U prevrtljivom lipnju euro i jen završili kao najslabije valute
U skupini valuta G-10, euro i japanski jen u lipnju su zabilježili najveći pad u odnosu na američki dolar. Politička previranja u Europskoj uniji i dileme Bank of Japana opteretili su obje valute
Političke tenzije, europski izbori i gospodarska slika u lipnju su pridonijeli promjenjivoj dinamici na deviznim tržištima. Nesklonost ulagača na rizične investicije ojačala je vrijednost američkog dolara u odnosu na ostale valute u skupini G-10. Najslabiji u košarici valuta bili su euro i jen.
Indeks američkog dolara dosegnuo je najvišu razinu ove godine. Euro je nastavio padati zbog političkih neizvjesnosti, pri čemu je njegov tečaj prema američkom dolaru u srijedu pao ispod 1,067, na najnižu razinu od 1. svibnja.
Još dramatičnije, japanski jen je oslabio na najnižu razinu u odnosu na američki dolar u 38 godina, s porastom tečaja na 160 jena za 1 američki dolar. Ta je razinu posljednji put viđena 1986. godine. U međuvremenu, japanski jen je također oslabio u odnosu na euro do neviđene razine od 171,80 jena za euro.
Dolar bi mogao nastaviti jačati zbog oštrog stava Federalnih rezervi (Fed), snažnog gospodarstva zemlje i žudnje ulagača za dionicama umjetne inteligencije na Wall Streetu. Istodobno, euro bi mogao ostati slab ako francuski izbori donesu još šokantnih vijesti. Japanski jen se neće lako osloboditi sudbine devalvacije osim ako Fed ne preokrene ciklus povećanja kamatne stope, piše EuroNews.
Francuska previranja
Euro će vjerojatno oslabiti u odnosu na druge glavne valute zbog političkih neizvjesnosti u eurozoni, posebice previranja u Francuskoj. Neki analitičari vjeruju da bi euro mogao doći do pariteta s dolarom.
Prvi krug francuskih parlamentarnih izbora održat će se u nedjelju, a drugi krug 7. srpnja. Prema anketi Poller IFOP-a, francuski krajnje desni Nacionalni skup, skupina Marine Le Pen smatra se vodećom s 34,5 posto, ljevičarski Novi narodni front dobiva potporu od 28,5 posto, a Macronova centristička stranka daleko zaostaje s 21 posto. Pobjeda krajnje desničarske skupine potencijalno će donijeti financijske neizvjesnosti Francuskoj, jednoj od najzaduženijih zemalja u Europi.
Najveća zabrinutost je hoće li zemlja moći otplaćivati državni dug. Otkako je Macron pozvao na prijevremene izbore u lipnju, prinos na francusku referentnu desetogodišnju državnu obveznicu skočio je za 20 baznih bodova, na 3,2 posto, povećavajući teret otplate.
Razlog je što je Le Pen pozvala na smanjenje poreza i dobne granice za odlazak u mirovinu, što će dovesti do smanjenja državnih prihoda. Njezino stajalište o ograničavanju stranih ulaganja i protivljenje migrantima i uvoznoj radnoj snazi također bi moglo usporiti gospodarski rast.
Potpora krajnje desnice također je značajno porasla u drugim zemljama EU-a, što bi moglo dovesti do nestabilnosti i na gospodarskom i na političkom planu. Već postoji zabrinutost oko sposobnosti Europske središnje banke (ECB) da izdaje zajedničke dugove za obranu. Osim toga, ECB je stabilniji od Feda, što dovodi do širenja raspona između kamatnih stopa i potiče trgovinu dolara u odnosu na euro.
Devalvacija jena
Iako je Bank of Japan (BOJ) ukinuo negativnu kamatnu stopu prvi put od 2007. godine, razlika između njezine referentne stope i stope drugih velikih središnjih banaka ostala je značajna.
Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu je 1,1 posto, dok je na američku 4,33 posto. Široki raspon između dvaju referentnih prinosa na obveznice vjerojatno će nastaviti poticati ulagače da drže valutu s višim prinosima poput američkog dolara i australskog dolara dok prodaju jen.
Napori BOJ-a da intervenira u stranoj valuti kupnjom jena i prodajom američkog dolara malo su utjecali na jačanje valute zemlje. Sve dok Fed ne počne snižavati kamatne stope, jen će nastaviti slabjeti.
