ali to nije dovoljno. Trebali bi uvesti pravo korporativno upravljanje u gomilu tih kompanija nad kojima imaju utjecaj i da onda ne upravljaju oni kao politička stranka. Država može biti suvlasnik, ali po nekim drugim standardima. 

Sve hrvatske vlade se isključivo bave redistribucijom postojeće vrijednosti unutar BDP-a. To funkcionira sve dok imate što redistribuirati, ali gdje ćemo se i kako mi uklopiti u EU nakon što prestane priljev iz europskih fondova? Ne vidim da naša politička nomenklatura ozbiljno radi na tome, osim što govori o turizmu.

Hrvati i pad kupovne moći

Kako ocjenjujete da hrvatska Vlada vlada? Hvale se uspjesima, od visokog kreditnog rejtinga do rasta BDP-a, a na životni standard se to baš ne održava, barem ne još.

– Postoji jedan globalni pokazatelj koji kaže da se Vlade dijele na dvije vrste: one koje stvaraju novu vrijednost i one koje se bave redistribucijom postojeće vrijednosti. Sve hrvatske vlade se isključivo bave redistribucijom postojeće vrijednosti unutar BDP-a. To funkcionira sve dok imate što redistribuirati, ali gdje ćemo se i kako mi uklopiti u EU nakon što prestane priljev iz europskih fondova? Ne vidim da naša politička nomenklatura ozbiljno radi na tome, osim što govori o turizmu. A i on je u međuvremenu postao problem jer je svojim inertnim razvojem došao do situacije koja mnogima sve manje odgovara, odnosno daje i negativne efekte.

Povijesno gledano, veliki dio našeg rasta je počivao na deviznim doznakama i turizmu, ali trebalo nam je više od 20 godina nakon rata da dođemo na sadašnje razine i na bolju profitabilnost tog posla, koji je i veliki „amortizator“ za cjelokupnu ekonomiju, za njenu stabilnost, kroz prihode i kroz potrošnju. U tom kontekstu se onda dogodio ulazak u EU, priljev europskih fondova, ali istovremeno i odlazak velikog broja ljudi, pa su se zbog tih promjena u nazivniku neki ekonomski parametri naglo poboljšali, dok su istodobno povećane investicije.

Što se tiče osjećaja ljudi da u Hrvatskoj nije dobro, rekao bih da se radi o istoj podlozi na kojoj je u SAD-u Trump dobio izbore. U pitanju je efekt inflatornog procesa i tamo i ovdje.

Što se tiče osjećaja ljudi da u Hrvatskoj nije dobro, rekao bih da se radi o istoj podlozi na kojoj je u SAD-u Trump dobio izbore. U pitanju je efekt inflatornog procesa i tamo i ovdje. U Hrvatskoj je on drastično pojačan i uvođenjem eura koji je promijenio percepciju, pa su ljudi izloženi puno većem rastu cijena nego što bi se to dogodilo da su ostale kune. S prestankom inflacije se, međutim, cijene ne spuštaju, samo se zaustavlja njihov rast, a ekonomija i ljudi žive mentalno u vremenu koje je bilo ranije, kad su mogli puno više kupiti za isti iznos. Prihodi, naime, slijede inflaciju sporije, uz pomak. Poduzeća ne mogu dignuti plaće drastično kao što je to u javnom sektoru mogao premijer Plenković – firme to rade s odgodom od dvije-tri godine i, ako inflacija ostane na sadašnjoj razini, plaće će dostići kupovnu moć od prije. U Americi se dogodilo da je Bidenova administracija imala fenomenalne rezultate u ekonomiji, ali to nije znala  iskomunicirati, a Trump je pričao što su ljudi željeli čuti i tako dobio izbore.              

Bitcoin je samo vrh ledene sante

Pričao je Trump i o bitcoinu te je ta kripto valuta ove godine silno uzletjela, pa i premašila nedavno vrijednost od 100 tisuća dolara. Nedavno ste rekli da je to nezaustavljiv trend koji je u SAD-u počeo i prije Trumpove kampanje. Kako biste definirali situaciju oko bitcoina, što očekivati?

