Završeno pripajanje bivšeg Sberbanka HPB-u. Istražuje se je li bilo neovlaštenih uvida u račune
Nova hrvatska banka, odnosno nekadašnja Sberbank Hrvatska početkom mjeseca u potpunosti je pripojena Hrvatskoj poštanskoj banci i tako je učinila petom bankom po veličini u Hrvatskoj. Čini se da je tijekom tog pripajanja došlo i do određenih propusta zbog kojih je određeni broj ljudi svojim tokenima dobio uvid u račune s kojima su povezani, ali za koje nisu ovlašteni. U ovom trenutku nije posve jasno je li banka unaprijed upozorila klijente da bi se to moglo dogoditi.
Operativno pripajanje Nove hrvatske banka (NHB) Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) je uspješno završeno – izvijestio je početkom mjeseca HPB. Forbes Hrvatska tada je poslao dodatni upit banci na koji je ona odgovorila devet dana kasnije nakon niza podsjetnika. Istovremeno, Nacional je u srijedu ujutro objavio kako je tijekom tehnološkog pripajanja neovlaštenim osobama dan uvid u tajne bankovne podatke.
No, krenimo od početka. Pripajanje je bilo završetak procedure preuzimanja ruskog Sberbanka u Hrvatskoj. Sberbank Europe nastao je 2012. godine kad se ruska banka Sberbank dodatno proširila kupnjom Volksbanka za 505 milijuna eura. To je uključivalo Volksbankove podružnice u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Češkoj, Mađarskoj, Ukrajini i Slovačkoj. Deset godina kasnije, Sberbankove europske podružnice su postale insolventne zbog sankcija uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.
Uslijedila su preuzimanja njezinih podružnica. HPB je za 71 milijun kuna odnosno 9,33 milijuna eura kupio hrvatsku podružnicu i nazvao je Nova Hrvatska banka. Na taj način spriječili su se veliki gubici koji bi nastali da je banka likvidirana. U većini drugih država došlo je do promjene vlasnika, dok je u nekim državama banka likvidirana.
Sberbank i dalje posluje u Rusiji i nekoliko država, a 2023. godine je proširila svoje poslovanje i na Kinu.
Nakon spajanja, HPB postao peta po veličina banka u Hrvatskoj
Pravno pripajanje NHB-a HPB-u završeno je 3. srpnja 2023. godine, dok je operativno, odnosno tehnološko pripajanje završeno 3. lipnja 2024.
Imovina HPB-a na kraju prvog tromjesečja 2024. iznosi 6,8 milijardi eura, a po tržišnom udjelu Banka je od kraja 2023. pozicionirana među pet najvećih banaka u Hrvatskoj čime je ostvarila jedan od svojih srednjoročnih strateških ciljeva. HPB posluje u 67 centara, 12 regionalnih centara i raspolaže mrežom s više od 600 bankomata pružajući podršku blizu 600 tisuća klijenata.
IZ HPB-a kažu kako je spajanje banaka rezultiralo sinergijskim efektima kao što su značajno povećanje tržišnog udjela, bitno veća geografskoj dostupnosti i zadovoljstvo klijenata. Neki efekti su već vidljivi i u računu dobiti i gubitka, a odnose se na zatvaranja lokacija na kojima HPB ili nekadašnja NHB imaju prisutnost i slične učinke eliminacije ili internalizacije određenih usluga koje su se koristile u obje banke. Osim toga, objedinjavanje ljudskog kapitala banci je omogućilo fokus na unaprjeđenje procesa kako bi se poboljšalo korisničko iskustvo, odnosno fokus na prodajne aktivnosti kako bi se dao dodatni poticaj rastu HPB-a.
HPB: Imali smo samo manji problem s tokenima. HNB i AZOP istražuju je li bilo propusta
Na pitanje FORBES Hrvatska o neovlaštenim uvidima u podatke klijenata koje spominje Nacional, iz HPB-a odgovaraju kako tijekom operativnog pripajanja nisu zabilježili propuste koji bi upućivali na sistemske greške takve vrste. Kažu i kako banka uvijek pravovremeno djeluje po saznanjima da su mogući propusti bilo koje vrste te se u takvim situacijama reagira bez odgode. Kao i kod ostalih procesa i projekata i u procesu pripajanja bili su u kontinuiranoj komunikaciji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i drugim regulatorima.
Na upit Forbesa Hrvatska iz AZOP-a su odgovorili kako su nakon članka u Nacionalu započeli s provođenjem nadzornog postupanja po službenoj dužnosti. Po završetku postupanja javnost će obavijestiti o utvrđenom. Iz HNB-a su odgovorili kako ih je HPB obavijestio o nekoliko izoliranih slučajeva tehničkih pogrešaka vezanih uz operativno pripajanje NHB-a, uzrocima i učinku tih pogrešaka te aktivnostima koje je poduzela te još planira poduzeti. Ovisno o rezultatima detaljnije analize, Hrvatska narodna banka će procijeniti situaciju te djelovati u okviru svojih nadzornih ovlasti.
Problem s različitim pristupom prema ovlastima pristupa poslovnom internet bankarstvu
Iz HPB-a pojašnjavaju kako je tijekom pripajanja došlo do raznih izmjena o kojima su klijenti bili obaviješteni. Jedna od njih bilo je korištenje tokena koji se u Novoj hrvatskoj banci dodjeljivao pojedinoj tvrtki, dok se u Hrvatskoj poštanskoj banci, čiji procesi se primjenjuju pripajanjem, token dodjeljuje vlasniku tvrtke koji njime pristupa računima tvrtki za koje ima ovlaštenja. “Takva promjena je kod manjeg broja klijenata izazvala pitanja na koja se trudimo u najkraćem roku odgovoriti i otkloniti sve nepoznanice koje novi procesi donose” – pojašnjavaju iz banke.
Njihov odgovor može dijelom pojasniti navod iz članka Nacionala u kojem se spominje kako su “neovlaštene osobe izvan banke dobile pristup računima cijelog niza poslovnih klijenata, što je uključivalo čak i mogućnost kreiranja novih transakcija mimo osoba koje su u tvrtkama za taj posao inače zadužene. Za pretpostaviti je da je zbog pogreške banke ili nerazumijevanja njezinih klijenata netko tko inače ima pristup internet bankarstvu određene tvrtke uz novi token dobio i pristup internet bankarstvu drugih tvrtki istog vlasnika.
“Tijekom operativnog pripajanja nisu zabilježeni propusti koji bi upućivali na sistemske greške kakve bi rezultirale neovlaštenim uvidima u podatke klijenata. Banka uvijek pravovremeno djeluje po saznanjima da su mogući propusti bilo koje vrste te se u takvim situacijama reagira bez odgode. Kao i kod ostalih procesa i projekata koje vodi, tako je i s procesom pripajanja Banka u kontinuiranoj komunikaciji s Hrvatskom narodnom bankom, AZOP i drugim regulatorima” – kažu iz HPB-a.
