Od skromnih početaka do globalne sile: Razvoj burze dionica
Moderna burza vrijednosnih papira kakvu danas poznajemo rezultat je dugog povijesnog razvoja koji seže sve do 13. stoljeća. U to doba, rani brokeri trgovali su raznim robama i dugovima. Do 17. stoljeća postalo je uobičajeno da tvrtke prikupljaju kapital prodajom dionica kako bi financirale nove poslovne pothvate i istraživanja.
Prve burze u Europi
Koncept trgovanja robom star je koliko i najstarije civilizacije. Trgovci bi često udruživali sredstva za financiranje prekomorskih trgovačkih ekspedicija. Krajem 15. stoljeća, Antwerpen u današnjoj Belgiji postao je središte međunarodne trgovine. Neki trgovci kupovali bi robu po određenoj cijeni nadajući se da će cijena porasti i donijeti im zaradu.
Prva moderna burza osnovana je 1611. u Amsterdamu, kada je Nizozemska istočnoindijska kompanija postala prva javno trgovana tvrtka. Kompanija je odlučila prodavati dionice i plaćati dividende ulagačima kako bi prikupila kapital. Iduća dva stoljeća, to je bila jedina tvrtka kojom se trgovalo na amsterdamskoj burzi.
S vremenom su i druge zemlje počele osnivati slične tvrtke, a kupnja dionica postala je popularna među ulagačima. No u mahnitoj utrci za zaradom, mnogi su ulagali bez propitkivanja u bilo koju dostupnu tvrtku. Takva situacija danas se naziva “burzovni mjehur”. Godine 1720. ulagači su se uplašili i pohrlili prodati dionice, no nije bilo kupaca, te je tržište doživjelo krah.
Razvoj burze u Sjedinjenim Državama
Iako je prva burza osnovana 1611. u Amsterdamu, SAD se u svijet burzovnog trgovanja uključio tek krajem 18. stoljeća. Mala skupina trgovaca sklopila je tada tzv. Buttonwood sporazum i počela se svakodnevno sastajati radi trgovanja dionicama i obveznicama. Tako je nastala njujorška burza – New York Stock Exchange (NYSE).
Iako se smatraju začetnicima najveće američke burze, prva burza u SAD-u zapravo je osnovana 1790. u Philadelphiji. Philadelphia Stock Exchange imala je velik utjecaj na razvoj financijskog sektora i širenje prema zapadu.
Godine 1971. počelo je trgovanje na još jednoj velikoj američkoj burzi – NASDAQ-u (National Association of Securities Dealers Automated Quotations). Za razliku od NYSE-a koja je fizička burza, NASDAQ je omogućio trgovanje putem računalne mreže.
Značajni događaji u povijesti američke burze
- Tijekom 1920-ih, razdoblja poznatog kao “Lude dvadesete”, špekulanti su se kladili na rast tržišta uz korištenje poluge, što je napuhalo cijene dionica. Uslijedio je veliki burzovni krah 1929. godine, a cijenama dionica trebalo je više godina da se oporave.
- Korporativni otkupi i tzv. portfolio insurance gurnuli su tržište u novi rast sve do 19. listopada 1987., poznatog kao “Crni ponedjeljak”. Panična rasprodaja u kombinaciji s kompjuteriziranim tradingom srušila je Dow Jones indeks za 23% u jednom danu.
- Kasnih 1990-ih i ranih 2000-ih, ulagači su nahrupili u tehnološke dionice tijekom tzv. dot-com booma. No mnoge od tih tvrtki nisu bile profitabilne niti su imale održive poslovne modele, te je mjehur puknuo do 2002.
- Strelovito rastuće tržište nekretnina i proliferacija hipotekarnih vrijednosnica u financijskom sektoru doveli su do višegodišnjeg rasta tržišta od ranih 2000-ih do 2008. Uslijedio je novi krah i duboka recesija, a oporavak je počeo tek u ožujku 2009.
Burzovni indeksi kao barometri tržišta
Burzovni indeks mjeri učinak određenog segmenta ukupnog tržišta. Indeksi imaju razne namjene i dolaze u raznim oblicima – postoje indeksi za različite dijelove svijeta, sektore itd. Najšire praćeni su indeksi poput Dow Jones Industrial Average i S&P 500.
Dow Jones indeks osnovan je 1896. i sastoji se od 30 velikih američkih kompanija. Osmišljen je kao pokazatelj stanja ukupne ekonomije. S&P 500, danas sinonim za američko tržište dionica u cjelini, stvoren je 1923. i trenutno prati 500 vodećih kompanija.
Ciklusi na tržištu dionica
Dionice i tržišta mogu fluktuirati iz dana u dan, no postoje i dugoročniji ciklusi u trajanju od tjedana ili godina, tijekom kojih se tržište širi i skuplja. Tipično postoje 4 faze ciklusa:
- Akumulacija – tržište je pri dnu i kupci počinju kupovati dionice po sniženim cijenama.
- Mark-up – cijene se stabiliziraju i novi kupci ulaze, dižući cijene.
- Distribucija – sentiment postaje pomiješan kako se tržište približava vrhu.
- Mark-down – cijene obično strmoglavo padaju.
Moderna burza: Tehnologija mijenja pravila igre
Danas ulagači uživaju pristup širokom spektru tržišta i vrijednosnih papira, a napredak tehnologije omogućio je online trgovanje, pa čak i direktno iz džepa putem pametnih telefona.
Bilo da se radi o dionicama, fondovima, obveznicama ili alternativnim ulaganjima, burza će nesumnjivo i dalje biti ključan dio globalne ekonomije u 21. stoljeću, kao što je bila i u proteklim stoljećima. Taj dugi povijesni put, od skromnih početaka do nezaobilazne ekonomske sile, pokazuje koliko daleko je burza došla – i koliko još može evoluirati.
