Zbog povećanja plaća i mirovina, rashodi proračuna porasli za više od 20 posto

Izdašno povećanje plaća u javnom sektoru, nakon kojeg su državni činovnici u prosjeku plaćeni 1700 eura neto, snažno se odrazilo na rashode državnog proračuna.

Posljednji podaci Ministarstva financija pokazuju da su rashodi proračuna u prva tri mjeseca porasli za gotovo 22 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno za 1,3 milijarde eura.

U prva tri mjeseca ove godine rashodi proračuna ukupno su iznosili 7,1 milijardu eura, od čega su rashodi za zaposlene, u što su uključeni doprinosi i ostali povezani rashodi iznosili 1,2 milijarde eura, što je porast od čak 38 posto.

Rashodi za mirovine oko 2 milijarde eura

Ne treba zanemariti ni rashode za mirovine, koji su također imali dvoznamenkasti rast. Oni su u prva tri mjeseca iznosili gotovo 2 milijarde eura, što je porast od 23 posto na godišnjoj razini. Takav rast rezultat je usklađivanja mirovina i drugih zakonskih odluka koje su stupile na snagu s početkom ove godine.

Prihodi proračuna rasli su sporije od rashoda, te su u prva tri mjeseca ove godine iznosili oko 6,2 milijarde eura, što je rast od oko 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Više od polovice prihoda odnosi se na poreze.

Kako je hrvatski porezni sustav dizajniran tako da najveće prihode donosi potrošnja, koja je u prvom tromjesečju snažno porasla, očekivan je rast prihoda od poreza na dodanu vrijednost, koji su iznosili oko 2,3 milijarde eura, što je rast od 9,2 posto.

Dvoznamenkasti rast imali su prihodi od posebnih poreza i trošarina, koji su porasli za gotovo 218 posto, te su iznosili 566 milijuna eura.

U 10 godina rashodi proračuna porasli gotovo 70 posto

Ukupni rashodi proračuna rastu iz godine u godinu. Tako su, na primjer, 2013. godine iznosili 16,6 milijardi eura, da bi 2023. dosegnuli 28 milijardi eura. Radi se o porastu od oko 68 posto u samo 10 godina.

Hrvatska će i ove godine, prema prognozama imati proračunski manjak, za koji se očekuje da će biti negdje iznad 2 posto BDP-a. No, javne financije su, za sada, prilično stabilne. Očekuje se daljnji nastavak pada javnog duga u odnosu na BDP, Očekuje se da bi javni dug sljedeće godine mogao pasti ispod 60 posto BDP-a. Takva kretanja Hrvatskoj bi mogla donijeti poboljšanje kreditnog rejtinga na A razinu i posljedično niže kamate na zaduživanje.

Takva situacija zapravo i omogućuje Plenkovićevoj vladi da povlači ovakve velikodušne (predizborne) poteze prema zaposlenima u javnom sektoru, kao što je dvoznamenkasto povećanje plaća i to od 30 do 40 posto, što je do sada nezabilježen rast.