– Bitcoin je samo vrh ledene sante, ili svjetionik onog što se zove digitalna ekonomija i digitalna imovina. Privlači veliku pažnju i omogućava ljudima da na jednostavan način uđu u svijet digitalne imovine, ali mnogi ne razumiju što se sve događa iza bitcoina, tu veliku transformaciju u ekonomiji koju donosi blockchain tehnologija. Često danas bitcoin uspoređuju i sa zlatom jer ima karakteristike zlata u digitalnom obliku. No, uz bitcoin je tu već prisutan veliki broj drugih, vrlo relevantnih i etabliranih projekata u digitalnom svijetu, kao što je ethereum, ripple i drugi, ima ih barem 100-injak. Ima i dosta prevara i smeća, ali tako je to uvijek u novoj industriji – osniva se mnogo novih projekta, a mnogi od njih ne uspiju.

Bitcoin sada prolazi kroz momentum žestokog prihvaćanja kroz promociju Sjedinjenih Država, koje stubokom mijenjaju pristup prema njemu. S druge strane, prihvatile su ga i mnoge kompanije koje sada svoju likvidnost drže u bitcoinima umjesto u dolarima koji je zbog inflacije gubio na vrijednosti. To čak polako prihvaćaju i neke države, a ključno je da je i budući predsjednik SAD-a najavio da će dio američkih rezervi držati u bitcoinu. Dakle, u fazi visoke inflacije bitcoin je izborio svoje mjesto kao zaštita.        

Mislite li da će HNB i druge europske središnje banke ići u smjeru da bitcoin uvrste u rezerve? Sada to nitko ne spominje.

-To je samo pitanje vremena. Najjača financijska industrija na svijetu je ona u SAD-u, a njihove najjače banke su do prije dvije godine tvrdile da je bitcoin jedinica za mjerenje količine pranja novca u opticaju, a danas pričaju potpuno suprotnu priču. Kina i veliki dio svijeta su usvojili bitcoin i sve što sa sobom nosi blockchain tehnologija. U pitanju su procesi koji se događaju globalno, a u Europi se usvajaju malo sporije.

Kriptovalute: Slovenija je u EU broj jedan

Koliko je bitcoin popularan u Hrvatskoj? Koliko je imovine u toj kriptovaluti kod građana?

-Jako je popularan. Neka istraživanja iz 2022. i 2023. godine su pokazala da je u EU prva Slovenija sa 18 posto građana koji drže kriptovalute, a slijedi Hrvatska sa 16 posto. Treći je Luksemburg sa 14 posto. Danas  vjerujem da su to još veći  postoci, naročito nakon rasta tog tržišta od početka ove godine. Samo da spomenem, u jednom trenutku u prošlom kripto ‘bull’ razdoblju 2021. na 2022. godinu je promet na kripto tržištu bio značajno veći nego promet na Zagrebačkoj burzi.

Neka istraživanja iz 2022. i 2023. godine su pokazala da je u EU prva Slovenija sa 18 posto građana koji drže kriptovalute, a slijedi Hrvatska sa 16 posto. Treći je Luksemburg sa 14 posto. Danas vjerujem da su to još veći  postoci, naročito nakon rasta tog tržišta od početka ove godine.

No, sjedište vaše tvrtke Fima Crypto je u Ljubljani. Zašto?

– Slovenija u tom segmentu ima puno bolju reputaciju i bolje je pozicionirana, a nama je cilj taj posao razviti bitno šire od Hrvatske, na prostoru EU-a. Oni su u ovom dijelu Europe prvi krenuli s pričom kripta i digitalne imovine, masovnije još 2016. godine, i bili su u tome među najnaprednijim malim državama svijeta. Osim toga, tamo surađujem s nekoliko partnera koji su vezani uz infrastrukturu, a to su Palmatrix, koji je provider platforme za trgovanje kriptovalutama, te  Iconomi, koji je provider platforme za upravljanje fondovima i  imovinom u kriptovalutama. U Sloveniji imamo mjenjačnicu, ali se bavimo i investicijskim upravljanjem digitalnom imovinom.

U Sloveniji je svojedobno postojala i jedna od većih kripto burzi. Je li ti to razlog?

-Da, to je Bitstamp koji je bio osnovan u Kranju. Danas je Bitstamp najstarija kripto burza na svijetu, ali je u međuvremenu promijenila vlasništvo i preselila sjedište iz Slovenije. No, to je potaknulo cijeli slovenski milje da se intenzivnije uključi u taj projekt, a sve je dobilo i institucionalnu podršku. Danas je i u Hrvatskoj to dobro osmišljeno i nadzirano preko Hanfe, a imamo i nekoliko jačih domaćih projekata, no Slovenija je i dalje broj jedan.