Šefica Europske središnje banke poručila: Ne vidimo rizik od recesije u eurozoni
Ekonomska aktivnost se smiruje, unatoč smanjenju njemačkog gospodarstva, ne vidimo rizik od recesije u eurozoni, izjavila je na Brdu kod Kranja predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde, prema izvještaju Forbesa Slovenija
Vijeće Europske središnje banke (ECB) je nakon dvodnevnog zasjedanja objavilo da smanjuje tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Inflacija je najniža u tri godine, što pokazuje da je “proces dezinflacije na dobrom putu”, rekla je predsjednica ECB Christine Lagarde na konferenciji za novinare, te ocijenila kako monetarna politika središnjih banaka eurozone djeluje. Kasnije je, međutim, izjavila da je inflacija cijena hrane još uvijek 2,4 posto i da “još nismo tamo gdje želimo biti”.
Inflacija bi se u narednim mjesecima trebala povećati, a potom bi se tijekom sljedeće godine smanjila na ciljanu razinu od oko dva posto. Dodala je da će do tada ECB nastaviti s restriktivnom politikom.
Istovremeno, Lagarde je priznala da je ekonomska aktivnost “donekle slabija” od očekivane, komentirajući posljednja negativna iznenađenja u pokazateljima gospodarske aktivnosti.
Otporno tržište rada
“Industrijska proizvodnja bila je volatilna tijekom ljetnih mjeseci, ali ukupni podaci ukazuju na smanjenje. Sektor usluga zabilježio je rast u kolovozu, potaknut snažnom ljetnom turističkom sezonom, no najnoviji podaci pokazuju usporavanje. Tvrtke samo polako povećavaju ulaganja, dok se investicije u nekretninskom sektoru i dalje smanjuju. Izvoz je oslabio, posebno u segmentu robe,” izjavila je predsjednica ECB.
Potrošnja kućanstava bila je manja od očekivane, unatoč tome što su raspoloživi prihodi u drugom kvartalu porasli, rekla je Lagarde. Stopa štednje u drugom kvartalu iznosila je 15,7 posto, što je znatno iznad prosjeka od 12,9 posto prije pandemije.
Tržište rada, međutim, ostaje otporno, a stopa nezaposlenosti u kolovozu je ostala na povijesno niskoj razini od 6,4 posto. No, i ovdje podaci, prema riječima Lagarde, ukazuju na usporeni rast zaposlenosti i daljnje smirivanje potražnje za radnom snagom.
Guverneri ECB ipak očekuju da će se gospodarstvo s vremenom oporaviti, jer rastući realni prihodi omogućuju kućanstvima veću potrošnju. Također se povećava međunarodna potražnja, što bi trebalo ojačati izvoz. Potrošnju i investicije trebala bi podržati i popuštanje restriktivne monetarne politike.
Za sada ECB “nikako ne vidi” rizik od recesije u eurozoni, izjavila je Lagarde i kasnije, odgovarajući na pitanja novinara, još dva puta naglasila da recesija nije na vidiku – unatoč lošim prognozama za najveće njemačko gospodarstvo – te da je po njenom mišljenju eurozona i dalje na putu ka tzv. mekom prizemljenju.
Ratovi i Trump mogu utjecati na rast
Lagarde je također navela čimbenike koji bi mogli dovesti do nižeg gospodarskog rasta od onoga koji ECB trenutno prognozira. Njena trenutna prognoza predviđa rast od 0,8 posto ove godine i 1,3 posto iduće godine.
Pesimizam među potrošačima mogao bi spriječiti oporavak potrošnje i ulaganja tako brzo kako je bilo očekivano. Raspoloženje bi dodatno mogli pogoršati ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, koji bi mogli izazvati poremećaje u opskrbi energijom i svjetskoj trgovini, čime bi inflacija porasla, rekla je Lagarde.
Manja potražnja za izvozom iz eurozone, primjerice zbog slabije svjetske ekonomije ili povećanih trgovinskih napetosti između glavnih ekonomija, dodatno bi opteretila rast, izjavila je Lagarde.
Na konkretno pitanje o tome kako bi povratak Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika utjecao na gospodarstvo eurozone, Lagarde je rekla da je međunarodna trgovina važan element te da “svaka prepreka i neizvjesnost značajno utječu na tako vrlo otvoreno gospodarstvo poput eurozone.” Iz toga se može zaključiti da bi Trumpov izbor predstavljao rizik za niži rast od očekivanog. Kao što je poznato, Trumpova trgovinska politika temelji se na ideji zaštite američkog gospodarstva podizanjem carina na uvoz.
